Kult ličnosti

Marina Abramović

Proslavljena konceptualna umjetnica isplanirala je svoju sljedeću izložbu koja će biti otvorena za javnost 65 dana, odnosno šest dana u tjednu, osam sati dnevno. Izložba će biti otvorena u londonskoj galeriji Serpentine od 11. lipnja do 25. kolovoza. „Ništa. Ne planiram ništa. Nema zadataka, samo ja. Bit će to najradikalnije što sam dosad učinila. Publika će biti moje sredstvo rada. Želim dokazati da se umjetnost može stvoriti od ničega“, objasnila je umjetnica za BBC. Ovaj performans nastavak je njezina projekta „Umjetnik je prisutan“ u galeriji MoMa u New Yorku, kada su posjetitelji čekali u redu kako bi satima gledali u oči Marini Abramović. 

Krsto Hegedušić

Radovi uglednog umjetnika predstavljeni su u zagrebačkom MSU među radovima 20 autora iz Hrvatske na izložbi „100 dela iz zbirki Muzeja savremene umetnosti. Jugoslovenska umetnost od 1900. do 1945.” Izložba ima cilj da, nakon skoro sedam godina od zatvaranja Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, pokaže najznačajnija djela prve polovice 20. stoljeća iz zbirki ovog muzeja. Od umjetnika iz Hrvatske izložena su još djela Antuna Augustinčića, Marijana Detonija, Vilka Gecana, Ignjata Joba, Frana Kršinića, Zlatka Šulentića, Marijana Trepšea i Sergija Glumca.

Jacques Ranciere

Utjecajni francuski filozof i pisac gostovat će od 6. do 8. svibnja u Skopju i Novom Sadu, u okviru drugog dijela južnoslavenske turneje koju je započeo 2010. predavanjima u Beogradu, Zagrebu, Rijeci i Ljubljani. Predavanje u Skopju nosi naslov „Vrijeme, naracija, politika”, a u Novom Sadu Ranciere će govoriti na temu “Novi osvrt na modernost”. Ranciere je danas neizostavno ime kada se želi promišljati politika i umjetnost: on smatra da je jedina pretpostavka koja nam omogućava da stvorimo demokratsko društvo – jednakost. Jednakost je radikalna i ne zavisi od obrazovanosti ili od socijalnog položaja – ona postoji, ona je aksiom od koga se kreće, nikako ne nešto čemu se tek stremi.

Davor Mišković

Voditelj je udruge „Drugo more“ iz Rijeke, organizatora  festivala „Moje, tvoje, naše“ koji se ovih dana održava u Rijeci. Ovogodišnji festival na tragu je Rousseauove ideje da kuće čine naselje, a građani čine grad te također želi podcrtati da grad treba organizirati prema potrebama njegovih stanovnika, a ne prema potrebama skupina koje donose kapital. Na tu temu održat će se tri rasprave, jedna radionica i dvije izložbe, a središnji događaj manifestacije bit će izložba „O nelagodi promatranja grada“ u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, koju je 2012. postavilo Würtemburško društvo umjetnika, a za riječko su je izdanje prilagodili novome kontekstu. „Pokušat ćemo razmišljati o razvoju grada, na način da krenemo od stvarnih potreba, interesa i mogućnosti građana. Mikrokapital zajednice možemo iskoristiti za pametnije stvari od stimuliranja potrošnje po šoping centrima s prosječnim vijekom trajanja od pet godina“, kaže Mišković.

Marijan Crtalić

Multimedijalni umjetnik umjetnički je direktor Festivala Željezara koji će se održati od 6. do 8. lipnja u industrijskoj zoni Željezare Sisak. Biti će koncerata, performansa, izložbi, predavanja, tribina i instalacija, dok aktivistički dio programa, kako kaže izvršna direktorica festivala Lela Vujanić, želi oteti zaboravu progresivne ideje koje su bile motor nekadašnjeg razvoja. „Recentna povijest Željezare tako postaje tematska okosnica i inspiracija za novi model razvoja grada. U tu svrhu u Sisak su pozvane organizacije i pojedinci koji su svojim radom inicirali nove modele i prakse iz područja radničkih borbi i participacije u upravljanju gradom. Cilj je stvaranje civilne platforme za samoorganizaciju građana Siska koja će biti motor promjena u gradu“, kaže Vujanić. 

Salomon Perel

Pisac iz Izraela gostovao je ovih dana u Zagrebu, gdje je predstavio hrvatski prijevod svoje autobiografije „Bio sam Hitlerov omladinac Salomon“. Salomon Perel bio je tinejdžer kada su ga u Njemačkoj zatekli nacistički progoni, od kojih se spasio postavši pripadnik Hitlerove mladeži. „Izbjegao sam Holokaust tako što sam postao Arijevac i tvrdio da sam Folksdojčer. Ta je laž postala moje oružje. Knjiga nije samo opisivanje nečega što se dogodilo u povijesti i ne dijeli ljude na počinitelje i neprijatelje, već pokušava opisati kako je to kada i počinitelj i žrtva žive u tijelu jednoga čovjeka: morao sam preživjeti samoga sebe“, kazao je na promociji pisac.

Isabel Bau Madden

Filmska redateljica jedna je od 16 tisuća građana New Yorka koja je potpisala peticiju za spas kultne knjižare Rizzoli koja je zatvorena 11. travnja, usprkos protestima građana za očuvanje historijske zgrade na Manhattanu. Zgrada knjižare Rizzoli impresivan je primjer prenamjene bivšeg izložbenog prostora proizvođača klavira i jedan od svega nekoliko preostalih primjera arhitektonski značajnih knjižara – u vrijeme kada knjižare ubrzano nestaju. Isabel Bau Madden smatra da će New York početi da liči na Dubai ako se postojeći trend nastavi.