Kult ličnosti

Arsen Dedić

Poznati glazbenik ovih prostora nedavno je dao intervju beogradskim novinama “Blic” u kojem je govorio o sebi, muzici, sjećanjima i prošlosti: “U svakom sistemu sam gorio kao svijeća, ali ideju o solidarnosti i sistemu u kojem svako ima šansu pamtim samo u Jugoslaviji. Cijenilo se zajedništvo i kvaliteta, a politička ideologija je bila u drugom planu. Ljudi su imali pravo na izbor da budu što žele. Eto, ja sam izabrao da imam dva fakulteta, dva braka, dvoje djece, dvije unuke, dva grada i da me politika ne zanima – i živ sam, hvala bogu. Život sam proveo kao slobodni umjetnik. U svakoj deceniji karijere neki komesari su mi sjedali na kičmu, ali moje pjesme su bile jače od njihove zlobe. Slučaj porodice Dedić najbolje svjedoči o tome. Iz siromašne težačke porodice u Dalmaciji brat i ja smo krenuli na studije u Zagreb i Beograd. Moja majka Jelka bila je nepismena domaćica, a otac Jovan je bio zidar, dobrovoljni vatrogasac i odličan muzičar. Imao je devet hiljada dinara plaću i od nje uspio dva sina da pošalje na studije. Jugoslavija je bila sistem u kojem je takav socijalni preobražaj bio moguć. Za sebe uvijek volim da kažem da sam težački akademik…”

Edo Murtić 

Više od dvije stotine uglednih osoba iz cijele Hrvatske pridružilo se inicijativi za obnovu mozaika Ede Murtića “Šušnjarska bitka” u Dolčiću, koji je teško oštećen u prošlom ratu. Zahtjev za obnovu upućen je Ministarstvu kulture, Konzervatorskom odjelu u Požegi i Požeško-slavonskoj županiji, a potpisali su ga brojni umjetnici i intelektualci, primjerice Kata Mijatović, Marijan Crtalić, Ana Elizabet, Zlatan Vehabović, zatim povjesničari Tvrtko Jakovina i Igor Duda, pjesnik Aleksandar Hut Kono, kustosice Nada Beroš, Leila Topić, Ksenija Orelj i mnogi drugi. Edo Murtić jedan je od najuglednijih hrvatskih i evropskih umjetnika, a spomenik Šušnjarskoj bitki, pobjedi slavonskih partizana nad Nijemcima 1943. godine, upisan je u registar spomenika kulture Republike Hrvatske, pa potpisnici u pismu ističu: “Očekujemo da se nadležna tijela prema njemu na taj način i odnose, te da se pokrene postupak koji će rezultirati njegovom obnovom budući da se radi o dijelu hrvatske kulturne baštine, ali i afirmaciji vrijednosti antifašizma.”

Borut Šeparović i Nataša Mihoci 

Autori su glazbeno-kazališnog performansa pod nazivom “Mali čovjek želi preko crte” koji će 14., 15. i 16. ožujka biti održan u Zagrebačkom centru za nezavisnu kulturu i mlade – Pogon Jedinstvo, a u sklopu kojeg će premijerno biti izveden repertoar borbenih pjesama za početak 21. stoljeća. Performans izvodi Zbor malih ljudi u kojem se, kako kažu organizatori, okupilo četrdesetak srčanih članova, među kojima su starci, homoseksualci, crnci, djeca, žene, Srbi i radnici, a sve ih povezuje činjenica da se ponekad prepoznaju u floskuli “mali čovjek”. Povezuje ih i činjenica da žele prijeći crte koje im društvo nameće. Oni su takozvana tiha većina koja želi postati bučna i ujediniti glasove u pjesmama politički nekorektnog sadržaja. Kako kažu, uz elektronske plesne ritmove i distorzirane gitare pokušat će dići publiku na noge da zapjeva i zapleše s njima…

Kata Mijatović

Izložba radova multimedijalne umjetnice pod nazivom “Između neba i zemlje”, koji su predstavljali Hrvatsku na 55. Venecijanskom bijenalu, ovih je dana otvorena u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Koncept objedinjuje ambijentalnu instalaciju “Ugljen iz nesvjesnog: Zattere”, performans i video “Nesvjesno: Canal Grande” i interaktivni web-portal “Arhiv snova”. Naime, u sklopu multimedijalnog ambijenta Kata Mijatović nudi priliku posjetiteljima da njihovi snovi postanu dio online bazena kolektivnog nesvjesnog, na način da su svi pozvani da uđu u kavez instalacije “Ugljen iz nesvjesnog: Zattere”, upotrijebe postavljeno računalo i unesu svoj san u “Arhiv snova”. Dok posjetitelji u “Arhiv” unose svoj san, na monitorima ih okružuje nasumična izmjena djela nadahnutih snovima i nesvjesnim iz umjetničine osobne arhive, podsjećajući na bogatstvo sadržaja potisnutih u našoj psihi.

Maja Šubarić Mahmuljin

Mlada hrvatska redateljica pobjednica je Manhattan International Film Festivala, koji je prošlog tjedna održan u New Yorku. Maja Šubarić Mahmuljin bila je jedna od 13 finalista festivala, te je pozvana da osobno predstavi svoj kratki dokumentarni film “Pri našem delu”, koji je izabran između 130 prijava iz cijelog svijeta. Riječ je o dirljivom i inspirativnom portretu osobe koja ima Downov sindrom, no živi ispunjen i dostojanstven život. “Velika je čast biti pozvan u New York na festival, a još veća pobijediti. Ponosna sam i sretna što je moj dokumentarni prvijenac osvojio simpatije žirija i publike. Konkurencija je bila velika i drago mi je što sam imala priliku upoznati redatelje iz raznih dijelova svijeta”, rekla je redateljica u New Yorku povodom pobjede. Organizator festivala je Svjetski savez mladih (World Youth Allaince), globalna organizacija mladih sa sjedištem u New Yorku, koja se bavi promicanjem ljudskog dostojanstva i solidarnosti.