Čerupanje koalicije

Događaj koji je obilježio prošli tjedan bilo je izbacivanja Radimira Čačića iz HNS-a, a razlozi koje je pritom iznijelo stranačko vodstvo upućuju na procese političkog preslagivanja u pozadini slabljenja položaja Kukuriku koalicije. Vladajuća većina u parlamentu još uvijek je stabilna. U prvoj polovici mandata iz SDP-a je istupila samo bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy, dok je Josip Kregar, koji je kao nestranačka osoba bliska predsjedniku Ivi Josipoviću ušao u Sabor na listi SDP-a, napustio klub zastupnika te stranke obznanjujući da je nezadovoljan Vladinom politikom.

Nakon njihova odlaska vladajuća koalicija formalno i dalje broji 78 zastupnika SDP-a, HNS-a, HSU-u i IDS-a, pri čemu ih je za većinu dovoljno 76, a raspolaže još i podrškom rezervnog kruga od desetak zastupnika, čiju osnovu čine predstavnici nacionalnih manjina. Koliko god dosadašnje osipanje nije bilo značajno, toliko svaki novi potres u strankama koalicije prijeti da se formalna većina razbije i da vlada Zorana Milanovića padne u ovisnost o podršci ovog proširenog kruga, a aktivnosti zbog kojih je Čačić izbačen predstavljale su udarac upravo u tom smjeru.

Čačić je, kako je to vidljivo iz obrazloženja predsjednice HNS-a Vesne Pusić, izbačen zbog svojih kontakata oko budućih političkih savezništava s Milanom Bandićem, Nikicom Gabrićem i Ivanom Jakovčićem, uz koje je vezivao svoj položaj u HNS-u nakon izlaska iz zatvora, naročito se oslanjajući na stranačko uporište na sjeverozapadu. Predstavljajući prijetnju vodstvu HNS-a, zaprijetio je i samom Milanoviću, odnosno šansama njegove koalicije na sljedećim parlamentarnim izborima. Zbog toga politolog Berto Šalaj kaže da je Milanović u ovom trenutku morao stati uz Vesnu Pusić.

– Svaka druga opcija dovodi njegovu koaliciju u pitanje i on tada mora ulaziti u neke nove pregovore, bilo s manjinama, bilo s don Ivanom Grubišićem, bilo s laburistima. Mislim da će raskol u HNS-u biti pitanje koje Milanovića i Vesnu Pusić mora zabrinjavati dugoročno, ali ne i kratkoročno. Kratkoročno neće doći do tektonskih poremećaja jer je najveći dio stranačkih funkcionara stao uz Vesnu Pusić. Međutim, dugoročno će to biti značajan problem, najprije za HNS, a posredno i za koaliciju sa SDP-om koja se najavljuje za sljedeće izbore, jer će se Čačić sigurno politički aktivirati nakon izlaska iz zatvora. Po meni, vjerojatnije je da će se pritom odlučiti na jednu novu političku opciju, u koju će onda sigurno preći jedan dio zastupnika HNS-a i ljudi s terena, naročito u sjevernoj Hrvatskoj. On će odnijeti jedan dio glasova, bilo sam, bilo u koaliciji s nekim, a tu se govori o Gabriću, Bandiću, a u nekim situacijama čak i HDSSB-u i IDS-u – navodi Šalaj, koji procjenjuje kako je tu riječ o pokušaju stvaranja jedne tobože nadideološke pozicije koja bi kombinirala regionalni i tehnokratski pristup kao odgovor na sve veće nezadovoljstvo glavnim strankama.

Iako je Gabrić, lansiranje čije stranke je pomogao Josipović, nedavno ustvrdio kako već pregovara s pet saborskih zastupnika, Šalaj smatra da trenutačno nikome ne bi odgovaralo da se vladajuća većina obori s nekoliko prebjega iz HNS-a i SDP-a, a slično razmišlja i osnivačica ORaH-a Mirela Holy, navodeći da “manje grupacije na sceni zasad nisu prijetnja koaliciji u tom pogledu, pa stoga i ne zovu na prijevremene izbore niti se udružuju i omasovljuju”.

– Mislim da ankete dosta precizno ukazuju na stanje stvari u vezi s tim. Taj potencijal nema danas ni HDZ, pa smatram da ćemo i dalje svjedočiti odnosima kakvi su i sada na snazi – kaže Mirela Holy.

– Vlada će opstati i ako je napusti nekoliko zastupnika, ali to svakako neće biti ugodna situacija. Tada će morati pristati na raznolike zahtjeve drugih, a ostat će poruka da zapravo nije uspjela i da se održava na vlasti samo zahvaljujući potpori manjina. SDP i HNS to će svakako nastojati izbjeći, što će najviše ovisiti o tome hoće li se pokazati barem neke naznake ekonomskog oporavka. Inače se od strane još nekoliko zastupnika može dogoditi ovo što je napravio Kregar – govori Šalaj.

Toga su, čini se, svjesni i u vladajućoj koaliciji gdje, očekivano, gledaju na stvari s više optimizma.

– Zasad nije bilo nekog većeg osipanja, ništa se dramatično nije dogodilo, niti očekujem da će se dogoditi. Kukuriku koalicija upravo najavljuje nove krugove razgovora o tome što su prioriteti u drugom dijelu mandata i što će biti radni plan da bi se maksimalizirali neki uspjesi kojima se svi nadaju. Ti razgovori mogli bi djelovati kao dodatni integrativni faktor – kaže saborski zastupnik HNS-a Goran Beus Richembergh, smatrajući da je normalno što politička scena nije statična u sadašnjoj kriznoj situaciji, u kojoj “još uvijek nije iskušan učinkoviti model upravljanja državom i gospodarstvom”. Slično govori i o budućnosti HNS-a, koji će u proljeće izaći s novom programskom platformom.

