Kult ličnosti

Vlasta Delimar

“Neće ovo biti inscenacija života i umjetnosti, ovo će biti stvarno životno vrijeme u privremenom domu”, najavljuje svoju retrospektivnu izložbu Vlasta Delimar u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, a od programa posebno ističe zajednički nastup s Josipom Lisac, svojom “prvom art učiteljicom”. Retrospektivna izložba “Vlasta Delimar: To sam ja” održat će se od 15. svibnja do 24. kolovoza i pokazat će trideset i pet godina rada umjetnice koja je izgradila iznimno vrijednu karijeru i stekla ugled u međunarodnim razmjerima. Kustosica izložbe je Martina Munivrana, a za opsežan katalog na 400 stranica zaslužan je dizajner Luka Gusić. Kontinuitet izvedbi performansa od kraja sedamdesetih do danas, uključujući one intimne i često provokativne, svrstava Vlastu Delimar, uz Tomislava Gotovca, među najvažnije hrvatske protagoniste body arta.

Ognjen Spahić

Crnogorski književnik (“Sve to”, “Hansenova djeca”) autor je nove zbirke priča “Puna glava radosti”, koja je nedavno objavljena u izdanju Nove knjige iz Podgorice. Zbirka “Puna glava radosti” ne donosi mnogo radosti, ali donosi šesnaest odličnih priča u kojima se mogu iščitati autorovi osobni i poetski stavovi, autobiografski elementi i detalji neobičnog pripovjedačkog stila. Kako kaže književna kritika, Spahićeva zbirka veoma je bogata tehnikama i značenjima, te sadrži najrazličitije književno-historijske momente: od krajnje modernih eksperimenata do antičkog motiva nasljedne krivice. Kod Spahića čovjek je građa koja tvori priču, ali to je također i crnogorska stvarnost zaigrana lucidnošću i produbljena univerzalnim temama o ljudskoj prirodi. Spahić se igra našom znatiželjom, zabavlja nas nepredvidivošću događaja, obrtima i retrospektivama i zadržava nas poniranjem u dubinu…

Vladimir Perišić 

Filmski redatelj iz Beograda, autor je kratkog filma “Naše će sjeni…” koji govori o Gavrilu Principu, a koji će u okviru evropskog omnibusa “Mostovi Sarajeva” biti prikazan na 67. festivalu u Cannesu. Priča o Principu i drugovima pripada onome što Walter Benjamin zove “tradicijom potlačenih” i kao takva ona je i danas aktualna, kaže autor filma. “Motiv da napravim ovaj kratki film je da se suprotstavim kriminalizaciji jednog oslobodilačkog i antikolonijalnog gesta, kakav je atentat na Franca Ferdinanda. Okosnicu filma čine rečenice mladobosanaca koje su izgovorene na suđenju, koje su potresne i koje spadaju u najveće političke govore 20. vijeka”, kaže Perišić. U filmu se citira i Tin Ujević koji je za mladobosance rekao: “Junaci s revolverom u rukama, vi ste svome narodu ostavili više nego zbirke poezije, čitavu jednu antologiju primjera.”

Emir Hadžihafizbegović

Bosanskohercegovački glumac Emir Hadžihafizbegović dobitnik je nagrade Grand Prix na filmskom festivalu SEE a Paris za najboljeg glumca jugoistočne Evrope za 2013. Festival SEE a Paris predstavlja kinematografije zemalja jugoistočne Evrope, ove godine održan je od 27. do 30. travnja, a uključivao je dugometražne, dokumentarne, animirane i kratke filmova iz svih 12 zemalja jugoistočne Evrope. “Ovo priznanje zaista je velika čast za mene i sretan sam što su kolege iz struke u Francuskoj prepoznale moj rad”, kazao je popularni glumac, koji je sličnu nagradu, također za najboljeg glumca jugoistočne Evrope, osvojio i prošle godine na festivalu u Cottbusu u Njemačkoj.

Karlo Štajner 

Njegova kultna knjiga “7000 dana u Sibiru” najtraženije je štivo među zatvorenicima u sisačkom zatvoru, kažu podaci Ministarstva pravosuđa RH, ažurirani za ovogodišnju manifestaciju Noć knjige. Podaci također pokazuju da dvadeset posto zatvorenika redovno posuđuje knjige, što je značajna brojka u odnosu na ostale građane, od kojih najviše 40 posto pročita jednu knjigu godišnje. Prema informacijama dobivenima od ljudi koji vode zatvorske knjižnice, zatvorenici najviše čitaju krimiće, trilere, literaturu iz psihologije i religije i onu s temom obiteljskog gospodarstva. U pulskom zatvoru Valtura popularni autori su Jo Nesbo, Sidney Sheldon i Dan Brown, hit-autor u Požegi je John Grisham, u Sisku se također dosta čita “Ubojstvo u Orient Expressu”, dok je u splitskom zatvoru ultimativni hit “Kum” Marija Puza!

Bob Hoskins

Robert William Bob Hoskins mlađi, najpoznatiji po svojim filmskim ulogama gangstera s prepoznatljivim cockney akcentom, umro je u 71. godini. Rođen u engleskom Suffolku u obitelji kuharice i kladioničara, Hoskins je prekinuo školovanje sa 15 godina, ali je gajio strast prema jeziku i književnosti te je redovito posjećivao kazalište, uz obavljanje različitih poslova od kojih je preživljavao. Glumac je postao slučajno, zalutavši na jednu audiciju. Od 1970-ih godina tumačio je niz uloga, od okorjelih gangstera do onih komičnih. Najveću slavu stekao je ulogom u holivudskom filmu “Tko je smjestio Zeki Rodžeru” (1988.), a za Oscara je nominiran za ulogu u “Mona Lisi” iz 1986., za koju dobio nagradu BAFTA, nagradu za najboljeg glumca u Cannesu i Zlatni globus.