Intrigator

Zagreb, Split i Rijeka ne žele izložbu Titovih fotografija

Najveći sin malih gradova

Prema svemu sudeći, izložba Titovih fotografija neće se održati u Zagrebu, Splitu i Rijeci, no interes su pokazali Pula, Varaždin i naročito Kumrovec, gdje su projektom bili oduševljeni

Portret Jovanke Broz na selu kako u raskošnom kaputu i šubari s leopardovim uzorkom čita na sijenu, fotografija Miroslava Krleže kako hrani slonove, snimka panorame New Yorka, skupne fotografije ozarenih ljudi s masovnih okupljanja, samo su neke od snimki fotoamatera Josipa Broza Tita, koje će prvi put u Hrvatskoj biti predstavljene na više izložbi, počevši s onom u Muzeju Staro selo u Kumrovcu 24. svibnja. Projekt je to kustosa Želimira Koščevića, programskog savjetnika samoborske Foto galerije Lang, ostvaren u suradnji s Muzejom istorije u Beogradu, gdje su i pohranjene Titove fotografije, uključujući više stotina pronađenih prije četiri godine, od kojih je sedamdesetak izabrano za izlaganje u Hrvatskoj.

– U odabiru sam se rukovodio načelom dobre fotografije dobrog fotoamatera. To je bio osnovni kriterij, a kustos Muzeja istorije Momo Cvijović suglasio se s mojim izborom. Uskoro će biti izložene Titove fotografije od ranih 1960-ih, kada je bio u Americi, ali i fotografije s putovanja po Jugoslaviji i svijetu, iz njegovih vinograda i s Brijuna iz 1970-ih. Nakon izbora fotografija krajem prošle godine, krenuli smo i s prednajavama izložbe partnerima galerije Lang u Splitu, Rijeci, Dubrovniku, ali i u Ljubljani, Banjoj Luci, Beču, Budimpešti i Bratislavi. Nažalost, neki su, poput Banje Luke, odustali jer nemaju novca za participaciju u organizaciji izložbe, ali žalosti me što se Split uopće nije javio, a Rijeka još oklijeva – poručuje Koščević.

Prema svemu sudeći, izložba Titovih fotografija, nakon drugačije koncipirane i već održane u Beogradu, neće se održati u Zagrebu, Splitu i Rijeci, najvećim hrvatskim gradovima. S druge strane, interes za izložbu pokazali su Pula, Varaždin i naročito Kumrovec gdje su, kako saznajemo, bili oduševljeni projektom i promptno pristupili njegovoj organizaciji, nakon čega će fotografije biti izložene u galeriji Lang u Samoboru.

Upitan može li uspjeti izložba koja će prikazati Tita kao dobrog fotografa amatera, a izostaviti sve drugo što se veže uz “najvećeg sina naših naroda i narodnosti”, Koščević odgovara da to nije predmet njegova interesa.

– Baš me briga. Ovdje je riječ o fotografiji. Mislim da su njegove fotografije vrijedne i da ih treba pokazati javnosti – zaključio je Koščević.

Miroslav Edvin Habek

Marš troski

Nebriga koju država i Grad Benkovac pokazuju prema ravnokotarskim selima prelazi svaku razumnu i ljudsku mjeru, upozorilo je oko stotinjak mještana – Hrvata i Srba – prosvjedujući u Biljanama Donjim protiv deponija otpadne troske i najavljene gradnje županijskog centra za gospodarenje otpadom. O tom centru i brdu crnu troske visokom 20 metara, odloženom u blizini kuća, već smo pisali u ovom tjedniku. Kancerogeni materijal tu su prije četiri godine, tijekom sanacije šibenske Tvornice elektroda i ferolegura (TEF), počeli navoziti kamioni zagrebačke MLM grupe. Iako je njezin vlasnik Sadik Čolić prije više od godinu i pol svečano obećao da će “brdo” maknuti, to se nije dogodilo, a čini se da i neće.

