Kult ličnosti

Ana Mihalić

Fotografkinja iz Zagreba, autorica je fotografija o mladom nigerijskom azilantu Waleu Shonyikiju Princu, koje je predstavila na izložbi pod nazivom “Tu i tamo” u Galeriji VN u Zagrebu. U suradnji s Waleom, koji je u Nigeriji izgubio obitelj, stradalu u vjerskim i etničkim sukobima, Ana Mihalić otpočela je istraživanje konstrukcije identiteta, vlastitog i tuđeg: kroz paralelnu prezentaciju Waleove hrvatske svakodnevice i njegove subjektivne naracije o svom životu prije stupanja na brod koji će, prema redu plovidbe krijumčara ljudima, skrenuti prema Splitu. Fotografije u autentičnom zagrebačkom ambijentu predstavljaju Princovu dnevnu rutinu ili prenose kulturološki sraz: bilo da je riječ o tradicionalnim natikačama neprimjerenima za kućnu upotrebu u hladnoj kontinentalnoj klimi ili o “zdravoj” hrani koja mu je proslijeđena u paketu humanitarne pomoći.

Selma Spahić

Mlada kazališna redateljica, autorica je predstave “Skupština” koja je premijerno izvedena u Narodnom pozorištu u Sarajevu. Predstava aktualizira parlamentarnu političku scenu u BiH, obrađuje skupštinska zasjedanja još od 1908., s fokusom na posljednjih 20 godina političkog života u Bosni i Hercegovini. U predstavi nastupa zbor opere Narodnog pozorišta i 18 glumaca, a Selma Spahić kaže: “Bavili smo se svakodnevnom politikom i našom ulogom u svemu tome. Ova predstava je društveni odgovor na političku situaciju i ona nema predznak nijedne stranke.” Glumica Maja Izetbegović dodaje: “Jako mi je bilo teško ući u parlamentarnu retoriku koja je monološka, a logika tih rečenica je nešto što mi nije moglo ući u glavu. To je bilo zanimljivo i frustrirajuće u isto vrijeme.”

Darko Lukić

Profesor na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti, autor je knjige “Uvod u antropologiju izvedbe” koja je nedavno predstavljena u Zagrebu. Knjiga predstavlja široki pogled na povijest kazališta, odnosno, kako je rekla Sibila Petlevski, “posrijedi je vrijedna knjiga udžbeničkog karaktera, transdisciplinarnog usmjerenja i enciklopedijske širine”, s kojom će profitirati studenti različitih studijskih programa, ali i mladi znanstvenici i praktičari kazališta. Lukić iz antropološkog gledišta analizira ishodište kazališta, razloge zbog kojih je kazalište nastalo, potrebe na koje je ono kroz povijest odgovaralo te poveznice kazališta i društva. Njegova teatrološka znatiželja obuhvaća i razdoblje prije kazališta, ali i nudi scenarije za budućnost, kada će kazalište vjerojatno biti zamijenjeno nekim drugačijim izvedbenim praksama.

Slobodan Tišma

Dobitnik NIN-ove nagrade za roman “Bernardijeva soba” 2011. godine i ovogodišnji laureat nagrade Fonda “Todor Manojlović”, u nedavnom intervjuu govori o stanju suvremene kulture: “Kultura je mrtva, ovo je doba tehnološke civilizacije. Umetnost živi svoj zagrobni život, pod bledom svetlošću zvezda koje su sve dalje. Naravno, za to su krivi mediji, iako nije dobro reći da su krivi, pošto krivice nema. Politika, sport i zabava su fenomeni koji su najbolje legli na televiziji, čiji teror trpimo. Teorija je mrtva, postoji samo primenjena nauka, tj. tehnologija koja je pipanje u mraku; funkcioniše, napreduje, ali nije baš potpuno jasno kako i na koji način. Zato ja ne vidim nikakvu zbilju, sve je ovo privid, privid pakla. Strašno je, ali je još uvek podnošljivo. A u toj zbilji-prividu primećujem na sve strane samo antičke heroje, lukave, proste, pohlepne i pohotljive.”

Maja Bogojević

Teoretičarka filma iz Podgorice, urednica je specijaliziranog filmskog online časopisa “Camera Lucida”, čiji je novi dvobroj ovih dana postao dostupan korisnicima interneta. Novi broj predstavlja tekst “Boks u filmovima” Ronalda Bergana, analizu “Hitchcock and the Girl” Aleksandra Bečanovića, drugi dio analize Igora Toholja kadar-po-kadar montaže u filmu “Prisluškivanje” i provokativnu analizu Merima Omeragića filma “Budrus”, s fokusom na implikacije nenasilnog društvenog pokreta. Nova “Camera Lucida” donosi i esej o desničarskom Legionarskom pokretu opisanom u rumunjskom filmu Iona Indoleana, hrabru analizu Kaurismäkijevog filma “Djevojčica iz tvornice šibica” iz pera Anite Erak, dva osvrta Bojane Mrvaljević o filmovima Alaina Resnaisa i mnoštvo drugih zanimljivih tema.

Christina Lamb

Britanska dopisnica “Sunday Timesa” autorica je nedavno objavljene knjige “Ja sam Malala”, koja je nastala prema autentičnim pričama i sjećanjima Pakistanke Malale Yousafzai, čije je odrastanje bilo obilježeno strahom, nepravdom i podjelama. Tinejdžerskom se buntovnošću odlučila za otpor radikalno represivnoj politici u vlastitoj zemlji: tajno je pohađala zabranjenu nastavu, odbacila je burku i počela gostovati u raznim medijima. Knjiga govori o povijesti Pakistana i njezine obitelji, o plemenu Paštuna, o budizmu i islamu, o atentatu na Malalu i nastavku života u Engleskoj… Priča o Malali je potresna priča o mladoj ženi koja se borbom za obrazovanje pokušala izboriti i za vlastitu domovinu.