Stožer za obranu od Stožera

Prijedlogom ustavnih izmjena usuglašenih na saborskom Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav trebalo bi u posljednji čas biti spriječeno, ukoliko se tvrdnje Stožera za obranu hrvatskog Vukovara o prikupljenom broju potpisa pokažu točnima, raspisivanje još jednog antimanjinskog referenduma, ovog puta onog kojim bi se primjena prava nacionalnih manjina ograničila samo na sredine u kojima pripadnici manjina čine više od 50 posto stanovništva.

Ustavne promjene, kao što je poznato, bile su nakon ljeta pokrenute povodom jednog marginalnog pitanja i motivirane željom SDP-a da u Ustav ugradi odredbu o nezastarijevanju teških ubojstava kako bi Vlada dobila častan izlaz iz slučaja Lex Perković. No dok je vladajuća koalicija tražila način da u Saboru osigura dvotrećinsku podršku za svoj prijedlog, onaj drugi, netom održani antimanjinski referendum inicijative “U ime obitelji” razbio je raširenu iluziju o tome kako Hrvatska ima dobre propise i kako je problem jedino u tome što se oni ne provode, razotkrivši krupne propuste čak i u temeljnom državnom dokumentu.

Sadašnji Ustav nije pružao mehanizme da se taj diskriminatorni referendum zabrani, osim uz odbacivanje od strane Ustavnog suda koji tu mogućnost nije iskoristio, a nije bio ni prisiljen da se o tome jasno izrazi jer je SDP, očekujući ograđivanje ustavnih sudaca, u Saboru sabotirao slanje referendumskog pitanja na ocjenu ustavnosti. Da su očekivanja SDP-a bila opravdana pokazalo se dva tjedna prije referenduma, kada je Ustavni sud izdao priopćenje u kojem je, ne ulazeći direktno u ocjenu ustavnosti, iznio argumentaciju u korist dopuštenosti referendumskog pitanja o braku. Ipak, Ustavni sud u istom je priopćenju zaključio da je “održavanje referenduma o definiciji braka razotkrilo mnogobrojne probleme u hrvatskom referendumskom pravu” i podsjetio da nakon posljednjih izmjena Ustava 2010. godine nije došlo do usklađivanja Zakona o referendumu, iako je obaveza Sabora bila da to učini u roku od šest mjeseci. Pritom je Ustavni sud ukazao i na mogućnost da Sabor neka pitanja izrijekom isključi iz kruga dopuštenih referendumskih pitanja, a upravo su takve preporuke postale predmet najnovijih ustavnih izmjena.

Prema sadašnjem prijedlogu, one bi uz nezastarijevanje teških ubojstava trebale donijeti ograničenja po kojima se referendum neće moći raspisati o pitanjima koja se odnose na smanjivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, a uz to i o pitanjima donošenja proračuna i poreznog sustava, obrane i nacionalne sigurnosti, imenovanja u djelokrugu Sabora te obaveza iz međunarodnih ugovora, osim njihova potvrđivanja i odbacivanja. Vladajuća koalicija ni uz okupljanje svih manjinskih i nezavisnih zastupnika ne može osigurati dvotrećinsku većinu bez Hrvatskih laburista i desničarskog HDSSB-a, pa je uvažen prijedlog laburista da se broj potrebnih potpisa za referendum smanji na 200.000, ali će se tražiti odaziv najmanje 40 posto birača, o čemu se još očekuje konačna definicija.

Čini se da je HDSSB-u udovoljeno naglašavanjem regionalizacije u pojedinim ustavnim odredbama, pa SDP-ov predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin za “Novosti” kaže kako vjeruje da će potrebna većina biti okupljena i da će sljedećeg tjedna biti usvojen prijedlog nacrta teksta ustavnih promjena te upućen u daljnju proceduru. Da će potrebnog konsenzusa biti smatra i zastupnik talijanske manjine Furio Radin, koji kaže da je oko HDSSB-ovih prijedloga postignut odgovarajući stupanj suglasnosti. Radin ističe iznimnu važnost još jedne ustavne promjene, usuglašene na prijedlog SDSS-a, naime da se ustavni zakoni kojima se uređuju prava nacionalnih manjina donose po postupku određenom za promjenu Ustava, a ne kako je bilo do sada, po postupku za donošenje organskih zakona.

– Stalno smo prodavali drugima da se tu radilo o ustavnom zakonu, iako se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina donosio kao organski zakon. Sada će on biti pravi ustavni zakon i tako postati dio Ustava – naglašava Radin, koji kaže kako nemamo savršen Ustav, ali da je on mjesto gdje ćemo zacrtati vrijednosti, a ne mjesto gdje bi se otvarala vrata za diskriminaciju.

Zbog najavljenih ustavnih promjena premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović jasno je posljednjih dana poručivao da “referendum o ćirilici” neće proći, a bez obzira na promjene Ustava, kojima bi se trebalo automatski odbaciti štetno referendumsko pitanje Stožera, Radin smatra da bi se protiv tog pitanja u Saboru skupila većina za slanje na ocjenu ustavnosti i da bi ga Ustavni sud ovog puta odbacio. Prema izjavama HDZ-ovog ustavnog stručnjaka Vladimira Šeksa, čini se da ni u toj stranci ne vjeruju u prolazak Stožerovog referenduma, iako je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko potpisom podržao njihovu peticiju. HDZ je cijelo vrijeme pružao Stožeru snažnu podršku u miniranju provođenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u Vukovaru, no ovom referendumskom inicijativom ide se u temeljitu demontažu dostignutih demokratskih standarda, pa i u kršenje obaveza preuzetih pristupanjem Evropskoj uniji, što bi se HDZ-u moglo obiti o glavu.

Peđa Grbin tvrdi da su članovi Stožera prije prikupljanja peticije proveli četiri sata u saborskom klubu HDZ-a i da im je HDZ pripremio prijedlog pitanja za referendum.

– Gurnuli su ih u vatru kao što su ranije bili gurnuli u vatru Mirka Čondića. Njihov stav je kontradiktoran. Sada su možda donekle shvatili što su napravili – kaže Grbin, koji ni u to nije siguran te ističe da je prilikom posljednjih ustavnih promjena 2010. godine spremnošću na kompromis postignuta suglasnost tada vladajućeg HDZ-a i opozicijskog SDP-a, dok se u ovom sazivu Sabora glavna opozicijska stranka ni ne trudi ponašati na takav način.