Kult ličnosti
Branko Črnac Tusta
Počelo je prikupljanje materijala za dokumentarni film o Branku Črnecu Tusti, legendarnom frontmenu pulskog punk benda KUD Idijoti, koji je krajem 2012. izgubio bitku s tumorom. Film će, u produkciji Factuma, režirati nagrađivani ruski redatelj Andrej Korovljev koji o motivima za rad na njemu kaže: “Prerana smrt mog junaka iz mladosti, prijatelja, borca za ljudska prava, antifašista, starog punkera i predivnog čovjeka Branka Črneca Tuste nagnala me da moram napraviti film o njemu. Kroz priču KUD Idijota progovorit ćemo o raspadu Jugoslavije, surovom vremenu privatizacije, ponosu i prkosu kojima su se suprotstavljali bezumlju koje do danas caruje na ovim prostorima. Tusta je simbol otpora, borbe i razuma. Nadam se da će ovaj film biti poticaj mlađim generacijama da razmišljaju svojom glavom i otrgnu se raljama pasivnog konzumerizma, apatije i konformizma.”
Ivan Meštrović
Nedavno je u Splitu održan znanstveni skup, u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u povodu 130 godina od rođenja velikog kipara Ivana Meštrovića. Akademik Tonko Maroević kazao je da “iako je o Meštroviću dosta napisano, historija umjetnosti još je uvijek dužna ovome velikanu, jer čini se da svaka generacija ima pravo na svog Meštrovića”. Prema riječima akademika Zvonka Kusića, simpozij je važan za revalorizaciju Meštrovićeva djela. Podsjetio je da njegov opus sadrži više od dvije tisuće skulptura, od kojih je izdvojio “Zdenac života” i “Povijest Hrvata”, te spomenike Josipu Jurju Strossmayeru, Nikoli Tesli i Ruđeru Boškoviću u Zagrebu, kao i one Grguru Ninskom i Marku Maruliću u Splitu. Po zamisli Ivana Meštrovića, u Crnoj Gori je na mjestu stare kapele podignut Njegošev mauzolej, koji će ove godine obilježiti četrdeset godina postojanja.
Anica Nazor
Filologinja i paleoslavistica, koja se ubraja među najznačajnije istraživače glagoljice, urednica je faksimila ćiriličkog molitvenika iz 1512. godine koji je nedavno tiskan u izdanju HAZU-a, Matice hrvatske i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Riječ je o molitvenom priručniku koji je tiskan u Veneciji u tiskari Giorgio Rusconi i dovršen u kolovozu 1512. godine. Molitvenik je za našu javnost otkriven 1932. godine, kada je pariški sveučilišni profesor Mario Roques objavio opširan opis dvaju mletačkih izdanja: jednoga iz 1512. i drugoga iz 1571. godine. Sljedeće izdanje molitvenika, ono iz 1938. godine, priredio je filolog, književni povjesničar i numizmatičar Milan Rešetar.
Mrđan Bajić
Jedan je od umjetnika koji sudjeluju na izložbi “Srbija 2014. Culture escape: ka boljem svetu (primeri iz srpske savremene umetnosti)”, otvorenoj 28. siječnja u Nest galerijama u Ženevi, u organizaciji novosadske Galerije Bel art i Fondacije Mali princ, u partnerstvu sa Akademijom umetnosti u Novom Sadu i Muzejom savremene umetnosti Vojvodine. Uz djela Mrđana Bajića, Milana Blanuše, Andree Ivanović, Stevana Kojića, Borisa Lukića, Nataše Teofilović i drugih, izložba predstavlja radove umjetnika koji reprezentiraju aktualnu umjetničku scenu u Srbiji, definirajući na autentičan način svoje stavove prema svijetu i vremenu u kojem žive. Koncept izložbe baziran je, kako piše u programu, “na sinergiji estetskih i etičkih kategorija, zasnovanih na principima umjetničke autonomije i društvenog i kulturnog konteksta trajne i iscrpljujuće krize – k pojavi nove nade”.
Daniel Rafaelić
Povjesničar umjetnosti i filmski kritičar, autor je knjige “Kinematografija u NDH” koja je nedavno predstavljena u Zagrebu. Na promociji je rečeno da je ona rezultat predanog, višegodišnjeg istraživačkog rada i istraživanja filmskih arhiva. Prikazuje puninu turbulentnog vremena o kojem govori, živote ljudi uključenih u stvaranje kinematografije NDH, a nije izostavljena nijedna relevantna tema o tadašnjem filmu, bilo da se radi o kinematografiji u službi zabave ili u službi propagande ustaške ideologije. Zahvaljujući autorovom stilu i impresivnom slikovnom materijalu, knjiga će biti zanimljiva i širokoj publici.
Zlatko Bourek
Eksplozija boja, karnevalsko slavlje života i kešenje u brk smrti – to su prvi dojmovi koji preplavljuju posjetitelje izložbe “Teatar figura – kazalište nakaza” Zlatka Boureka, otvorene u Gliptoteci HAZU u Zagrebu. Izložbom kojom dominiraju slike i figure simpatičnih nakaza, predstavljen je Bourekov lutkarski kazališni opus: izložene su maske i kostimi što ih je radio za predstave “Hamlet” u &TD-u, “Povratak vojaka” Luke Paljetka u ZKM-u, “Ubu – kralj robijaš” na Splitskom ljetu ili “Jedini neuspjeh Adolfa H.”, a tu su i dojmljive, pomaknute maske iz predstave “Sveti Juraj” u kojoj potpisuje scenarij i režiju. “Mračni humor, melankolija i groteska, to su područja u koja Bourek rado zalazi i u kojima se najbolje snalazi. Ali njegov kazališni rad nije plošan; u dubljim slojevima otkrivamo jednu specifičnu kvalitetu sjete, u skladanju ružnog svijeta figura, prostora i ambijenta”, rečeno je na otvorenju.