Intrigator

Sjednica nadzornog odbora HRT-a

Nagazna Hina za Radmana

Radmanov nastup obilježilo je službeno neznanje o najnovijem planu aktualne vlasti da se iz HRT-ovog financiranja putem RTV pristojbe izdvoji dva posto ili oko 24 milijuna kuna za Hrvatsku izvještajnu novinsku agenciju

Najavom iznošenja brojki, odnosno rezultata poslovanja prema kojima bi HRT u 2013. godini mogao poslovati navodno s oko 30 do 40 milijuna kuna dobiti, krajem prošlog tjedna održana je sjednica nadzornog odbora HRT-a, na kojoj se glavni ravnatelj Goran Radman, onako ispod radara javnosti, pred nadzornicima provukao ne objasnivši gotovo ništa o provedbi svog plana preustroja. Iako je Radmanov plan bio dovesti HRT u red po “uzoru na TV Zagreb sedamdesetih godina”, za sada je, sudeći po rezultatima poslovanja, javnu televiziju vratio “samo” pet godina unazad. Točnije, na kraj 2008. godine, koju je Prisavlje završilo s navodno četiri milijuna kuna dobiti, da bi se kasnije ispostavilo da je bilo 60 milijuna kuna gubitka.

Ako ostavimo po strani kreativno računovodstvo u izračunima dobiti, znakovito je da je Radman navodne uštede objasnio smanjivanjem troškova u proizvodnji programa, istaknuvši poznati slogan – više programa s manje resursa. Iako je na sjednicama nadzornog odbora zabranjeno raspravljati o kvaliteti programa jer to je stvar Programskog vijeća, mnogi su to voljni jer je barem u tome Radman uspio – vraća kvalitetu programa najmanje četrdeset godina unazad.

Osim Radmanovog poigravanja s brojkama i slovima, nedavnog otpuštanja dopisnika iz 11 gradova i istodobnog povećanja plaća podobnima u Informativnom-medijskom servisu, njegov je nastup, kako saznajemo, obilježilo i službeno neznanje o najnovijem planu aktualne vlasti da se iz HRT-ovog financiranja putem RTV pristojbe izdvoji dva posto ili oko 24 milijuna kuna za Hrvatsku izvještajnu novinsku agenciju (Hina). Samim tim, njegov plan dobiti ili budućih ušteda pao bi u vodu ali, kako saznajemo, Radman je izbjegao nagaznu Hinu oko koje ga je ispitivao nadzorni odbor, kazavši da još čeka službenu informaciju vladajućih. Pritom, glavni ravnatelj šuti i o neugodnom dijelu djelomično predstavljenih financijskih izvještaja jer, saznajemo, u financijskim rezultatima za prošlu godinu trošak plaća na HRT-u veći je za dva posto od onoga iz 2012. godine. Njegovo je objašnjenje da je ta proračunska stavka veća zbog otpremnina onima koji su napustili HRT, no i to objašnjenje krije zamku jer, također saznajemo, Radman na HRT-u sprema nove otkaze. Naravno, ne u administraciji ni menadžmentu, za što ima itekako opravdane osnove, nego u Zboru HRT-a. Prema tim najavama, Radmanu bi ubrzo moglo biti postavljeno pitanje – tko to tamo pjeva?

Miroslav Edvin Habek

Između HDZ-a i Todorića

Hadezeovac je pobijedio todorićevca u drugom krugu, mogao bi se opisati ovotjedni izbor novog predsjednika HGK-a, s čijeg je čela poslije četiri i pol mandata izravno u zatvor otišao Nadan Vidošević. Kada su u prvom krugu ispali Vladimir Ferdelji i Zlatko Hodak, u drugom su se našli potpredsjednik Agrokora Damir Kuštrak i predsjednik vinkovačkog HDZ-a, direktor županjske Sladorane Luka Burilović, koji je pobijedio sa 41 naprema 30 glasova. Burilović je u nastupnom govoru zazvao ponovno uspostavljanje nezavisnosti Komore izravno se referirajući na protukandidata Kuštraka, rekavši kako čelnik Komore “ne smije biti ni na čijoj skrivenoj plaći”. Čak je izjavio i kako šef Komore mora biti “izuzet od utjecaja bilo kakvih grupa, pojedinaca, koncerna i politika”, iako je i sam direktor velike tvrtke, a uz to i političar, HDZ-ovac. Burilović je bio i pomoćnik u Ministarstvu poljoprivrede osuđenog Petra Čobankovića.

