Trebamo drugačiju godinu

Foto: Jovica Drobnjak

Na ovogodišnjem božićnom prijemu Srpskog narodnog vijeća, održanom prve januarske subote u zagrebačkom Novinarskom domu, predstavnici Srba i državnih vlasti osudili su antimanjinsku politiku braniteljskih organizacija i dijela desnih stranaka, izrazivši uvjerenje da neće doći do referenduma o službenoj upotrebi manjinskih jezika i pisma kojim bi se smanjila prava manjina, prije svega srpske.

Rekavši da je Hrvatska prošle godine postala članica EU, predsjednik SNV-a Milorad Pupovac naveo je da su se umjesto nastavka izgradnje Hrvatske evropskih vrijednosti, nastavka jačanja demokratske institucije države, daljnjeg unapređivanja međuetničke i političke tolerancije u kojoj bi se stvarale pretpostavke društvenog i pojedinačnog boljitka, aktivirale razne političke i nepolitičke grupacije koje su progovorile jezikom netolerancije, nezakonitosti  i nasilnosti.

– Te grupacije ne samo da ne priznaju demokratski izabranu Vladu i zakone ove države kojom se jamče manjinska prava, već ne priznaju ni osnovne simbole zajedničke Evrope. Iako su apostoli slavenske pismenosti Ćiril i Metod odavno postali zajednički sveci pravoslavne, katoličke i protestantske crkve, lani je pokrenuta je kampanja demonizacije jednog od njihovih pisama i pisama njihovih učenika, ćiriličnog pisma, rekao je Pupovac, ističući da

kampanja ne prestaje i da još uvijek prijeti opasnost od antićiriličnog referenduma. Pozvao je sve one čija se riječ uvažava, bili oni iz politike ili iz Katoličke crkve, da pozovu na prekid ove kampanje.

– Naše današnje razlike u jeziku i pismu beznačajne su u odnosu na veličinu nesreće i patnje što smo ih mi ateisti, agnostici i vjernici, pravoslavci i katolici, Srbi i Hrvati, počinili jedni drugima te zajedno ili pojedinačno počinili trećima, bilo zbog razlika u jeziku i pismu, zbog jedne ili zbog druge države, što zbog jedne što zbog druge ideje, rekao je predsjednik SNV-a.

– Vrijeme je da se kaže danas, svega tri mjeseca prije početka procesa pred Međunarodnim sudom pravde, kojem su Hrvatska i Srbija jednu drugu tužile za genocid u ratnom razdoblju 1991 – 1995., da ni jedna ni druga država nisu imale dovoljno činjeničnih osnova za tu vrstu tužbi. U tom su razdoblju počinjeni teški ratni zločini i zločini etničkog čišćenja, ali ne i zločini genocida. Vrijeme je da prestanemo manipulirati s iskustvom zločina i iskustvom genocida te zagađujemo međudržavne i međuetničke odnose. U protivnom će nam i 2014. biti godina u kojoj će se spojiti svi naši ratovi 20. stoljeća. Umjesto toga, uvjeren sam, da Hrvatska, kao i Srbi u Hrvatskoj i cijela regija trebaju drugačiju godinu, ocijenio je Pupovac.

– Nastavimo li samo s politikom rezanja javne potrošnje i politikom punjenja budžeta, našoj ekonomiji i politici prijeti opasnost da se uguše u nezaposlenosti. Zato ova godina treba biti godina u kojoj će vlada donijeti novu ekonomsku politiku i pripremiti vladine institucije za njihovu realizaciju, rekao je predsjednik SNV-a.

Naglasio je da Srbi u Hrvatskoj, umjesto podsjećanja na ratove, trebaju život u toleranciji i priznavanju njihovih posebnosti, u kome će se nastavljati oporavljati od rata i ratnog stradanja – to je život sa strujom, obnovljenom kućom, dodijeljenim stanom i priznatom neisplaćenom mirovinom.  Srbi u Hrvatskoj očekuju da 2014. godina bude godina oblikovanja razvojnih politika i razvojnih mjera za sredine u kojima žive, a u kojima nezaposlenost doseže i do 70 i 80 posto. Srpske institucije u Hrvatskoj, Prosvjeta i Privrednik, žele da im se ove godine konačno vrati imovina.

