Balkan prolaz
Bomba
Redakcija podgoričkih “Vijesti” napadnuta je bombom velike razorne moći, koja je eksplodirala tik do prozora glavnog i odgovornog urednika dnevnika Mihaila Jovovića, koji je u trenutku napada bio u zgradi, zajedno sa nekolicinom kolega iz redakcije. Na svu sreću, nije bilo povrijeđenih, ali je pričinjena velika materijalna šteta. Kako javljaju crnogorski mediji, sigurnosne kamere su snimile trenutak na kom se vidi da muškarac u tamnoj jakni prilazi zgradi redakcije i postavlja eksploziv ispod prozora. Nedugo nakon toga došlo je do detonacije, koja je demolirala podrumske prostorije i polomila stakla na prozorima nekoliko ureda. U “Vijestima” ističu kako je najnoviji napad eksplozivom nastavak serije napada na redakciju ovog lista. “Vijesti” pišu, pozivajući se na neimenovane policijske izvore, kako je u bombaškom napadu na njihovu redakciju najvjerojatnije korišten vojni eksploziv ili TNT-trotil i da je, prema istim izvorima, taj eksploziv ukraden iz kemijskog poduzeća Polieks u Beranama. List također navodi stav crnogorskog Komiteta pravnika za zaštitu ljudskih prava, koji je najoštrije osudio “terorističko-bombaški napad izvršen na javnu riječ, na slobodu govora, na demokratiju i na imovinu”. “Da bi se konačno jednom stalo na put mafijaško-terorističkom divljanju ovoga tipa, koje na ovim prostorima nekažnjeno podugo traje, pozivamo i apelujemo na sve strukture vlasti, najodgovornije pojedince u državi i građane ove zemlje, da daju doprinos da se u što kraćem vremenu zločin rasvijetli, izvršioci privedu pravdi i demistifikuju centri iz kojih se oni regrutuju”, navodi se u saopćenju Komiteta. U Crnoj Gori je u 2013. godini, prema zvaničnim podacima bezbjednosnih službi, bilo 60 podmetanja eksploziva ili bombaških napada, pišu “Vijesti”. A prošli je tjedan za crnogorske medije bio osobito crn. Pored redakcije “Vijesti”, u Podgorici je napadnuta i redakcija NTV Montena: u napadu je nepoznati počinitelj kamenom polomio staklo na službenim prostorijama.
Artan
Artan Sadiku, aktivist i programski direktor Instituta za društvene i humanističke nauke, koji je u intervjuu objavljenom u prošlom broju “Novosti” govorio upravo o aktualnoj situaciji u Makedoniji, napadnut je i pretučen u centru Skoplja, javljaju makedonski mediji. Sadiku je nakon napada završio u bolnici, gdje mu je ukazana pomoć. Makedonska nevladina organizacija Civil MK na svom je portalu objavila kako vjeruje da je napad na aktivista politički motiviran. Isti izvor navodi kako je Sadikua napalo pet-šest napadača, koji su onesviještenu žrtvu ostavili bez mobitela. “Apeliramo na vlasti da poduzmu hitne mjere kako bi procesuirali napadače. Apeliramo i na političku partiju koja stoji iza ovog napada da svoje huligane stavi pod kontrolu. Apeliramo na političke i javne ličnosti da osude ovaj i slične napade, te da pozovu na hitnu akciju protiv zločina iz mržnje i govora mržnje”, navodi Civil MK u svojem saopćenju. Sadiku je nakon ukazane liječničke pomoći pušten iz bolnice.
ZAMU
Makedonsko Sobranje usvojilo je, bez prisustva oporbe, kontroverzni Zakon za audiovizualne medijske usluge (ZAMU), za koji medijski eksperti tvrde da će donijeti nove probleme novinarima. Kako javljaju regionalne agencije, novinari su donošenje zakona dočekali sa transparentom na kojem je pisalo “Ne u naše ime”, reagirajući na pregovore koje je Udruženje novinara Makedonije tijekom vikenda imalo sa predstavnicima Vlade u vezi sa zakonom. Brojna medijska udruženja i nevladine organizacije tražili su povlačenje kontroverznih prijedloga zakonskih rješenja. Ministar informatičkog društva Ivo Ivanov rekao je da će na narednoj sjednici Vlade dostaviti prijedloge amandmana na dva zakona o medijima. Oporba, sa svoje strane, smatra da je usvajanje zakona trgovina između koalicionih partnera na vlasti, VMRO-DPMNE-a i Demokratske unije za integraciju, najveće političke formacije makedonskih Albanaca, jer su predstavnici Albanaca u početku bili protiv usvajanja zakona, prenosi Federalna.ba.
Proračun
Bosna i Hercegovina je u posljednjim danima 2013. dobila proračun za 2014. godinu, nakon što su ga oba doma Parlamentarne skupštine BiH usvojila u iznosu od oko 900 milijuna eura. Povjerenstvo parlamenta za finansije i proračun prošle je sedmice postiglo saglasnost o 82 amandmana na proračun, ali je ostao sporan amandman Kluba poslanika Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine u vezi s kapitalnim ulaganjima u Mostaru i šest milijuna konvertibilnih maraka (oko tri milijuna eura) budžetskih sredstava za tu namjenu iz Banje Luke u Mostar. Al Jazeera Balkans javlja kako, prema usvojenom Prijedlogu, proračun BiH iznosi 1,797 milijardi KM (oko 900 milijuna eura), od čega su ukupni prihodi za finansiranje institucija 950 milijuna KM (oko 475 milijuna eura), a prihodi za servisiranje vanjskog duga 846,39 milijuna KM (oko 425 milijuna eura) i veći su za 57,91 milijun KМ (oko 29 milijuna eura) ili sedam posto u odnosu na proračun 2013.
Povratak
Ministar za povratak i zajednice u Vladi Kosova Dalibor Jevtić prošloga je petka iznio podatak kako su se u 2013. godini na Kosovo vratile 172 porodice, odnosno 426 osoba, prenosi agencija Tanjug. Naveo je kako je glavni razlog zbog kojeg nema masovnijeg povratka na prvom mjestu ekonomske prirode. “Nismo zadovoljni povratkom, ali je, i to raduje, duplo veći broj povratnika u odnosu na 2012. godinu. Postignuti su određeni rezultati i ciljevi, ali broj povratnika još nije na onom nivou koji bismo mi željeli. Uspjeli smo konačno da pokrenemo povratak raseljenih iz Makedonije i Crne Gore. Međutim, i dalje nema masovnijeg povratka”, rekao je Jevtić. Također je naveo kako je tijekom 2013. zabilježeno 15 incidenata, odnosno napada na povratnike i njihovu imovinu, a samo u posljednja dva mjeseca sedam. “Zabrinjava to što je riješen samo jedan slučaj. Od policijskih organa smo zahtijevali da urade bolji operativni plan u smislu zaštite povratnika i sa druge strane od pravosudnih organa da krenu u konkretno rješavanje tih slučajeva. Sudstvo je sporo u rješavanju slučajeva uzurpirane imovine i to sve utječe na povratak”, dodao je. Iz proračuna Kosova za narednu je godinu za Ministarstvo za zajednice i povratak izdvojeno 7,2 milijuna eura, od toga 5,9 milijuna za projekte povratka.