Da je troska, čije čestice vjetar raznosi po dvorištima i vinogradima, opasna po zdravlje, mještani već godinama upozoravaju, suprotno istraživanju Ministarstva zaštite okoliša i Instituta “Ruđer Bošković” kojim je zaključeno da taj otpad nije opasan i da je riječ o građevinskom materijalu. Neovisna istraživanja koja su inicirali iz udruge Eko Ravni kotari, a proveli prošle godine Institut Eurofins iz njemačkog Tübingena i laboratorij za zaštitu okoliša Ant iz Zagreba, pokazala su da postoji prisutnost određenih hlapivih spojeva poput benzena koji se zagrijavanjem oslobađaju u atmosferu i za koje postoje utvrđeni utjecaji ne samo na ljudsko zdravlje, već i na bioraznolikost, tlo i vodu.

Predsjednik udruge Zdravko Belušić iz Zemunika Donjeg kaže za “Novosti” da je riječ o 150 hiljada tona otpadne troske koja jednostavno ne bi smjela biti odložena u prirodi.

– Što možemo napraviti kada nam ministar okoliša Mihael Zmajlović u dopisu kaže da je odloženi materijal neopasan i inertan? Ništa, osim poručiti da ćemo za desetak dana u nove prosvjede, pa tako redom. Razmišljamo i o oštrijim koracima, građanskom neposluhu, o čemu će odlučiti upravni odbor udruge i svi voditelji raznih odbora ravnokotarskih sela – poručuje za “Novosti” Belušić.

Dragan Grozdanić

Kratko & jasno

Dragan Crnogorac, saborski zastupnik SDSS-a

Krajnji cinizam

Cinizam je tražiti povrat kulturnog blaga koje prije svega pripada srpskoj zajednici u Hrvatskoj, a da nitko ne govori o tome kako se u Hrvatsku još nisu vratili izbjegli građani srpske nacionalnosti 

Kako komentirate to što su predstavnici SDP-a i HDZ-a Tonino Picula i Dubravka Šuica u Europskom parlamentu zatražili da povrat opljačkanog kulturnog blaga bude dio pregovaračkog paketa za ulazak Srbije u EU?

Po meni, krajnji je cinizam tražiti povrat kulturnog blaga koje prije svega pripada srpskoj zajednici u Hrvatskoj i time uvjetovati ulazak u EU. Pritom nitko ne govori kako se u Hrvatsku još nisu vratili izbjegli građani srpske nacionalnosti, koji su nakon “Oluje” napustili Hrvatsku, a prema zadnjim podacima još ih je 70 hiljada.

Koliko je ta priča ustvari dio predizborne kampanje za skore izbore za Europski parlament?

Takvim izjavama jedino se i žele postići politički poeni, a smatram da ta inicijativa dolazi uglavnom od desnog biračkog tijela, koje se želi predstaviti kao zaštitnik od nečega što dolazi iz Srbije. Cijela ta priča o povratu kulturnog blaga ionako je pri kraju, s obzirom na to da se blago već vraća u pravoslavne manastire u Hrvatskoj, dok se još jedan dio nalazi na restauraciji. Znači, europski parlamentarci zalažu se za nešto što je detektovano i već dogovoreno, a ne zalažu se za ljude, za povratak građana, za stvaranje boljih uvjeta života, posebno u povratničkim krajevima u kojima negdje nema ni struje. Potrebno je stvoriti uvjete mladima kako bi ostali u Hrvatskoj, jer sve ih je više koji odlaze na rad u zemlje EU-a.

Koliko se na taj način pojačavaju napetosti između dviju zemalja, posebno nakon napada na Srbe u kafiću u Vukovaru protekle subote?

Naravno da ovakvi komentari i inicijative o povratu blaga nisu dobri, no nadam se da neće stvoriti dodatne tenzije u odnosima Hrvatske i Srbije. S obzirom na to da postoji komisija koja na tom pitanju radi prema bilateralnom sporazumu, vjerujem da će taj posao napraviti prije nego što Srbija završi svoje pregovore. Mislim da će sama priča oko kulturnog blaga završiti već nakon europskih izbora, jer je i povedena u tom kontekstu. A što se tiče atmosfere u Vukovaru, mislim da će biti značajno ono što će se dalje odvijati oko referenduma o dvojezičnosti.