– Želim da se konačno počne poštivati žrtve pogroma u glinskoj crkvi i da se domu podignutom njima u sjećanje vrati naziv Spomen dom, te da se počne poštivati doprinos Srba hrvatskoj slobodi, kao i doprinos Vojina Bakića hrvatskoj i svjetskoj umjetnosti i da započne obnova njegovih veličanstvenih spomenika na Kamenskoj i Petrovoj gori, istaknuo je Pupovac i dodao da umjesto sukobljavanja oko prošlih ratova, regiji treba evropska perspektiva mira. – Umjesto revizije prošlosti, regiji treba revizija nerijetko ponižavajuće sadašnjosti. Sa skorim otvaranjem pregovora između EU i Srbije stvaraju se pretpostavke za novu perspektivu i u odnosima između Hrvatske i Srbije, između ćirilice i latinice, između Srpske pravoslavne i Katoličke crkve.

Prva vicepremijerka i šefica diplomacije Vesna Pusić izjavila je da “Hrvatska nije i neće biti u rukama jedne grupe bila ona većinska ili manjinska”.

– Svi imamo odgovornost za stvaranje države u kojoj će vladati europski duh. To je naša zemlja i svi imamo odgovornost za nju, rekla je Pusić. Podsjetila je da je u mnogim zemljama srednje i istočne Evrope nakon ulaska u EU dolazilo do retrogradnog procesa u društvima i oživljavanja ekstremne desnice. – Za razliku od ostalih država, u Hrvatskoj Vlada ne stoji na toj poziciji kao što ne stoji ni većina građana, već smo na poziciji napretka i kretanja prema izgradnji Hrvatske kao evropske države, rekla je ministrica.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ranko Ostojić najavio je da neće biti tolerancije prema svima koji su spremni bučno i glasno iskazati nepovjerenje prema državi i netoleranciju prema manjinama.

Prisutnima su se obratili predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko koji je naglasio da Hrvatska mora biti slobodna za sve građane, nacionalne manjine i ćirilicu, izaslanik predsjednika Ive Josipovića, Vito Turšić, i po 14. put na ovom prijemu zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Prijem je počeo nastupom crkvenog hora Sabornog hrama Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu uz dirigenticu Ivanu Srbljan, kao i obraćanjem protojereja-stavrofora Marka Nogića, izaslanika mitropolita zagrebačko-ljubljanskog Jovana.

Medalju i plaketu “Diana Budisavljević” za humanizam dobio je splitski nevladin aktivist Tonči Majić zbog dugogodišnje borbe za otkrivanje zločina nad Srbima u Dalmaciji i doprinosa u kažnjavanju njihovih počinilaca. Medalju i plaketu “Svetozar Pribićević” za unapređenje srpsko-hrvatskih odnosa posthumno je dobila Milka Kučeković iz Čukovca koja je kao manjinska aktivistkinja u Ludbregu i Varaždinskoj županiji jačala međunacionalne odnose. Medalju i plaketu “dr. Gojko Nikoliš” dobili su Ivan Fumić i Juraj Hrženjak iz Saveza antifašističkih boraca i antifašista za svoj dugogodišnji antifašistički aktivizam, kao i za pisanje više knjiga koje se bave tom tematikom. Medalju i plaketu “Nikola Tesla” za razvoj srpskih institucija dobila je Nataša Desnica Žerjavić, kako zbog dugogodišnjeg prisustva u srpskim organizacijama – SDF-u tokom 90-ih,  Prosvjeti, Privredniku – i manjinskoj samoupravi, tako i zbog rada na obnovi i oživljavanju Kule Stojana Jankovića u Ravnim kotarima.

U ime nagrađenih govorio je Ivan Fumić, ističući da su priznanja značajna jer se dodjeljuju u vrijeme agresivnog djelovanja klerofašističkih grupa i pojedinaca. Podsjetio je na primjere samozvanog Stožera za obranu Vukovara, na referendum o braku koji podržava katolički kler, na ustaške pozdrave sa stadiona, na misu za Antu Pavelića, na ulice s imenima ustaških zločinaca…

Prijemu su prisustvovali brojni političari i zastupnici, diplomati više zemalja, među kojima i oni iz Srbije, rukovodioci srpskih organizacija i manjinske samouprave, brojni nevladini aktivisti i druge javne ličnosti. Nakon prijema pitali smo nagrađene o utiscima.

