Kult ličnosti
David Maljković
Novi broj Flash Arta, vodećeg svjetskog časopisa posvećenog umjetnosti, donosi kolaž radova riječkog umjetnika Davida Maljkovića: njega danas zastupa čak šest inozemnih galerija, od kojih jedna, u Bergamu, završava posljednji dio trodijelnog projekta, u kojem je Maljković dao presjek svog stvaralaštva unatrag deset godina. Autor teksta u Flash Artu naglašava kako je nemoguće napisati koncizni presjek Maljkovićeva rada jer se on u svojoj praksi koristi različitim medijima, od videa do instalacija, a tekst počinje osvrtom na jedan od njegovih najpoznatijih radova – trilogiju „Scene for a New Heritage“, snimanu na lokaciji Bakićeva spomenika na Petrovoj gori.
Drago Jančar
Knjiga priča „Džojsov učenik“, renomiranog i nagrađivanog slovenskog pisca, nedavno je objavljena i u izdanju beogradskog Arhipelaga. U Jančarove priče stao je čitav 20. vijek kroz neusporedive sudbine njihovih junaka, nekada običnih ljudi, suputnika i učesnika najvažnijih događaja. Priče govore o čudesnoj sudbini Joyceovog učenika, o Pavelićevoj fasciniranosti korpom punom ljudskih očiju, o kraju rata u Sloveniji 1945., o jednoj istrazi u Titovoj JNA čiji će glavni akter kasnije postati poznati general i najpoznatiji haški zatvorenik, o čudesnoj slici iz Kastilje, o bijelom ruskom emigrantu koji ne uspijeva pobjeći od historije, o jednoj avanturi u New Yorku, o ljubavi i zločinu, o strasti i grijehu…
Alan Bjelinski
Beogradska filharmonija održala je novogodišnji koncert pod ravnanjem zagrebačkog dirigenta, svirajući uglavnom pjesme Glorije Gaynor, Donne Summer i disko hitove iz sedamdesetih. Bjelinski, koji je, uz karijeru klasičnog glazbenika, godinama surađivao s rock bendovima „Haustor“, „Atomsko sklonište“ i „Film“, o beogradskom koncertu kaže: „Posljednjih 15 godina surađujem s Oliverom Dragojevićem i kako mislim da nema lakih nota, dugo je trebalo da njegove balade utkamo sa simfonijskim orkestrom. U klasičnoj muzici šef zvuka je dirigent, a večeras je to bio tonski majstor i morali smo mu vjerovati, jer je naša muzika ovisila o mikrofonima i pojačanom razglasu.“
Olivera Đorđević
Redateljica iz Subotice postavila je u dubrovačkom kazalištu „Marin Držić“ komad Alana Ayckbourna „Kako voli druga strana“. Upitana što misli o kampanji protiv ćirilice i gej brakova redateljica je odgovorila: „Mislim da su ovi stavovi u Hrvatskoj isti kakvi bi bili i kod nas kad bi neko došao na tu ‘sretnu’ pomisao. Možda bi reakcija kod nas bila čak i radikalnija pošto smo mi ipak jedina zemlja u okruženju u kojoj je nemoguće održati skup kakav je gej parada. Očigledno svi sad plaćamo danak za sve ove protraćene decenije. Posle svih onih silnih borbi za promjene, šetnji ulicama, lupanja u šerpe i otpora Miloševiću, eto sad smo svjedoci laganog ali sigurnog povratka u devedesete.“
Gradimir Gojer
Renomirani sarajevski kazališni redatelj osvrnuo se na proteklu 2013. u Bosni i Hercegovini: „Ne treba biti pretjerano informiran niti kulturno involviran da se vidi da je 2013. godina bila godina umiranja kulture, godina trijumfa turbo folka i svakovrsnog kiča. Bila je to godina u kojoj su ministarstva kulture u BiH šutjela i najmanje radila od svih ministarstava, te godina najniže razine kulturne produkcije u svim centrima kulture u BiH. Da ne postoje rijetke kulturne pojave u BiH, mogli bismo govoriti o potpunom kulturnom umiranju ove države. Zato, nadležni ministri, odgovorni za ovakvo stanje, moraju biti smijenjeni.“
Emir Kusturica
Sedmi međunarodni filmski i muzički festival Kustendorf bit će održan od 18. do 23. siječnja na Mokroj gori. Prema riječima redatelja i osnivača manifestacije Emira Kusturice, iranski redatelj Asghar Farhadi bit će glavni gost festivala s filmom „Nader i Simin: Razvod“ koji je osvojio nagrade Zlatni globus, Zlatni medvjed, kao i Oskara. Dolazi i Paolo Sorrentino s filmom „Velika ljepota“, dobitnikom nagrade Evropske filmske akademije za najbolji film. Jurij Bikov, jedan od najboljih mladih ruskih redatelja, gostuje s filmom „Major“, Alexandros Avranas s „Miss Violence“, ovjenčanim venecijanskim Srebrnim lavom za režiju, kao i ovogodišnji dobitnik Zlatnog lava u Veneciji Gianfranco Rossi za film „Sveti GRA“. U takmičarskom programu nalazi se 15 filmova, uz paralelne programe „Suvremene tendencije“, i „Novi autori“.
Nick Srnicek i Alex William
Teoretičari kulture iz Londona autori su teksta „Manifest akceleracije“ koji je proglašen ključnim novim teorijskim tekstom suvremene ljevice. U svojem sažetom i fantastično intoniranom manifestu autori su upozorili na još veće ubrzavanje kapitalizma, što bi trebalo dovesti do njegove konačne i hitne propasti. Autori konstatiraju kako automatizacija proizvodnje znači da kapitalizam uskoro neće moći održavati životni standard srednje klase, što se najbolje vidi po nasrtajima privatnog sektora na socijalne službe države. Stoga pozivaju da se lijeva politika usmjeri u pravcu korištenja tehnološkog napretka, ali da ona mora ići u pravcu „socijalne opuštenosti“ i prenamjene rezultata kapitalizma.