Balkan prolaz

Vijećnica

Otvorena je Vijećnica, arhitektonski dragulj Sarajeva, zgrada koja je u svojoj bogatoj historiji imala različite namjene i koja će ostati upamćena kao Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine čiji je skoro cijeli knjižni fond uslijed granatiranja tijekom opsade Sarajeva izgorio skupa sa zgradom, u noći između 25. i 26. kolovoza 1992. godine. Doduše, zgrada još nije otvorena za širu javnost i posjetitelje, ali je završetak njene obnove, 22 godine nakon potpunog uništenja, važan za Sarajevo. Zato je svečana ceremonija otvaranja Vijećnice bila propraćena masovnim okupljanjem Sarajlija i više stotina visokih zvaničnika, predstavnika političkog, vjerskog, javnog, kulturnog i umjetničkog života u BiH, kao i diplomatskog kora. Obraćajući se prisutnima, visoki predstavnik Evropske unije u BiH Valentin Inzko podsjetio je na osamnaestogodišnji proces obnove Vijećnice, naglasivši: “Spaljivanje knjiga u ovoj zgradi 1992. bio je vandalski čin, kojim je Starom kontinentu oduzet jedinstven dio njegovog intelektualnog i kulturološkog naslijeđa.”

U isto vrijeme dok je pred Vijećnicom trajala svečana ceremonija, preko puta – samo na drugoj obali Miljacke – okupila se poveća grupa građana, koji su se tijekom dana nakon prosvjeda pred Parlamentom FBiH sukobili s policijom koja ih je spriječila da priđu Vijećnici. Demonstranti su zvižducima i povicima “Lopovi, lopovi” dočekali zvanice-predstavnike vladajućih stranaka. Nakon svečanog otvaranja, iz Delegacije EU-a u BiH saopćeno je da će zgrada još uvijek imati status gradilišta, do daljnjeg.

Posjeta

Prvi put zvanično i u svojstvu državnika, predsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić posjetio je Sarajevo, što je ujedno i njegova prva zvanična posjeta nekoj zemlji po preuzimanju premijerske dužnosti. U razgovoru s predstavnicima državnog vrha Bosne i Hercegovine, Vučić je odaslao nekoliko poruka, koje su već pola sata kasnije bile različito interpretirane od strane predstavnika različitih političkih stranaka u BiH. Vučić je, između ostaloga, rekao kako je u BiH došao kao prijatelj koji poštuje Dejtonski mirovni sporazum, BiH i Republiku Srpsku i kao čovjek koji želi graditi prijateljske odnose između ove dvije susjedne zemlje. Sve je proteklo u svečanom tonu, uz vojne počasti i prateći diplomatsko-medijski cirkus. Na odvojenim sastancima s bh. zvaničnicima uglavnom se govorilo o unapređenju ekonomskih odnosa Srbije i Bosne i Hercegovine, a mediji su prenijeli i kako je Vučić prošetao Baščaršijom, obišao Gazi Husrev-begovu džamiju, Katedralu srca Isusova i Sabornu crkvu, te kako je poklonio sto za bebe sarajevskom porodilištu u bolnici Dr. Abulah Nakaš. Čitav je događaj u jednom trenutku poprimio i religijske dimenzije. “U Sabornoj crkvi”, prenose sarajevski mediji, “zvona su zazvonila prilikom dolaska Vučića, a grupa vjernika ga je oduševljeno dočekala.” Vučićev put u Bosnu i Hercegovinu trajao je mnogo duže od kratkog leta od Beograda do Sarajeva: od “Ubijte jednog Srbina, mi ćemo stotinu Muslimana”, pa do “Dolazim u Sarajevo ispružene ruke s porukom prijateljstva.”

Autoput

Najnovija zvanična procjena Međunarodnog monetarnog fonda o Crnoj Gori je da će crnogorski javni dug nastaviti da raste barem još četiri godine. Procjena šefa misije MMF-a, zasnovana na pretpostavkama o rastu i fiskalnoj politici, kaže da će po isteku tog perioda dug biti jednak tri četvrtine bruto domaćeg proizvoda. “Pretpostavke smo temeljili na predviđenim izdacima za izgradnju infrastrukture, posebno za gradnju autoputa. Na osnovu toga smo procijenili da će javni dug narasti na 73 odsto BDP-a 2018. godine, nakon čega će početi njegovo opadanje”, obrazložio je predstavnik MMF-a u podgoričkim “Vijestima”, dodajući da spomenute procjene nisu konačne. Vijesti navode i kako projekcije MMF-a o javnom dugu Crne Gore značajno odudaraju od predviđanja koje je napravila crnogorska vlada. U osnovnom scenariju, pišu “Vijesti”, vlade Mila Đukanovića navodi se da će državni dug rasti još samo ove godine, i to na 56,9 posto BDP-a, a da se već naredne godine očekuje njegov pad. Inače, u sam projekat izgradnje autoputa Bar – Boljare, od kojeg doslovce zavisi crnogorski javni dug u narednih nekoliko godina, u Crnoj Gori danas malo tko vjeruje, zbog dugotrajne političke eksploatacije, naročito u izbornim godinama.

Zahtevam

Na Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom, na beogradskim Terazijama održan je performans pod nazivom “Zahtevam”, u organizaciji nevladine organizacije Žene u crnom. Glavna koordinatorka te nevladine organizacije Staša Zajović objasnila je kako je akcija upućena institucijama države Srbije koje, prema njenim riječima, “ne samo da ne poštuju antifašističko naslijeđe, nego toleriraju i blagonaklono gledaju na klerofašističke i neonacističke organizacije”, dodajući da rečene institucije smatra saučesnicima. “Imaju jednu politiku koja je usmjerena ka Evropskoj uniji, a drugu prema javnosti Srbije, a to je stvarnost progona drugačije mislećih, progona onih koji su drugačiji na etničkoj, rasnoj, političkoj, seksualnoj osnovi. Smatramo da je država direktno odgovorna za to, posebno sada kada se deklarativno zalaže za prava branitelja i braniteljki. Zahtijevamo da poštuju sve one usvojene dokumente”, zaključila je Staša Zajović.