Kult ličnosti
Paco de Lucia
Jedan od najznačajnijih i najutjecajnijih flamenco gitarista svih vremena, a vjerojatno i jedan od najznačajnijih španjolskih glazbenika 20. stoljeća, umro je u 67. godini od srčanog udara u blizini svoga doma u Meksiku. Paco de Lucia počeo je svirati gitaru u dobi od šest godina, a 1967. započinje solo karijeru. Godine 1973. snima pjesmu “Entre dos aguas” s kojom se proslavio i izvan granica Španjolske. Njegov pravi međunarodni proboj dogodio se 1981., kada je objavio album “Friday Night in San Francisco”, na kojem su sudjelovali John McLaughlin i Al Di Meola. Osnovao je Paco de Lucia Sextet, svirao s Chickom Coreom, snimio 30 studijskih i koncertnih albuma te glazbeno opremio poznati film “Carmen” Carlosa Saure, koji ga je također proslavio. I ono najvažnije – Paco de Lucia bio je uzor i duhovni otac vjerojatno milijunima mladih ljudi koji su željeli svirati i gajili ljubav prema gitari.
Gordana Benić
Pjesnikinja iz Splita, dobitnica je Goranova vijenca poezije za cjelokupan pjesnički opus, dok je nagradu Goran za mlade pjesnike dobila pjesnikinja Katja Knežević iz Sesveta za rukopis “Staklene breze”. Na natječaj Goranova proljeća ove je godine pristigao 41 rukopis pjesnika starosti do trideset godina. Najugledniju hrvatsku pjesničku nagradu Gordana Benić dobila je jer je njena poezija, prema mišljenju većine vodećih hrvatskih književnih kritičara, jedno od najosebujnijih i najvrednijih poetičkih iskustava suvremenog hrvatskog pjesništva. “Gordana Benić, zajedno s Baudelaireom, Rimbaudom i tolikima poslije njih, programatski ispovijeda raskidanje zbiljske koprene i prodor u irealno”, piše u obrazloženju nagrade član žirija Davor Šalat.
Ivana Sajko i Vladimir Stojsavljević
Dvoje hrvatskih dramskih pisaca sudjelovat će na ovogodišnjem Sajmu knjiga u Leipzigu (od 13. do 16. ožujka) u diskusiji na temu “Što može današnje kazalište, a knjiga ne može?”, u sklopu koje će Ivana Sajko upriličiti scensko čitanje svoga komada “Prizori s jabukom” na hrvatskom i njemačkom jeziku. Nakon njih, u okviru programa “Književni život u državama bivše Jugoslavije: O ženama i književnosti, književnoj kritici i književnim nagradama – uzbudljiv pogled iza kulisa književne produkcije”, u razgovoru će sudjelovati četvero autora: Ivana Simić Bodrožić, Gabriela Babnik, Saša Ilić i Svetlana Slapšak. Moderatorica će biti Katja Stergar iz Ljubljane.
Peter Lindbergh
Jedan od najvećih fotografa današnjice, početkom travnja otvara svoju izložbu u Domu hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu, na kojoj će izložiti više od 150 fotografija. Ovo je prva Lindberghova izložba u ovom dijelu Evrope od 1998. godine, kada je izlagao u Beču, ujedno i jedina Lindberghova evropska samostalna izložba u ovoj godini. “Na zagrebačkoj izložbi predstavit ću izbor iz dvije serije svojih fotografija koje sam snimio ranije tijekom karijere. Riječ je o fotografijama iz serije Images of Woman i novom pojmu ženstvenosti krajem 1980-ih i 1990-ih godina, dok drugi dio čine fotografije iz opusa The Unknown, u kojem su ljudska bića, akteri fotografija, izloženi strahu koji još uvijek nisu spoznali i u kojem je sve fikcija…”, najavio je umjetnik postav svoje izložbe.
Wolfgang Beltracchi
Krivotvoritelj umjetnina ili “falsifikator stoljeća”, koji od prošle jeseni sjedi u zatvoru, ponovno je u centru pažnje, a povod su njegova nedavno objavljena biografija pod nazivom “Autoportret” i dokumentarni film “Beltracchi – umjetnost krivotvorenja” koji uskoro dolazi u njemačka kina. Direktori muzeja nemaju razloga za opuštanje: procjenjuje se da su u muzejskim zbirkama još uvijek desetine Beltracchijevih falsifikata. Već u djetinjstvu Beltracchi je znao (gotovo) do savršenstva kopirati Picassa, a u “profesionalnoj” fazi poznati su njegovi Max Ernst, Joseph Beuys, August Macke (njega baš nije volio), Carlo Mense, Heinrich Nauen i – sve ono što tržište želi. Svoj susret s kultnim slikarom Beuysom u Barceloni Beltracchi je opisao riječima: “Ja sam izgledao kao hipi, a on kao teksaški rendžer…”
Vladimir Bulatović Vib
Pisac, novinar i satiričar, bio je jedan od najznačajnijih urednika “Politikinog zabavnika”, koji ovih dana slavi 75 godina postojanja. Prije 75 godina snimljeni su slavni filmovi “Prohujalo s vihorom”, “Poštanska kočija” i “Čarobnjak iz Oza”, rođen je strip junak Batman, a poduzeće Nestle predstavilo je novi proizvod – Nescafe. Iste te 1939. godine, 28. veljače, nastao je i “Politikin zabavnik”. Od početnih 16 stranica izrastao je na današnjih 68, rubrike “Vjerovali ili ne” i “Jeste li već čuli” postoje od njegova početka, a generacije su uživale u mnogim pričama, od Mikija Mausa do ekspedicije na Mount Everest. Dugo vremena bilo je poznato da je “Politikin zabavnik” list za “sve od 7 do 77 godina”, a onda se javio jedan gospodin od 78 i pitao: “Ja, koji sam sada godinu dana stariji, više ne mogu da vas čitam?”