Mirna Jasić

Nakon Nizozemske i Švicarske, i Berlin otkazao Thompsonov koncert

Doma pospremljen

Zbog propitivanja Thompsonovih političkih stajališta u njemačkoj javnosti, njegovi menadžeri proglasili su novinare Jerka Bakotina, Iliju Grašića i Seada Husića dežurnim jugokomunistima i pozvali Hrvate da se bore protiv takvih pojava 

Poznati rock-obožavatelj Boga, domovine i obitelji Marko Perković Thompson privukao je krajem travnja još jedan val iznimne medijske pažnje s onu stranu hrvatske granice. Ovaj put radilo se o Njemačkoj, točnije Berlinu, gdje je naš proslavljeni kantautor trebao nastupiti pred više tisuća ljudi u Columbiahalleu, ali ga je u tom naumu omelo nekoliko tamošnjih novinara i ljevičarskih aktivista. I sad iznova moramo slušati – a moraju i Nijemci – uobičajena izmotavanja o tome kako Thompson nema nikakve veze s ustaškom i sličnim ideologijama, već su to sve najobičnija jugokomunistička i srbočetnička podmetanja…

Koncert je naposljetku otkazan, dakle, nakon više ranijih zabrana njegove svirke, a koja inače počesto započinje sa “Za dom – spremni!”, u Nizozemskoj i Švicarskoj. Otkazivanje, efekt medijskog pritiska (i) na upravu dvorane Columbiahalle, prethodno je uzelo svoju cijenu u živcima nekolicine prokazanih “domaćih izdajnika”, spram kojih se u međuvremenu povela čitava hajka, jer su se usudili u Njemačkoj javno propitivati politička stajališta Marka Perkovića. Prije svega se to odnosi na Jerka Bakotina, novinara lista “Neues Deutschland”, također i suradnika našeg tjednika. Uz njega, ljutim protivnicima “Hrvata i hrvatstva” i dežurnim jugokomunistima proglašeni su na Thompsonovoj službenoj internetskoj stranici novinari Ilija Grašić i Sead Husić; pjevačevi menadžeri uzgred su brižno pozvali Hrvate da se nastave boriti protiv “ostataka” takvih pojava. Pa ako sve ostane na izgubljenim živcima, čini se, to ipak neće biti tako strašno.

Njih trojica, naime, upozorili su u svojim člancima na činjenicu koga zapravo ima ugostiti njemački glavni grad. Upada u oko činjenica da su to učinili nakon objave tekstova više njemačkih novinara u raznim medijima na istu temu, no koji nipošto nisu bili blaže intonirani, naprotiv. A ustašoidi su se zatim ostrvili isključivo na novinare porijeklom iz Hrvatske ili ostatka SFRJ, usmjerivši tako oštricu na javne radnike koje lakše mogu i donekle smiju, valjda, maltretirati, prijetiti im, zastrašivati ih. Bakotin je o tome već i pisao, citirajući organizatora koncerta Jakova Kolaka i njegove neuvijene telefonske prijetnje: “Jel’ znaš ti s kim ti imaš posla? Misliš da te se ne može naći? Izbičevat ću te nasred redakcije, ispred kolega! Razbit ću te! Slobodno to napiši.”

Poslušali smo Kolaka i na Hrvatskom radiju Frankfurt, netom poslije otkazivanja koncerta, kako objašnjava tko su uopće ljudi koji su im stali na put: “Antifašisti, što se svako malo u nešto petljaju. (…) Pišu da je Marko ‘vaki, da je ‘naki, da je on Jasenovac, da je…” Kolakovim se poricanjima svake veze Thompsona i njegovih obožavatelja s ustaštvom na prigodnim facebook-grupama dan-danas pridružuju razni zainteresirani potpisnici, iznova promovirajući standardni asortiman izlika i alternativnih tumačenja endehazijskih tekovina. Gotovo da bi im čovjek dao za pravo da se slobodno izjasne, samo da ih više ne sluša kako cvile.

