Rabljena sedmica

Prebivalište

Očekivanom Uredbom o izmjeni Zakona o prebivalištu, koja je stupila na snagu 29. decembra, formalno je potvrđeno jednogodišnje produženje roka za prijavu i odjavu prebivališta za sve državljane Hrvatske u svijetu, kao i za sve one koji nemaju važeću osobnu iskaznicu. Tokom decembra postajalo je sve izvjesnije da neće svi moći ispoštovati tu obavezu do isteka prvobitnog roka, pa su hrvatske vlasti, svjesne stanja o kome su upozorenja stizala iz brojnih država, među njima i srpskih organizacija u Hrvatskoj i izbjegličkih organizacija u Srbiji i BiH, najavile produženje roka, a ambasador Hrvatske u Srbiji pozvao je preko RTS-a sve koji moraju obaviti tu proceduru da slobodno dođu iza Nove godine. Jedan od razloga produženja roka je i štednja. Zbog procedure oko prebivališta morao bi biti angažiran veći broj službenika koji bi radili prekovremeno ili nedjeljama i praznicima, što bi se, kako je objašnjeno iz Vlade, u znatnoj mjeri odrazilo i na državni budžet. Prebivalište moraju prijaviti svi koji nikada nisu vadili osobnu iskaznicu ili je njena valjanost istekla. Oni koji barem dvije godine žive u inostranstvu, bilo zbog privremenog rada ili školovanja, bilo zato što su obuhvaćeni programom obnove ili stambenog zbrinjavanja, moraju o tome obavijestiti bilo nadležnu policijsku stanicu, bilo konzularno predstavništvo u zemlji u kojoj žive, naravno, uz predočenje potrebne dokumentacije, kako bi izbjegli odjavljivanje po službenoj dužnosti.

AUTOR: N. J.

Erdogan

Najprije su turska policija i tužiteljstvo, s ozbiljnim optužbama za korumpiranost, uhapsili sinove dvojice ministara u Vladi premijera Recepa Tayyipa Erdogana, zatim je premijer naredio smjenjivanje brojnih policijskih i tužiteljskih šefova u Istanbulu koji su sudjelovali u rečenoj korupcijskoj istrazi, onda su optuženi ministri podnijeli ostavke, pa su opet krenuli antivladini prosvjedi u Istanbulu i cijeloj Turskoj, da bi uzdrmani Erdogan na to reagirao ukazom o smjeni desetorice ministara. Korupcijske optužbe, inače, ponajviše se tiču poslovanja moćne državne Halkbanke s Iranom, a sve je izvjesnije da bi se istražitelji mogli pozabaviti i poslovnim akcijama Erdoganova sina Bilala koji se, prema navodima nekih medija, preventivno sklonio u Gruziju.

U pozadini je, pišu upućeni strani analitičari, kulminacija sukoba na islamističkom dijelu društvene i političke scene: donedavno savezništvo Erdoganove Stranke pravde i razvitka (AKP) i islamskog pokreta-korporacije Hizmet, pod vodstvom karizmatičnog imama Fethullaha Gülena koji posljednjih petnaest godina živi u dobrovoljnom egzilu u Sjedinjenim Američkim Državama. Zahvaljujući ideološkoj bliskosti s AKP-om, sljedbenici Hizmeta zauzeli su mnoge više operativne funkcije u policiji, tužiteljstvu, obavještajnim službama i administraciji, a imam Gülen raspolaže i vrlo konkretnim enormnim utjecajem u školstvu, medijima i gospodarstvu. Na sve njih, ponajprije ipak na one u represivnom aparatu, misli premijer Erdogan kad ovih dana grmi o “bandi unutar države, bandi koja se pretvara u kriminalnu organizaciju”, optužujući ih da stoje iza mjesecima vođene tajne istrage koja seže u sam vrh vlasti. Dugogodišnje plodno savezništvo AKP-a i Hizmeta koje je, između ostalog, rezultiralo praktičnom eliminacijom oružanih snaga iz političkog života, počelo se primjećivati unatrag godinu i suštinski je uzrokovano Erdoganovim njegovanjem sve prisnijih političkih i ekonomskih veza s Putinovom Rusijom. Gülen je nedvojbeno pod američkim utjecajem i ono što se sad događa Turskoj i Erdoganu, po svemu sudeći, velikim je dijelom odgovor Washingtona na djelomično skretanje aktualne turske vlasti prema Moskvi i Pekingu.

Volgograd

Trideset i troje ljudi ubijeno je u nedjelju i ponedjeljak u dvama napadima bombaša samoubojica u ruskom Volgogradu. Sličan bombaški napad u tom gradu zbio se i 21. listopada. Predsjednik Putin u Volgograd je uputio najjače policijske i obavještajne snage koje bi trebale smiriti paniku dodatno pojačanu približavanjem Zimskih olimpijskih igara u Sočiju: mnoge islamske terorističke skupine, smještene u gudurama Kavkaza, najavile su akcije tokom Olimpijade. I premda dosad nitko nije preuzeo odgovornost za najnovije smrtonosne eksplozije u Volgogradu, islamski teroristi prvi su na listi sumnjivih, a nagađa se da iza napada, ako je uopće živ, stoji Doku Umarov, emir zamišljenog Kavkaskog Emirata, koji je ovoga ljeta poslao poruku u povodu Olimpijade u Sočiju: “Vaše sotonističke plesove na kostima naših predaka zaustavit ćemo svim sredstvima koja nam dozvoli Alah.”

Ustav

Nakon što je na svojim prvim predsjedničkim izborima pobijedio pod egidom Nove pravednosti, sva je prilika da će Ivo Josipović po drugi predsjednički mandat krenuti pod geslom – Novi Ustav. Predsjednik je ovih dana u medijima najavio pokretanje svog “ustavnog projekta” čija bi se realizacija zbila nakon što Josipović, inšalah, osvoji još pet godina na Pantovčaku. Projekt podrazumijeva temeljite izmjene Ustava – jer ga je, po Josipoviću, donekle pregazilo vrijeme – a za osuvremenjivanje će, pored samog poglavara, biti angažiran i odred ustavnih stručnjaka te profesora prava i politologije čije će taštine valjda biti zadovoljene mogućnošću da “pišu Ustav”, što će im omogućiti dobri predsjednik, za razliku od zlog premijera koji vjeruje da je tekst Ustava politički čin zakonodavnog tijela, a ne djelo ustavnih i drugih stručnjaka.