Balkan prolaz
Jevrem
Još uvijek nije utvrđeno da li je ispred stana poznatog crnogorskog pisca Jevrema Brkovića eksplodirala bomba ili, kako je to sročila crnogorska policija, “jača petarda”, ali je nepobitno da je pred vratim vremešnoga pisca aktivirana sprava jake razorne moći. Internetsko izdanje dnevnika “Vijesti” navodi da je eksplozija oštetila dio vrta i da je od siline udarnog talasa u ulazu zgrade popadao malter sa zida oko vrata stana Brkovića. U vrijeme eksplozije, navode još “Vijesti”, pisac je bio sam u stanu i nije povrijeđen. Književnik Brković je nakon eksplozije ustvrdio kako su ga eksplozijom htjele zaplašiti “velikosrpske snage”. “Eksplozija se desila tačno u 21 sat i 20 minuta. Bio sam sam u kući, jer mi je supruga umrla, a sinovi žive u svojim stanovima. Gledao sam emisiju o atentatima i ubistvima na RTV Crne Gore. I u trenutku kada novinar spominje kako je nerasvijetljen slučaj atentata na mene, kada je ubijen moj prijatelj i vozač Srđan Vojičić, grunula je takva eksplozija ispred vrata da sam ja mislio da je otišlo pola zgrade. Istrčao sam. Vidio sam dim. Istrčali su i moji susjedi, probudila su se djeca… Pazite, to je zgrada u strogom centru Podgorice s osam stanara. Došla je policija. Došao je predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić, kao prijatelj, da se solidariše, Boro Vučinić, šef specijalne policije. Mnogo ljudi je došlo. Zvali su sa svih strana”, ispričao je nakon eksplozije novinarima uznemireni Brković.
Zekstra
Dragan Đurić, vlasnik Zekstre, završio je u pritvoru nakon što je, kako javljaju beogradske agencije, protiv njega pokrenuta istraga zbog osnovane sumnje da je stekao protivpravnu imovinsku korist od 207 miliona dinara prilikom privatizacije Veterinarskog zavoda Zemun. Ta je privatizacija važila kao jedna od, kako mediji navode formulaciju Savjeta za borbu protiv korupcije, “24 sporne privatizacije”: Zekstra je otkupila veterinarski zavod, i to nakon ponovljenog natječaja, iako se bavila djelatnošću koja sa veterinarskom nema nikakve veze. Mediji u susjednoj BiH dodaju kako bi hapšenje Đurića moralo razotkriti i špekulacije o finansijskoj saradnji te tvrtke sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i njegovoj umiješanosti u nezakonite privredne pothvate.
Ćuruvija
Petnaest godina je istraga o atentatu na novinara Slavka Ćuruviju tapkala u mjestu, da bi se vlada Ivice Dačića – čiji je SPS u vrijeme ubojstva glavnog urednika “Dnevnog telegrafa” bio na vlasti, skupa sa JUL-om i SRS-om – dosjetila da ubojice potraži tamo gdje su i bili: u organima Državne bezbjednosti Srbije. Specijalni tužitelj za organizirani kriminal Miljko Radisavljević rekao je da je direktni nalogodavac ubojstva bio nekadašnji šef Državne bezbjednosti Radomir Marković. “Ne znamo da li postoje neki lični razlozi, ali je gotovo sigurno da je riječ o političkom ubistvu”, kazao je Radisavljević novinarima u Vladi Srbije. Aleksandar Vučić, koji je u vrijeme ubojstva Ćuruvije bio ministar informisanja, izjavio je kako je “veoma tužan što je ovoliko godina trajao predistražni postupak”. Šire o ovom političkom ubojstvu i njegovoj pozadini možete pročitati na susjednoj stranici.
Sporazum
Premijeri Kosova i Albanije Hašim Tači i Edi Rama potpisali su u Prizrenu Sporazum o strateškom partnerstvu koji za cilj ima, između ostalog, povećanje broja priznanja kosovske nezavisnosti i učlanjenje Kosova u UN, Evropsku uniju i NATO. Sporazum, kako prenose agencije, uključuje suradnju u oblasti vanjske politike, javnog reda i zakonitosti, privrede i društvenih djelatnosti. Još predviđa osiguravanje razmjene iskustava između institucija za provođenje zakona i uspostavu osnove za razmjenu iskustava u procesima reformiranja države i vladavine prava “u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima”.
Nesporazum
Paralelno sa potpisivanjem prizrenskog sporazuma između Albanije i Kosova, propao je u Bruxellesu pokušaj dogovora vlasti Srbije i Kosova oko konstituiranja četiri općine sa srpskom većinom na sjeveru Kosova, jer delegacija prištinskih vlasti praktički nije odustala od zahtjeva da se čin konstituisanja obavi uz obilježje Republike Kosovo. Zvanični Beograd je istrajavao na stanovištu da konstituiranje općina na sjeveru Kosova, kao nastavak izbornog procesa, mora biti neutralno u odnosu na status Kosova.