Iako je najavio da će sada zamrznuti svoje stranačko članstvo, iz izjava drugih HDZ-ovaca jasno je kako im je bilo stalo do ponovnog preuzimanja kontrole nad HGK-om, pa je i Tomislav Čuljak izjavio kako bi privatna Komora Ivice Todorića bila zaista previše. Sam je Burilović prilikom nedavnog posjeta Tomislava Karamarka Vinkovcima izjavio kako će ispuniti sveti zadatak čuvanja Vinkovaca kao utvrde HDZ-a i pokazati Slavoniji kako je HDZ bolji od sadašnje vlasti koju čine “baštinici komunista”.

Tri mjeseca od odlaska Vidoševića Komorom je u ime HNS-ovog ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka upravljala Sabina Škrtić, a da se u skupštini Komore nije promijenilo ništa. Glavni Vidoševićev protivnik i kritičar, SDP-ov ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, koji je više puta javno tražio ukidanje obveznog komorskog doprinosa, od Vidoševićevog odlaska nije puno javno istupao na tu temu. No kada je Burilović izabran, na svojem je Facebook profilu komentirao: “HGK je nastavio starim smjerom. Izabrani predsjednik kaže da ne želi utjecaj politike, a gotovo sve dužnosti koje je obnašao do sada osigurao mu je HDZ. Pogreška je bila ostaviti staru skupštinu da bira novog predsjednika jer imam osjećaj da se jučer slučajno pojavio Vidošević, opet bi ga izabrali.”

Maras sada ponovno najavljuje izmjene Zakona o HGK-a koje bi omogućile reformu.

Josip Jagić

Kratko & jasno

Ozren Matijašević, predsjednik HURS-a

Vraćamo se pregovorima

Zasad ni s jedne strane ne vidim elemente popuštanja ni u čemu. Na prvom sastanku nismo još došli do merituma stvari, nego smo zaključili što je bitno za nastavak pregovora

Nastavljen je socijalni dijalog između sindikata i poslodavaca, na poziv ministra Miranda Mrsića, oko izmjena Zakona o radu, koji je prekinut još krajem prošle godine. Što ste uspjeli dogovoriti na prvom radnom sastanku?

Ministar nam je uputio poziv na obnovu dijaloga i mi smo se, normalno, odazvali na pregovore socijalnih partnera oko prijedloga ZOR-a, koji je prošao prvo čitanje. Na sastanku smo ostvarili ono što smo željeli, tako da će u naredna dva tjedna sindikalne središnjice i poslodavci daljnjim pregovorima pokušati riješiti naročito sporna pitanja iz prijedloga. Također, postigli smo ono što je bitno, da svaki ovakav sastanak na kojem pregovaramo na kraju ima konkretne zaključke, kako bi se izbjegla razna tumačenja, prozivke i napadanja, što je obilježilo proteklo razdoblje.

Hoće li tko popustiti u ovim pregovorima? Smatrate li da ćete doći do zajedničkog stajališta?

Zasad ni s jedne strane ne vidim elemente popuštanja ni u čemu. Na prvom sastanku nismo još došli do merituma stvari, nego smo zaključili što je bitno za nastavak pregovora. Sve strane su prihvatile, znači i ministar, da se daju konkretni prijedlozi i da se sve javnosti prezentira u vidu zaključaka. Kako će se dalje odvijati situacija, vidjet ćemo 18. ožujka na ponovnom sastanku, a dotad će sindikalne središnjice s Hrvatskom udrugom poslodavaca ostvarivati obavezu koju su preuzele ovim sastankom, odnosno intenzivan dijalog oko pronalaska rješenja. I dan ranije već smo imali sastanak s predstavnicima HUP-a, na kojem smo dogovorili intenziviranje zajedničkog rada s ciljem utjecaja na promjenu ekonomskog modela.

Planirate li nastaviti kampanju protiv vladajuće koalicije, prikupljati potpise za prijevremene izbore i organizirati prosvjede?

Takve akcije bile su reakcija na proceduru i sadržaj prijedloga Zakona, a po logici stvari takvo što je sada, dok traju pregovori, nepotrebno, jer ima nade da se cijela stvar riješi pozitivno za radnike. Zbog dogovora o nastavku dijaloga i danas donesenih zaključaka, tokom trajanja pregovora osobno neću sudjelovati ni u kakvim akcijama tog tipa koje imaju veze sa ZOR-om.

