Balkan prolaz

Rudnica

Posmrtni ostaci pronađeni sredinom prosinca prošle godine u kamenolomu Rudnica kod Raške, u Srbiji, pripadaju kosovskim Albancima ubijenima tijekom rata na Kosovu, potvrdili su nalazi DNA analize, koje je saopćio šef beogradske delegacije u Radnoj grupi za nestala lica Veljko Odalović. Podsjetimo, Tužiteljstvo za ratne zločine Srbije je u prvoj polovini 2010. lociralo spomenutu grobnicu u kojoj se, prema izjavama svjedoka, nalazi oko 250 tijela kosovskih Albanaca ubijenih u periodu između 1998. i 1999. godine. Na sastanku delegacija Srbije i Kosova u Prištini, na kojem je Odalović saopćio spomenute rezultate, dogovoren je nastavak istraživanja spomenute lokacije, a kako javljaju regionalni mediji, u centru pozornosti ovoga puta bili su tehnički aspekti radova na masovnoj grobnici. Srpska strana, navodi Slobodna Evropa, tražila je od Kosova financijsko pokriće u vrijednosti od skoro 300.000 eura, između ostalog potrebnih i za rušenje jednog objekta ispod kojeg se sumnja da se masovna grobnica nalazi. Pajazit Nuši je u ime kosovske delegacije kazao da je za iskopavanje u Raškoj postignut dogovor koji će omogućiti nastavak ovog procesa bez ikakvih smetnji ili prekida. Izrazio je nadu da će radovi u Rudnici dati odgovor o sudbini nestalih. “Osobno, sumnjam da će ovaj proces biti završen u kratkom vremenskom periodu”, dodao je.

Odbijanje

Propao je pokušaj bivših čelnika policije bosanskih Srba da iskoriste istup suca-zviždača Frederika Harhoffa i sukob među sucima Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu oko kontroverznih oslobađajućih presuda optuženim časnicima po zapovjednoj odgovornosti. Za razliku od slučaja bivšeg lidera srpskih radikala Vojislava Šešelja, iz kojeg je sudac Harhoff isključen zbog otvorene prozivke predsjednika Tribunala Theodora Merona, zbog čega je i odloženo izricanje presude Šešelju, Žalbeno vijeće Tribunala odbacilo je zahtjeve Stojana Župljanina i Miće Stanišića da im se prvostupanjska presuda od 22 godine zatvora ukine i žalbeni postupak prekine zbog navodne pristranosti suca Harhoffa, jednog od trojice sudaca prvostupanjskog Raspravnog vijeća koje ih je 2013. osudilo. “Žalbeno se vijeće nije uvjerilo da su nalazi Specijalnog vijeća u slučaju Šešelj u vezi pristranosti suca Harhofa posebne okolnosti koje zahtijevaju interlokutornu odluku u vezi slučaja. Budući da se pristranost suca Harhoffa nije utvrdila, u ovom slučaju nema osnova za tvrdnje obrane tijekom žalbenog postupka o nastavku prejudiciranja (predrasuda u žalbenom slučaju). Shodno tome, nema ni opravdanja za zaustavljanje ili prekidanje žalbenog procesa”, navodi se u rečenoj odbijenici Žalbenog vijeća. Mićo Stanišić i Stojan Župljanin osuđeni su kao članovi udruženog zločinačkog poduhvata trajnog uklanjanja Bošnjaka i Hrvata s teritorija planirane srpske države u ukupno 20 bosanskohercegovačkih općina 1992. godine. Sudsko vijeće je zaključilo da su obojica odgovorni za progone kao zločin protiv čovječnosti, za ubojstvo i za mučenje kao kršenje zakona i običaja ratovanja, dok je Župljanin proglašen krivim i za istrebljenje.