“Večernji list”, recimo, on ih odavno pušta da kažu svoje, bez mimikrijske distance i zamjerke. U tom je zagrebačkom dnevnom listu toliko benevolentno objavljeno rečeno internetsko priopćenje, da su im čak i gramatičke pogreške ispravili. Upropastivši pritom jednu epsku rimu na kraju teksta, možda i zato da bi ušutkali svaku muzu u iščekivanju zasluženog oružanog pravorijeka. Jasno, uredništvu Styrijina dnevnika nije bilo nakraj pameti da zaštiti kolege Bakotina, Grašića i Husića, čime je organizacija javnog linča uspješno prenesena i u hrvatski medijski prostor. Kojem očito i jest bila izvorno namijenjena, pa je uz imena prve dvojice navedenih novinara stavljena i opaska – navodno Hrvati.

Thompson ove subote, prve u svibnju, ima zakazan koncert u Essenu; ne znamo kako se prema svim opisanim događanjima odnosi uprava tamo iznajmljene dvorane. U Columbiahalleu danima su pokušavali drsko ignorirati ili opstruirati medije, no ipak nisu mogli izdržati narasli javni pritisak. U Essenu pak navodno je ranije zaključen ugovor koji bi vlasnika dvorane, u slučaju razvrgavanja, previše koštao, i koncerta će tako zacijelo biti. Koliko čujemo, njemački antifašisti petljaju se i u to ukazanje Perković Marka, dok se policija i državno tužilaštvo zasad drže prilično diskretno, pa još na vidiku nema eventualne zabrane njegova nastupa u Njemačkoj.

Igor Lasić

Katran & perje

Ništa od napuštanja Markova trga

Saborski klupan

Kregar još nije ispunio prijetnju da će napustiti Sabor i na taj način udariti neviđenu pljusku SDP-u i Zoranu Milanoviću 

Josip Kregar, profesor Pravnog fakulteta na privremenom radu u Saboru, kamo je dospio na listi SDP-a, nastavio je žestoko kritizirati tu stranku, odnosno ponaosob premijera Zorana Milanovića. Dapače, kako bi i dalje žestoko kritizirao SDP i Zorana Milanovića, Kregar još uvijek nije ispunio prijetnju da će napustiti Sabor te na taj način udariti neviđenu pljusku SDP-u i Zoranu Milanoviću, jer je razočaran politikom SDP-a i Zorana Milanovića.

Obećanje je Kregar dao krajem prošle godine, kada je obavijestio potresenu javnost o nekoliko raspoloživih varijanti uzmaka: a) da će “vjerojatno napustiti Sabor”, b) da “će se vratiti na fakultet, ali će ostati u Saboru kao volonter jer onda može odande otići kada zaželi”, c) da “odlazi iz Sabora ako Vlada ne promijeni smjer kojim vodi državu”, d) “na fakultetu će zasnovati radni odnos i primati plaću, ali to ne znači da će SDP-u vratiti zastupnički mandat”. Kako nije poznato koji je od rečenih modaliteta Kregar upraznio, a ujedno i svekoliku javnost boli ona stvar za tu činjenicu, vrlo inteligentno zaključujemo da je i dalje ostao na saborskoj plaći.

Kregar je u popularnom “Nedjeljnom zornjaku” napao nervoznog premijera da zapada u suluda stanja i svađa se s čitavim svijetom, što je posve nova spoznaja. Znanstvenu analizu je potkrijepio literarnim dodacima. “Prvo je vrijeme (Milanović) šutio i izgledao obećavajuće, sjajno, s prodornim plavim očima i malo ciničnim smiješkom, kakav i treba biti kada slušaš druge, a ne čuješ bogzna što pametno”, rekao je profesor-zastupnik, izrazivši bojazan da je Milanović pod teretom funkcije pukao.

“Kod njega (premijera) politika je, čini mi se, svedena na imperativ da se bude na vlasti… On ne povlači poteze koji su potrebni državi, nego radi samo ono što je potrebno njemu da ostane na vlasti”, kazao je Kregar, osobito razočaran što na početku mandata Vlade nije bilo dubljih, oštrijih i krvoločnijih rezova.

Očekuje se da vodeći domaći antikorupcijski znanstvenik, kolega i suradnik predsjednika Ive Josipovića, te svojedobni vlasnik potpuno legalnog kredita Štedionice Zlatica od pišljivih 360.000 kuna, nastavi ovako uvjerljivo prakticirati omiljeni hobi u našim krajevima – sjedenje jednom stražnjicom na onoliko mjesta koliko god je to moguće.

Petar Glodić