Mirna Jasić

Dokumentarni film povučen sa ZagrebDoxa

Čiča Mitcha, gotova priča

Večer uoči premijere filma “Mitch – dnevnik jednog šizofreničara” Damira Čučića, festivalska ekipa dobila je dopis producenta da povlači film zbog prijetnje Psihijatrijske bolnice Rab sudskom tužbom 

U deset godina postojanja ZagrebDoxa prvi put se dogodilo da je neki film povučen iz službenog programa zbog najave sudske tužbe u slučaju njegovog prikazivanja. Večer uoči premijere filma “Mitch – dnevnik jednog šizofreničara” Damira Čučića, festivalska ekipa dobila je dopis producenta Siniše Juričića da zbog prijetnje sudskom tužbom povlači film o bolesniku Psihijatrijske bolnice Rab. Rečena ustanova tužbu je najavila zbog “temeljnog načela zaštite prava pacijenata, čija su prava neovlaštenim snimanjem filma prekršena”. Pacijenti navodno nisu dali ni pismenu ni usmenu suglasnost za učešće u filmu, iako Juričić te tvrdnje odbacuje, navodeći da su identiteti ostalih pacijenata zaštićeni rotoskopskom animacijom i da je bolnica unaprijed bila obaviještena o njihovoj namjeri snimanja dokumentarca.

– Prvi put nam se desila situacija s povlačenjem filma zbog sudske tužbe. Čini mi se da će trebati promisliti i razgovarati o stvaranju legalne sudske, ali i umjetničko-producentske prakse, koja će se jedne strane osigurati zaštitu prava osoba i institucija, a s druge osigurati mogućnost filmskim autorima da rade filmove i o onim sredinama koje možda žele reklamu, ali ne nužno i istinu o sebi – kaže za “Novosti” direktor festivala Nenad Puhovski, dodajući da o filmu ne može govoriti s pozicije pravnika.

– Nažalost, ovo sve više postaje zemlja pravnika, tužbi, odšteta, straha, pohlepe i čitavog niza stvari u kojima nisam najveći stručnjak. Ono do čega je meni stalo kao autoru, producentu i direktoru festivala je da filmski umjetnici imaju pravo i odgovornost raditi filmove o stvarima koje se možda nekome ne sviđaju. Moj film je u bivšem režimu 15 godina bio bunkeriran jer se nekom nije sviđao. Nadao sam se da su ta vremena prošla, međutim očigledno moramo proći kroz taj proces – rekao je Puhovski, koji se nada da će se s vremenom oko prikazivanja filmova stvoriti praksa kao u civiliziranom svijetu, gdje se vrlo dobro zna što se može, a što se ne može, odnosno što je javni interes.

Sam autor kaže da će se boriti da se njegov film prikaže, ali i da shvaća potez producenta.

– Uvijek stojim iza svojih filmova, ali je producent pravni subjekt i zakonski odgovoran za film. Zato shvaćam da se ljudi mogu bojati kazne zatvora i novčanih posljedica. Reći ću otvoreno: ne bojim se i želim da film bude prikazan, da ga ljudi vide, pa ću naći načina kako to ostvariti. Producenti su poslovni ljudi koji traže dobre projekte, ali ja filmove radim isključivo iz srca – rekao je Čučić.

Podsjetio je da su na ovom festivalu filmovi o problemima psihički oboljelih bili zapaženi i dobili priznanja. Pacijenti bolnica za psihičke bolesti i ljudi s posebnim potrebama počeli su dobivati prostor da kažu kako se osjećaju i što rade, te da pokažu da i oni nešto mogu učiniti kako bi uklonili predrasude koje postoje prema njima. Četrdesetogodišnji Mitch, glavni protagonist kojem je snimanje bilo svojevrsna terapija, godinama se liječi od šizofrenije, a već je dvije godine izvan bolnice. Surađivao je na filmu i kao snimatelj i koautor, a iako je film sniman i u bolnici uz usmeno dopuštenje, prijetnja tužbom stigla je nakon što su u bolnici vidjeli završnu verziju.

Nenad Jovanović

Posustale istrage ratnih zločina

Državno odvjetništvo objavilo je ažurirano izvješće o kaznenim postupcima zbog ratnih zločina, po kojem je do kraja 2013. pokrenut kazneni postupak protiv 3.599 osoba, od toga najviše protiv pripadnika bivše JNA, teritorijalnih obrana i vojnih i paravojnih snaga tzv. Republike Srpske Krajine. Istraga je vođena protiv 241 osobe, protiv 613 osoba u tijeku je prvostupanjski kazneni postupak na temelju podignutih optužnica, a za 608 osoba donijeta je osuđujuća presuda. U izvješću je vidljiv velik nerazmjer u postupcima i presudama kada je riječ o progonu pripadnika hrvatskih oružanih snaga, gdje je pokrenuto samo 112 postupaka, uz 44 osuđenih.

