Kult ličnosti
Tena Štivičić
Dramska spisateljica iz Zagreba, koja već duže vrijeme živi u Londonu, autorica je nove drame koja će u prosincu biti izvedena u National Theatreu u Londonu. Drama još nema ime, ali poznato je da se radi o obiteljskoj priči koja se proteže kroz povijest 20. stoljeća na Balkanu. Predstavu će režirati proslavljeni Howard Davies, trostruki dobitnik prestižne nagrade “Laurence Olivier” (za “The Iceman Cometh”, “All My Sons” i “The White Guard”). Tena Štivčić, koja je međunarodnu reputaciju stekla dramom “Fragile” o balkanskim emigrantima u Evropi, bit će tako prva autorica iz Hrvatske čiji će djelo biti praizvedeno u središnjem londonskom teatru. O novoj drami kaže: “Kada sam počela pisati dramu, mislila sam na svoju obitelj u kojoj su u nekoliko generacija dominirale žene, a onda sam se od te svoje obitelji postupno udaljila: radi se o jednoj kući u Zagrebu i njenoj povijesti od Austro-Ugarske Monarhije do Evropske unije. Zapravo, radi se o ženskim glasovima na podlozi burne povijesti i promjeni položaja žena u društvu…”
Saša Stanišić
Njemački pisac bosanskog porijekla nagrađen je za svoj roman “Vor dem Fest” (“Uoči svetkovine”) na Sajmu knjiga u Leipzigu. Stanišić je rođen 1978. u Višegradu, a u svom hvaljenom romanu bavi se životom na selu na istoku Njemačke, poviješću tog mjesta, mitovima i bajkama, ali i ljudima i njihovim sudbinama. Kao i povodom njegovog prvog romana “Kako vojnik popravlja gramofon”, koji se bavi ratom u BiH, a dobio je brojne pohvale i preveden je na 30 jezika, kritičari su i sada složni da je riječ o veličanstvenoj knjizi, “prazniku za čitatelja” i “divljoj tragikomediji”. Na pitanje o svom dvostrukom identitetu Stanišić odgovara: “Nijemci me ponekad gledaju kao Bosanca, a Bosanci kao Nijemca. Amerikanci u meni vide oboje. Roditelji kao Sašu, a vi kao pisca. Ja pripadam svima vama, Srbima, Bošnjacima i Hrvatima. Pripadam bosanskoj, njemačkoj i američkoj kulturi. Rusi su također dio mog svijeta jer volim čitati ruske knjige…”
Dorta Jagić
Pjesnikinja iz Zagreba, dobitnica je ugledne nagrade “The European Poet of Freedom” koju dodjeljuje grad Gdanjsk. Nagrada, koja sa sobom nosi i novčani iznos od 25 tisuća eura, pripala joj je za zbirku “Kauč na trgu” objavljenu u biblioteci Poezija HDP-a. O festivalu u Gdanjsku i značaju poezije danas Dorta Jagić kaže: “Poezija je kraljevski izraz i nije tolika rijetkost da se ona široko prepoznaje. Moji su kolege doživjeli čitanja pred punim stadionima. Nije svugdje na ovom ludom svijetu poezija marginalizirana, a ti su fantastični Poljaci na moje oči dokazali nešto jednostavno, da je na svim ljudskim bićima odgovornost, a ne na nekoj višoj sili ili prirodno pametnoj publici, kako će tretirati takve neupitne vrijednosti kao što je pjesničko izražavanje.”
Lana Cavar
Likovna umjetnica iz Zagreba, među autorima je čiji su radovi izloženi na skupnoj izložbi “Dozvoljeno plakatiranje” u galeriji HDD u Zagrebu. Izložba je dio šireg projekta “Plakatiranje” koji je pokrenut lani u kontekstu osnivanja novog portala za promociju sadržaja s područja vizualne kulture. Ideja “Plakatiranja” u širem je smislu i oživljavanje medija plakata kao efektnog sredstva za artikuliranje važnih društvenih i kulturnih pitanja. Na izložbi, koja tematski vjerno dokumentira društvene i političke teme što su obilježile proteklu godinu, mogu se vidjeti radovi 56 autora, među kojima su etablirana imena poput Vedrana Kasapa, Vanje Cuculića, Šesnića & Turkovića i drugih. Vizualno su prezentirani euforija oko ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, zatim referendumi o definiciji braka i zabrani ćirilice te druge teme, kao i pitanja koja naglašavaju važnost vizualne kulture uopće.
Ema Aničić
Autorica je izložbe “RIP: riječka industrijska priča” koja je ovih dana otvorena u Muzeju grada Rijeke. Autor fotografija je Stanislav Belička, videomaterijale potpisuje Kristijan Vučković, a glazbenu podlogu Josip Maršić i Zoran Medved. Projektom “RIP” na jednom je mjestu prezentirana problematika napuštenih, ali i nekih još uvijek aktivnih industrijskih objekata. Smisao istraživanja jest doprinos poznavanju riječkih industrijskih lokaliteta, ukazivanje na njihov značaj i poticanje mogućih rešenja vezanih uz kulturno-industrijsku ostavštinu, čija je sudbina danas krajnje neizvjesna.
Shigeru Ban
Japanski arhitekt, stručnjak za konstrukcije od drva i kartona, poznat po svojim jednostavnim arhitektonskim rješenjima, dobitnik je ovogodišnje nagrade ugledne fondacije Pritzker, najuglednije na području arhitekture. Nagrada Pritzker dodjeljuje se onim arhitektima koji predstavljaju spoj talenta i posvećenosti i koji kroz arhitekturu daju “značajan doprinos humanosti”, navodi fondacija, koja podsjeća na stalne humanitarne napore ovogodišnjeg laureata, kao i na činjenicu da je posljednjih dvadeset godina Shigeru Ban odlazio na mjesta katastrofa, prirodnih ili ljudskih, “kako bi radio na izgradnji skloništa koja se mogu reciklirati, koja su jeftina i koja vraćaju dostojanstvo žrtvama”.