Kult ličnosti

Diao Yinan

Kineski kriminalistički film “Crni ugljen, tanak led” redatelja Diao Yinana dobitnik je Zlatnog medvjeda na 64. filmskom festivalu u Berlinu. Ovaj kineski noir, koji prati pet godina potrage za serijskim ubojicom u kineskom industrijskom provincijskom gradu, osvojio je nagradu međunarodnog žirija kojim je predsjedao američki scenarist i producent James Schamus. Srebrnog medvjeda – veliku nagradu žirija – osvojio je “Grand Hotel Budapest” američkog režisera Wesa Andersona. Nagradu za scenarij dobio je “Križni put” Dietricha Brüggemanna koji je, premda oštro kritičan prema vjerskoj rigidnosti, osvojio i nagradu ekumenskog žirija. Film “Dječaštvo” Richarda Linklatera nagrađen je za najbolju režiju.

Siniša Juričić

Producent je hrvatske filmske kuće Nukleus koja je bila koproducent filma “Baršunasti teroristi”, nagrađenog nagradom publike na 64. Berlinaleu. Radi se o dugometražnom dokumentarcu koji je nastao u koprodukciji Slovačke, Češke i Hrvatske, a govori o manjim i neuspjelim terorističkim zavjerama u bivšoj Čehoslovačkoj. Nagrađen “zbog hrabrog i ironijskog pristupa kontroverznoj tematici”, film govori o troje protagonista koji žele dići u zrak ukrašenu pozornicu postavljenu za proslavu Praznika rada u sedamdesetima, odnosno organizirati atentat na predsjednika Čehoslovačke i započeti antikomunističke revolucije, no pismo koje su uputili CIA-i bilo je toliko naivno da nitko na njega nije odgovorio… Djela koja su se nekoć smatrala zločinima, danas se smatraju junaštvom, pa je ovo film o relativnim pogledima na povijest i perspektivama iz kojih možemo promatrati pojedince i njihova djela.

Slobodan Despot

Književnik iz Beograda, autor je knjige “Med” koja je nedavno objavljena u prijevodu pariškog Galimarda, jedne od najutjecajnijih francuskih izdavačkih kuća. Med je u romanu, inspiriranom egzodusom Srba iz Krajine tijekom akcije “Oluja”, prvenstveno vezan uz egzistenciju dvoje junaka: Nikole, učitelja u penziji i pčelara na Velebitu, i Vere, travarke koja obilato koristi med za spremanje svojih eliksira. Međutim, med je u romanu istovremeno i metafora ljubavi, širokogrudnosti, pa i samoga života. Vera, simboličnog imena, čitaocu priča o Nikoli i njegovim sinovima: Vesku, ekonomistu koji je nakon studija ostao u Beogradu, i Dušanu, krajiškom borcu u unaprijed izgubljenom ratu. Vesko odlazi po oca koji je ostao na Velebitu nakon “Oluje” i tako započinju peripetije kroz novouspostavljene granice, u zemlji koja je postala tuđa…

Mile Mrvalj

Zagrebački beskućnik koji se već godinama bori s gradskom birokracijom oko osnovnih egzistencijalnih preduvjeta za kakav-takav život, organizator je grupne izložbe fotografija pod nazivom “Postoji li nepostojanje”, otvorene 15. veljače u galeriji Greta u Zagrebu. Cilj izložbe je da pruži širi uvid u tematiku beskućništva u hrvatskoj metropoli i pomogne proces resocijalizacije beskućnika. Mrvalj kaže: “Prvenstveno želim kroz portrete osoba koji će biti izloženi i preko njihovih kratkih pisanih komentara, koji su sastavni dio izložbe, pružiti širi uvid u tematiku beskućništva u Zagrebu. Problem je veoma velik u Hrvatskoj, a iz dana u dan postaje sve veći zbog kredita, jamstava ili gubitka posla, zbog čega je danas zastrašujuće lako izgubiti nekretninu i postati beskućnik.”

Selvedin Avdić

Pisac iz Zenice, autor je romana “Sedam strahova” (objavljenog i u Hrvatskoj u izdanju Algoritma) o kojem krajnje pohvalno ovih dana piše Nicholas Lezard, književni kritičar britanskog “Guardiana”. “U Sedam strahova gledamo bosanski rat iz ranih i sredine 1990-ih krajičkom oka, poput duha koji prolazi između dva svijeta. Ovu metaforu pažljivo biram jer su u ovoj knjizi dva svijeta često u kontrastu, ako ne i u sukobu: živi i mrtvi, vrijeme prije nego što žena napusti muškarca i poslije, prijeratni i postratni svijet, duhovni i ljudski svijet, ludilo i razumnost, san i java, muslimani i kršćani, ateisti i oni drugi. Ovaj roman nije sličan bilo čemu što sam ranije čitao, ali ima svu dosljednost i snagu nečega velikog i pouzdanog, te je nevjerojatno da je ovo prvi roman autora”, piše Lezard.

Draško Đurović

Filmski redatelj iz Podgorice, autor je filma “As pik – loša sudbina”, crnogorskog kandidata za ovogodišnjeg Oscara za film izvan engleskoga govornog područja, koji je nedavno prikazan u kinu Tuškanac u okviru Ciklusa crnogorskog filma u Zagrebu. Protagonist ovog filma je zločinac iz posljednjeg rata, kojeg fascinantnom energijom zla tumači Branimir Popović. Izuzetna vizualna atraktivnost i napetost, u spoju s dozom crnog humora i posebnostima crnogorskog podneblja, donijele su ovom neobičnom akcijskom trileru nekoliko međunarodnih nagrada. U okviru zagrebačkog ciklusa prikazani su i filmovi “Lažni car” (1955.) Velimira Velje Stojanovića s izvrsnim Radom Markovićem i “Muškarci” (1963.) Mila Đukanovića s legendarnim Slobodanom Perovićem, koji je na pulskom festivalu za ulogu u tom filmu nagrađen Zlatnom arenom.