– Smatram da je izuzetno važno da se otkrije istina koja je izuzetno dobro dokumentirana, a onda u DORH-u spremljena pod tepih. Treba učiniti sve, pa i neke nepotpuno legalne korake da bi istina izišla na vidjelo, rekao je Tonči Majić. – Nakon 20 godina rada imam pravo konstatirati da smo učinili sve što se zakonitim sredstvima moglo postići i da sada treba razmišljati o nekim drugim metodama, o provokativnim koracima preko kojih vlasti neće preći tek tako. Ne trebamo zatvarati oči pred tim da se opstruira sve što je urađeno. Nemam dojam da u ovoj borbi imamo ičiju podršku, jer nitko iz svijeta nije zainteresiran i mislim da bi oni bili najsretniji da nas nema i da nastave biznis bez smetala kao što smo mi za njih. A za razliku od prije deset godina, nemamo snažnu i važnu podršku vodećih medija, a tu mislim na izdanja EPH, rekao je Majić.

Da su i druge sredine imale svoju Milku Kučeković, stanje u zemlji i odnosi između Hrvata i Srba bili bi znatno bolji, jednodušan je stav svih sugovornika o pokojnoj dobitnici priznanja “Svetozar Pribičević”.

– Više od 30 godina bila je predsjednica Crvenog križa u selu Čukovec gdje je živjela, a od 2003. do smrti bila je predstavnica srpske manjine u Ludbregu i vijećnica VSNM-a Varaždinske županije, rekao je predsjednik županijskog Vijeća Milan Mirčetić i dodao da su se prilikom njenog posljednjeg ispraćaja oglasila zvona pravoslavne i katoličke crkve.

– Zahvalna sam i zbunjena. Nisam navikla na priznanja, rekla je Nataša Desnica Žerjavić, a na pitanje o stanju srpskih institucija u čijoj je izgradnji učestvovala, rekla je da bi “bilo lako kritizirati i spomenuti sve što nije dostignuto”. – Ali znajući kako je teško bilo okupiti prvu grupu, postaviti prve temelje, naći ljude dovoljno motivirane da nešto grade u stanju beznađa i straha, treba cijeniti svaki korak i svaki uspjeh. Te institucije danas postoje, djeluju i postižu rezultate koje treba cijeniti. Naravno, ne smije se stati na tome, rekla je Nataša Desnica Žerjavić. Osvrnula se i na Kulu Stojana Jankovića.

– Kula se obnavlja, doduše nedovoljno brzo, ali ipak začuđujuće uspješno. Naime, interes ljudi iz bliže i dalje okolice, kojima ona nešto znači i koji su je posjećivali još dok je bila gola ruševina obrasla u trnje, tjera nas da svaki novoobnovljeni dio odmah otvorimo za razgledanje i razna kulturna događanja. Sada predstoji velik posao uređenja prostora za prezentaciju muzejskih zbirki koje su se u njoj skupile kroz 350 godina života porodice Janković-Desnica, rekla je Nataša Desnica Žerjavić.

Jovan: Mirotvorstvo je sastavni dio Božića

Iako u antimanjinskoj atmosferi koju stvaraju desne stranke i organizacije, proslava Badnje večeri i Božića po julijanskom kalendaru okupila je velik broj vjernika, ali i pripadnika lokalnih i državnih vlasti. Mitropolit zagrebačko-ljubljanski Jovan Pavlović služio je večernju liturgiju u prepunom Sabornom hramu Svetog Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu. Obredu su prisustvovali i premijer Zoran Milanović, šef Sabora Josip Leko, predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer, predstavnici gradskih vlasti i ambasade Srbije u Hrvatskoj. Mitropolit je vjernike pozvao na molitvu za mir u svijetu, tražeći da se upitaju što oni mogu učiniti da doprinesu mirotvorstvu koje je, kao i brojni običaji, sastavni dio Božića, ali i podsjetio na biblijske stihove o potrebi poslušnosti  vlastima i molitve za njih. Istaknuti političari i vjerske starješine, kojima se priključio i gradonačelnik Milan Bandić, okupili su se i na prijemu koji je priređen nakon osveštanja badnjaka.

U Rijeci je po četvrti put i nikad masovnije, badnji dan obilježen u centru grada. U organizaciji SNV-a i VSNM-a Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke i riječkog Prstena, kao i pododbora “Prosvjete” iz Rijeke i Viškova, pravoslavnim vjernicima i građanima Rijeke podijeljeno je 1500 porcija posne hrane, 250 krafni i sto litara vina. Događaju je prisustvovao i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Jedina loša vijest stigla je iz Vukovara gdje je uoči Badnjeg dana poskidano šest dvopismenih tabli s javnih zgrada.