Tribunal

Iako je rad Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju pri kraju, riječ “tribunal” još dugo će, po svoj prilici, biti sastavnim dijelom života u ovom dijelu svijeta. To potvrđuje i pojačana aktivnost američkih diplomata na Kosovu, koji od tamošnjih vlasti traže odobrenje za osnivanje tribunala ili specijalnog suda za istragu ili suđenje za ratne zločine počinjene na Kosovu tijekom rata 1998. i 1999. godine. Kako navode regionalne agencije, taj bi se tribunal, između ostalog, bavio i navodima iz izvještaja Dicka Martyja o zločinima koje je počinila Oslobodilačka vojska Kosova. Prema pojedinim tumačenjima ovakvih zahtjeva SAD-a, posrijedi je pokušaj da se rješavanje uspostavljanja tribunala za Kosovo izbjegne u Vijeću sigurnosti UN-a, čime bi se oslabila državnost Kosova. Direktor američkog Odjela za pitanja centralne i južne Evrope Jonathan Moore upravo je ovih dana boravio na Kosovu, ukazujući predstavnicima kosovskih vlasti i civilnog sektora na značaj osnivanja takvog tribunala. On je za javni servis Kosova, RTK, rekao kako se “sada odlučuje o obliku osnivanja jednog kosovskog suda koji će raditi van Kosova i koji će se baviti pretpostavkama”. Predsjednica Kosova Atifete Jahjaga, koja je s Mooreom razgovarala telefonom, kazala je da su institucije Kosova pokazale svoju spremnost za saradnju s međunarodnim partnerima, dodajući da je Kosovo pokazalo hrabrost i spremnost za suočavanje s prošlošću.

Baraž

Ne prestaje baražna paljba na relaciji gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković – premijerka  Slovenije Alenka Bratušek. Nakon što je optužen da radi na podjeli stranke Pozitivna Slovenija, koju je osnovao 2011. a koju sada vodi premijerka, Janković je u Ljubljani sazvao posebnu konferenciju za tisak kako bi navode o svojim pokušajima osnivanja nove stranke nazvao “spekulacijama”. Analitičari za sada samo nagađaju što bi se uistinu dogodilo ukoliko bi Jankovićeva frakcija – koja je u slučaju korupcionaške afere ministra Gregora Viranta već glasovala suprotno od vladajuće koalicije – napustila Pozitivnu Sloveniju, a smatra se da bi to Alenku Bratušek ostavilo bez jasne većine u parlamentu. Janković je na konferenciji, koju je sam sazvao, novinarima uskratio odgovor na pitanje hoće li se na skorom kongresu stranke ponovno kandidirati za predsjednika stranke. Upravo bi to, po ocjenama slovenskih analitičara, moglo izazvati raskol u vladi i raspad koalicije, te raspisivanje prijevremenih izbora. Državno odvjetništvo nedavno je protiv Jankovića podignulo optužnicu za zlouporabu položaja zbog poslova Mercatora s kupovinom zemljišta u Nišu iz 2005., kada je on vodio najveću slovensku trgovinsku kompaniju.

60 posto 

Prema zvaničnim pokazateljima Međunarodnog monetarnog fonda, stanovnici Grčke su ne samo u ekonomskoj, već i u psihološkoj krizi zbog duboke recesije iz koje ova prezadužena europska zemlja nikako da izađe. U nekada najsretnijoj naciji u Europi broj samoubojstava skočio je za 60 posto, a kao glavni razlozi tome navode se činjenice da je nezaposlenost porasla na više od 28 posto, da je ugašeno više od 160.000 malih porodičnih preduzeća, da su plaće i mirovine smanjene i do 50 posto, da su ukinuti socijalni dodaci ugroženim grupama stanovništva, da više od 21 posto nacije živi ispod granice siromaštva itd. Iako je grčki premijer Antonis Samaras nedavno ustvrdio da bi njegova zemlja ove godine mogla izaći iz međunarodnog programa pomoći, najnovije istraživanje MMF-a pokazalo je kako teška vremena za Grke još nisu prošla. U jednoj anketi građani Grčke izjasnili su se u 90 posto slučajeva kako se osjećaju frustrirano i poniženo.