Rabljena sedmica

Ukrajina

Dok ruski predsjednik Vladimir Putin likuje nad uspjehom munjevite operacije pripajanja Krima majčici Rusiji, kod zapadnih političara, ali i kod prozapadne ukrajinske vlasti, miješaju se bijes i frustracija zbog trenutne nemoći da pariraju raspištoljenom ruskom caru. Premda neki ukrajinski političari, poput bivše premijerke Julije Timošenko, zagovaraju krvavi rasplet krimskog spora, američki predsjednik Barack Obama – zajedno s europskim saveznicima – proglasio je kraj skupine G8: Rusija je izbačena iz tog društva, što znači da se u lipnju u Sočiju neće održati G8-samit, nego će se u to vrijeme održati sastanak G7 u Bruxellesu, na kojem će jedna od najvažnijih tema, po svemu sudeći, biti jačanje zapadne energetske neovisnosti o Rusiji. “Ostajemo spremni pojačati naše postupke, uključujući koordinirane sektorske sankcije koje će imati znatno veće posljedice za rusko gospodarstvo, ako Rusija nastavi s eskalacijom situacije”, stoji u deklaraciji G7.

Sabo

Vukovarski gradonačelnik Željko Sabo na dobrom je putu da, pokušavajući pod svaku cijenu spasiti svoju političku karijeru, istu vrlo brzo zapečati. Saba je, podsjetimo, USKOK optužio da je pokušao korumpirati dvoje HDZ-ovih vukovarskih gradskih vijećnika kako bi prešli na stranu SDP-ove koalicije, odnosno kako bi gradonačelniku osigurali stabilno stanje u Gradskom vijeću. Optuženik i njegovi stranački drugovi, uključujući i premijera Zorana Milanovića, uporno su branili Sabinu nevinost i tezu da mu se politički podmeće, a onda se u ponedjeljak zbio obrat. Vukovarski gradonačelnik upustio se u pregovore s USKOK-om: navodno nudi priznanje krivnje u zamjenu za uvjetnu zatvorsku kaznu, jer ga bezuvjetna kazna – a takva mu prijeti – automatski udaljava iz politike. Taj manevar, međutim, mogao bi se pokazati jednako pogubnim, jer s Iblerova trga stižu poruke da će Sabo, u slučaju priznanja krivnje iz egoističnih razloga, biti izbačen iz stranke, pa makar SDP ostao bez vlasti u Vukovaru.

Karamarko

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko ne prestaje proizvoditi dokaze o vlastitoj političkoj i intelektualnoj zakinutosti. Najnovija ideja koju je podijelio s javnošću jest da se parlamentarni izbori održe zajedno s predsjedničkima, a to znači krajem ove godine ili početkom 2015., otprilike godinu dana prije redovnog roka. To je već treći ili četvrti termin prijevremenih izbora s kojim je Karamarko dosad izišao u javnost, naravno ne računajući ozbiljno na tu mogućnost, no prijedlog o spajanju predsjedničkih i parlamentarnih izbora izdvaja se, ipak, od sličnih dosadašnjih: potpuna izgubljenost šefa opozicije počela se manifestirati kao sklonost političkoj suicidalnosti. Jasno je, naime, da bi HDZ-u vezivanje tih dvaju izbora donijelo samo štetu, jer je pobjeda SDP-ova kandidata, aktualnog predsjednika Republike Ive Josipovića poprilično izgledna, posebno stoga što HDZ još nema ni ideju o tome tko će biti predsjednički kandidat te stranke: Josipovićeva kampanja bila bi i SDP-ova predizborna kampanja, i obrnuto, a Karamarku je prekomplicirano da shvati da mu se tako značajno smanjuju šanse za dolazak na vlast. Šanse koje mu, prema anketama, inače sve više rastu.

Anketa

Crobarometar kaže da je HDZ prvi put unatrag najmanje tri godine pretekao SDP u istraživanjima javnog mnijenja. HDZ dobiva 20,4 posto, SDP 20,3, Laburisti 8,7 posto, a nedavno formirani OraH bivše SDP-ovke Mirele Holy skočio je na prilično fantastičnih 7,5 posto, dok se HNS ponovno kreće oko mizernih dva posto. Vlada bilježi rekordnu nepopularnost, a predsjednik Vlade i SDP-a Milanović ne uživa više naročitu popularnost ni među biračima svoje stranke: među tom populacijom popularniji su Ivo Josipović, Josip Leko, Mirela Holy, pa čak i Vesna Pusić. SDP je dakle u proteklih devet mjeseci izgubio otprilike trećinu biračke podrške i ne nazire se nikakva šansa da se zaustavi trend strmoglavljivanja vladajuće stranke. HDZ je za to vrijeme zacementiran na karamarkovskih 20 posto, ali za pobjedu im više neće ni trebati ako SDP nastavi sa slobodnim padom.

Reagiranje

Zagrebački odvjetnik Hrvoje Ladan reagirao je, u ime izdavačke tvrtke Styrija, na tekst koji je objavljen u “Novostima”. Donosimo ga u cijelosti: “U članku autora Josipa Jagića pod naslovom ‘Medijski lešinari’, objavljenom 7. veljače 2014. u tjedniku Novosti navedena je neistinita informacija o vlasništvu medijske kuće Styria Mediem AG, kao i zlonamjerne spekulacije o ‘slabljenju demokracije’ u slučaju stjecanja vlasništva nad portalom Index od strane ‘austrijske Styrije’. Naime, netočno se navodi da je ‘vlasnik Styrije nadbiskupija iz Graza’. Društvo Styria Mediem AG nije u vlasništvu nadbiskupije iz Graza niti bilo koje druge nadbiskupije, nego je vlasništvo neprofitne zaklade koja ni na koji način nije vlasnički povezana s Katoličkom Crkvom u Republici Austriji, dok deklarirana i izražena stajališta i isticanje tradicionalnih vrijednosti koja potiče neprofitna zaklada, kao temeljne svjetonazorske vrijednosti, ni na koji način ne ‘slabe demokraciju’.”