U Centru za suočavanje s prošlošću Documenta ocjenjuju da je taj nerazmjer dijelom vezan uz nasljeđe 1990-ih, kada su isključivo procesuirani zločini počinjeni od strane pripadnika JNA i srpskih postrojbi, dok drugim dijelom odražava stvarni omjer počinjenih zločina. “Riječ je i o tome da su pripadnike JNA i srpskih postrojbi procesuirali i za djela u kojima nije bilo smrtnih posljedica, a pripadnike hrvatskih postrojbi nisu”, pojašnjavaju u Documenti.

Premda su od zadnjeg izvješća DORH-a pokrenute nove istrage protiv 39 osoba, od čega su 36 pripadnici srpskih postrojbi, procesuiranje ratnih zločina je, smatraju u Documenti, još uvijek presporo i neučinkovito. Za razliku od godina u kojima je Hrvatska pregovarala o pristupanju Europskoj uniji, kada su provedene istrage i podignute optužnice za neke od najtežih zločina počinjenih s hrvatske strane, poput onih u Sisku i okolici, na Zagrebačkom velesajmu, u Pakračkoj Poljani i Gruborima, tijekom cijele prošle godine nije pokrenuta nijedna istraga, niti je optužen ijedan pripadnik HV-a ili MUP-a.

“Smatramo da javnost zanimaju i zločini počinjeni tijekom i nakon Oluje i Bljeska, poput zločina nad srpskim civilima u Medarima. U postupku pred Haškim tribunalom javnost se sjetila i zločina nad pretežno hrvatskim civilima i braniteljima u Bogdanovcima koji nije istražen”, ističu u Documenti.

Dragan Grozdanić

Katran & perje

Misija MMF-a otkrila napredak Vlade

Misionarski položaj

Uspjesi Vlade, koje je istaknuo MMF-ovac Johannes Wiegand, poprimaju senzacionalne razmjere, pogotovo jer ih nitko živ ne primjećuje

Neprosvijećenost širokih slojeva pokazala se ovih dana, kada narodne mase nisu u oduševljenju izašle na ulice i trgove, unatoč činjenici da je Johannes Wiegand, šef misije Međunarodnog monetarnog fonda za Hrvatsku, pohvalio neke aspekte Vladine ekonomske politike.

MMF je među pozitivne promjene legislative svrstao reformu Zakona o radu, zbog koje sindikalisti, ti brontosauri socijalizma, protestiraju u javnosti. Novi Zakon o radu poboljšat će investicijsku klimu i privući strane ulagače, pa u MMF-u povodom istog iznose originalnu misao da Hrvatska “smanji cijenu rada i učini tržište rada fleksibilnijim”. Poznato je pritom da domaće radništvo ima gnjusno visoke plaće.

“Reforma Zakona o radu dugoročno ima potencijal da osigura otvaranje novih radnih mjesta”, ponavljao je, ponavlja i ponavljat će Johannes Wiegand, što ionako svakog dana ponavlja i ponavljat će vojska renomiranih, doduše masovno neshvaćenih opinionmakera, tink-tankera, kolumnista, potpuno nezavisnih liberalnih blogera te drugih davitelja i dosadnjakovića.

No tu nije kraj novootkrivenim uspjesima Vlade, koji već poprimaju sasvim senzacionalne razmjere, pogotovo jer ih nitko živ u ovoj zemlji ne primjećuje. Tako se u izvještaju MMF-a, čiji su stručnjaci dva tjedna češljali sve institucije, navodi da je Vlada ispravno odlučila najprije pristupiti privatizaciji brodogradnje, zračnog, željezničkog i cestovnog prometa. To je svakako još jedna novost, jer se do jučer posve neutemeljeno smatralo da u tim djelatnostima vlada čitav niz omanjih katastrofa – kao što su Brodosplit, Zagrebački aerodrom, HŽ Cargo i monetizacija autocesta. MMF također ima revolucionarnu zamisao predstečajnih nagodbi za pojedince-građane, kako bi “lakše plaćali svoje dugove”, što u startu izaziva radost. Tada bi se već poznatom selekcijom moglo spasiti primjerice nekolicinu neshvaćenih kolumnista s poreznim dugovima, inače vrlo zaslužnih za propagiranje kapitalizma.

Ukratko, iduće godine, nakon ovih neviđenih uspjeha Vlade, očekuje se neznatni oporavak, a onda, kako kaže MMF, Vlada mora početi: a) rezati, b) rezati i c) rezati, sve dok ne odrežu sami sebe s vlasti, pa nastupe njihovi nasljednici, još poslušniji i marljiviji rezači.

Petar Glodić