Kult ličnosti
Ana Dana Beroš
Arhitektica iz Zagreba, kustosica je hrvatskog nastupa na 14. Bijenalu arhitekture u Veneciji koji se otvara 7. lipnja. Hrvatski projekt zove se “Intermundia”, bavi se sudbinom dobrovoljnih i prisilnih imigranata koji pokušavaju ući u Zapadnu Evropu, ali umjesto da promatra centre za ilegalne migrante kao izdvojene zone u žarištima društvenih sukoba, Ana Dana Beroš nastoji istražiti taj problem kroz prizmu ambivalentnog “stanja između”. Centri su mjesta gdje se istodobno isprepleću snage političkog i društvenog autoriteta zemlje domaćina s autentičnim jedinkama iz najrazličitijih kulturnih sredina svijeta, među kojima lebdi (ne)mogućnost kulturnog dijaloga. Projekt, navodi se u programu izložbe, propituje načine na koje se može destabilizirati grubost “zatvorenih čekaonica” na ulasku u “tvrđavu Evropu” i ujedno se kritički odnosi prema klimavim temeljima evropske solidarnosti, empatije i povezivanja s drugima.
Arsen Oremović
Filmski redatelj i kritičar iz Zagreba, autor je filma “U braku sa švicarcem” koji je među 150 drugih ostvarenja prikazan na nedavnom 61. Beogradskom festivalu dokumentarnog i kratkometražnog filma. Dužničko ropstvo, o kojem govori film, bila je i jedna od glavnih tema festivala, kojoj su bili posvećeni posebni programi, diskusije i okrugli stolovi. Prikazan je i kanadski film “Priče o trgovini organima” Ric Esther Bienstock, tragična priča o sveprisutnoj trgovini ljudskim organima u najsiromašnijim zemljama svijeta, kao i američki film “Vatra u krvi” Dylana Mohana Grayja koji govori o tome kako su zapadnjačke farmaceutske kompanije i vlade agresivno blokirale pristup jeftinim lijekovima protiv AIDS-a u afričkim zemljama, što je dovelo do smrti više od deset milijuna ljudi.
Pablo Picasso
Slika slavnog Pabla Picassa koja je godinama u posjedu Narodne biblioteke u Kozarskoj Dubici na sjeveru BiH, original je koji je poznati slikar načinio 1964. godine, ocjena je stručne ekspertize objavljene ovih dana. Povjesničarka umjetnosti Danka Damjanović zaključila je da se radi o originalu što ga je umjetnik darovao jugoslavenskom narodnom heroju Bošku Šiljegoviću, a on je pak svoju ostavštinu darovao Narodnoj biblioteci u Kozarskoj Dubici. Danka Damjanović navodi kako se radi o djelu “Glava muškarca”, odnosno Picassovu autoportretu koji je nastao mjesec dana prije kongresa Komunističke partije Francuske u Parizu u svibnju 1964. godine. Tada je Picasso, koji je i sam bio član Komunističke partije Francuske, za predstavnike svih delegacija napravio po jedan svoj autoportret, a izaslanstvo Jugoslavije tada je predvodio narodni heroj Boško Šiljegović.
Breda Beban
Reprezentativna izložba istaknute jugoslavenske i evropske suvremene umjetnice, koja je početkom 1990-ih napustila ratom zahvaćenu Jugoslaviju, a u Londonu je prerano preminula 2012., održava se u Beogradu i Novom Sadu kao dosad najcjelovitiji pregled fotografskih, video i filmskih radova nastalih tijekom posljednje decenije njezinog života u egzilu u Velikoj Britaniji. Radi se o izložbi “Breda Beban: Let’s Call it Love” (Nazovi to ljubav), koju partnerski organiziraju Kulturni centar Beograda i Muzej savremene umetnosti Vojvodine, u suradnji s Portalom za kulturu jugoistočne Evrope SEEcult.org. Posthumne izložbe radova Brede Beban održane su 2012. u Trstu, 2013. u Ljubljani i Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, kao i u galerijama Kazamat u Osijeku i Kortil u Rijeci. Njezini odabrani videoradovi prikazani su 2013. i u Varaždinu i Bolu na Braču.
Stanko Abadžić
U galeriji Camera u Helsinkiju otvorena je izložba crno-bijelih fotografija zagrebačkog fotografa Stanka Abadžića. Riječ je o 50 fotografija iz zagrebačkog ciklusa, koje je autor snimio u posljednjih sedam godina. Kao i u portretiranju drugih gradova, Stanko Abadžić ne pokazuje poznate i nametnute vizure, već svoje motive traži najčešće u nepoznatim dijelovima grada. Izložba ostaje otvorena do kraja travnja, a organizaciju su pomogli veleposlanstvo Republike Hrvatske u Helsinkiju i Turistička zajednica grada Zagreba.
Jacques Le Goff
Istaknuti francuski povjesničar preminuo je u Parizu u 90. godini. Iza sebe je ostavio nebrojene knjige o Zapadnoj Evropi u srednjem vijeku. Tijekom duge i plodne karijere Le Goff je uspješno zastupao tezu da srednji vijek nije bio mračan – dokazao je kako se zapravo radilo o posebnom obliku civilizacije, drugačijem kako od antičkog tako i od modernog svijeta. Surađivao je na mnogim projektima, a ponekad je bio i u ulozi povijesnog savjetnika, na primjer za vrijeme snimanja filma “Ime ruže”. U nas su znamenite Goffove knjige “Nastanak čistilišta”, “Srednjovjekovna civilizacija Zapadne Evrope”, “Čovjek srednjeg vijeka” i druge. “Mijenjanjem našeg mišljenja o srednjem vijeku, mijenjamo i način na koji pristupamo povijesti”, rekao je Jacques Le Goff primajući 2004. prestižnu nagradu Dr. A. H. Heineken za doprinos povijesnoj znanosti.