– Tu će biti važno da kažemo što su liberali danas, u odnosu na konzervativce i socijaldemokrate, ali i na uporišne točke neoliberalizma koje im stalno nabijaju na nos iako to nije naša baština. Dakle, važno je da svi koji sudjeluju u tom projektu znaju što je platforma na kojoj gradimo priču dalje, a drugo je nastavak kadrovske obnove stranke. Ako te dvije stvari budu funkcionirale, siguran sam da će ogromna većina onih koji su i imali dvojbe oko Čačićevog isključenja reći da je ovo važnije – kaže Beus Richembergh.

On ne odbacuje mogućnost da neki zastupnici priđu Čačiću nakon njegova izlaska iz zatvora, no napominje da je sve to još u domeni spekulacije jer nema ni garancija da će Čačiću biti odobreno smanjenje kazne sa 22 na 11 mjeseci. Po njemu, za budućnost koalicije ključan je uspjeh na evropskim, a zatim i na predsjedničkim izborima. Ako bi se dogodilo da stranke koalicije ove godine po broju mandata u EU parlamentu nadmaše HDZ i njegove partnere, a potom njihov kandidat Josipović porazi kandidata opozicije, bit će to težak udarac HDZ-u prije parlamentarnih izbora i snažna politička potpora koaliciji, tvrdi Beus Richembergh, koji je uvjeren da će na evropskim izborima sve četiri stranke koalicije nastupiti na zajedničkoj listi.

Da bi do zajedničkog nastupa došlo, Milanovićev SDP morao bi partnerima na toj listi dati značajne koncesije, a Berto Šalaj upozorava da čak ni udovoljavanje Jakovčiću da se tu nađe ne jamči Milanoviću da će mu IDS, s kojim se sukobio na lokalnim izborima, ostati kasnije vjeran saveznik ako procijeni da ima neku bolju ponudu. Na problematičnu poziciju koalicije uoči evropskih izbora ukazuje i potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac.

– Odluka o isključenju Čačića donesena je u razmjerno kratkom vremenu prije raspisivanja evropskih izbora i ne znam može li to utjecati na mobilizacijsku snagu HNS-ovog članstva i stranačkih struktura, a tada se postavlja i pitanje općeg mobilizacijskog kapaciteta ostatka koalicije – kaže Pupovac, upozoravajući da će nove stranke i inicijative pritom uzrokovati disperziju glasova.

On također smatra da Milanović, ukoliko želi sačuvati većinu, ne bi smio odmagati Vesni Pusić da se konsolidira u stranci. No dodaje da bi Milanović morao voditi računa i o budućim partnerima na parlamentarnim izborima gdje, kako kaže, “postoje stranke koje su jasno profilirane ili kao liberalne, poput HNS-a i IDS-a, ili kao lijeve, poput laburista i SDSS-a”. Stoga zagovara njihovo jače povezivanje.

– Smatram da je loše što moć i utjecaj lijevog spektra tako brzo kopni, posebno zato što desni spektar nije prošao kroz neophodne reforme i konsolidacije. To je jedna vrsta veoma velike političke odgovornosti lijevog spektra, za koju nisam siguran koliko je dovoljno osviještena u glavama onih koji ga vode – kazao nam je Pupovac, koji na izravno pitanje o tome ima li i SDSS nekih očekivanja od SDP-a u pogledu evropskih izbora, ovako odgovara:

– Kad bih bio na Milanovićevom mjestu, tražio bih razgovor i skupio sve glasove koji mi trebaju gledajući da imam rezultat koji će biti bolji od onog na prošlim EU izborima.

Pupovac dodaje da je takvih razgovora uoči lanjskih izbora bilo, ali bez rezultata, a da sada nema ni razgovora. Kaže da nije siguran je li vladajuća koalicija bez manjinskog dodatka dovoljna da pobijedi HDZ i njegove partnere i tvrdi da je mobilizacijski potencijal SDSS-a i drugih manjina prilično velik, pogotovo zbog okretanja HDZ-a antimanjinskoj kampanji.

– Neovisno o koncesijama koje se moraju dati – smatra Pupovac – bilo bi neophodno da se započnu razgovori o tome kako da se zaustavi trend slabljenja političkog utjecaja lijevog spektra. Ali zasad nema znakova da postoji spremnost da se taj razgovor obavi.

Ukoliko do takvog razgovora ne dođe, manjinski glasovi naprosto će propasti, a Pupovac otkriva da se alternativno razmišlja o nastupu s nekom vrstom liste na evropskim izborima, ako se procijeni da bi ona imala šanse da samostalno prijeđe izborni prag. To samo potvrđuje kako pritisci na vladajuću koaliciju rastu sa svih strana, pri čemu ne treba zanemariti ni odnose u samom SDP-u, na koje ukazuje i najnoviji sukob između ministara Slavka Linića i Gordana Marasa.

Politolog Goran Čular smatra da je koalicija, unatoč brojnim napetostima, dosad pokazala disciplinu i pomirljivost. Dodaje da ono što se danas događa u HNS-u, a vjerojatno postoji i u SDP-u, upućuje na oprez.

– Neki pokazatelji govore da situacija u SDP-u nije bajna, iako iz pojedinih džepova otpora još nema radikalnijih poteza prema stranačkom vodstvu. Vidjet ćemo kako će obje stranke i sama koalicija izdržavati napetost ubuduće, s obzirom na rast opće krize i pritiske izvana – zaključuje Čular.