Balkan prolaz

Promjena

Iako je na netom održanim izborima na Kosovu DPK Hašima Tačija osvojio najviše glasova, ta stranka neće činiti parlamentarnu većinu najmlađe balkanske države. Prema pisanju prištinskih medija, mjesto predsjednika Kosova i predsjednika parlamenta dobit će DSK, dok će lider Inicijative za Kosovo Fatmir Ljimaj biti zamjenik premijera. Dogovor o formiranju nove parlamentarne većine pao je i prije nego što su prebrojani svi glasovi na izborima na kojima je zabilježena izuzetno niska izlaznost birača. Kako javlja dnevnik “Ekspres”, lideri oporbenih partija već su se dogovorili da Ramuš Haradinaj zauzme mjesto premijera, na kojem je u prethodnom mandatu sjedio Tači. Novu većinu podržat će i trećeplasirano Samoopredjeljenje Albina Kurtija. Prema nezvaničnim preliminarnim rezultatima izbora, DPK vodi sa 30,71 posto osvojenih glasova, drugi je DSK sa 25,75 posto, treće Samoopredjeljenje sa 13,51 posto, četvrti ABK sa 9,61 posto, a peta je Inicijativa za Kosovo sa 5,24 posto glasova. Prema rečenom omjeru, očekuje se da DPK zauzme 34 ili 45 zastupničkih mjesta, DSK 29 ili 30, Samoopredjeljenje 16 ili 17, ABK 12 ili 13 i Inicijativa za Kosovo šest mjesta. Također, očekuje se da će predstavnici manjinskih zajednica imati 20 zastupnika – Srbi deset i svi ostali deset. Još uvijek nije poznato hoće li se predstavnici srpske zajednice na Kosovu priključiti novoj većini, a to će, prema navodima kosovskih medija, zavisiti od “signala iz Beograda”.

Rudnica

Ekshumacija posmrtnih ostataka Albanaca ubijenih na Kosovu krajem devedesetih, koji su zakopani u masovnoj grobnici na lokalitetu kamenoloma Rudnica kod Raške, nastavljena je i prošle sedmice, a do sada je pronađeno 45 tijela. Balkanska istraživačka reporterska mreža prenosi izjavu predsjednika Povjerenstva za nestale Kosova Prenka Đetaja, koji tvrdi da pronađeni posmrtni ostaci pripadaju Albancima nestalim 1998. i 1999. u Rezali, selu u oblasti Srbice. Đetaj je rekao da se ispitivanje vrši na terenu i da će posmrtni ostaci biti poslani u Tuzlu na analizu. Naporedo, Tužiteljstvo za ratne zločine Srbije naložilo je proširenje istrage iskopavanjem još jedne lokacije u blizini Rudnice, za koju se sumnja da skriva još tijela. Arsim Gerdžaliu, direktor odjela za sudsku medicinu na Kosovu, potvrdio je za BIRN da će teren u blizini Rudnice biti istražen u narednim tjednima. U ekshumaciji, kojom rukovode zvanični organi Srbije, učestvuju i predstavnici EULEX-a, Crvenog križa, Međunarodnog povjerenstva za nestale i Povjerenstva za nestale Kosova. Prošlog tjedna Rudnicu su obišli i predstavnici udruga obitelji nestalih osoba srpske i albanske nacionalnosti s prostora Kosova.

Trajkovski

Zvanično je okončana ponovljena istraga o padu aviona u kojem je prije deset godina kod Mostara poginuo tadašnji makedonski predsjednik Boris Trajkovski, zajedno sa svojom delegacijom, a na kojoj je insistiralo zvanično Skopje. Rezultati istrage će, kako se očekuje, najkasnije do kraja narednog mjeseca biti prezentirani makedonskoj Vladi i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Skopska televizija Sitel prenijela je izjavu šefa istražnog tima Omera Kulića, koji je rekao da oni sada očekuju mišljenje makedonskih i bosanskohercegovačkih vlasti, iako to za njegov tim, kako je rekao, “neće biti obvezujuće”. “Kada završimo obvezujući dio, možemo reći javnosti šta se dogodilo”, rekao je Kulić, dodajući kako je njegovo povjerenstvo u toku posljednjih 18 mjeseci, koliko je istraga trajala, ušlo u najsitnije detalje o svakom problemu. Makedonska državna agencija MIA prenijela je izjavu predsjednika makedonskog Komiteta za istrage vazduhoplovnih nesreća i ozbiljnih incidenata Sotira Kostova, koji je rekao da slijedi obrada i analiza svih do sada prikupljenih informacija. Ranije, Povjerenstvo za ispitivanje uzroka nesreće, koje je formiralo Vijeće ministara BiH, zaključilo je kako je uzrok pada aviona bila “proceduralna greška pilotske ekipe u fazi slijetanja na mostarski aerodrom, koja je dovela do toga da avion udari u brdo”. Tužilaštvo BiH za avionsku nesreću kod Mostara nikoga nije optužilo, jer je prvobitna istraga pokazala da nema elemenata za pokretanje krivičnog postupka, zbog čega su skopske vlasti i tražile osnivanje međunarodnog povjerenstva i ponavljanje istrage.

Pajtić

Demokratska stranka ima novog predsjednika, Bojana Pajtića, koji je na unutarstranačkim izborima pobijedio dosadašnjeg lidera Dragana Đilasa. Beogradski B92 prenosi kako je Pajtić na izborima osvojio 1.461 od 2.767 glasova, dok je za Đilasa glasalo 1.277 delegata, te je tako postao peti predsjednik DS-a od osnutka stranke. DS su do sada vodili Dragoljub Mićunović od 1990. do 1994. godine, Zoran Đinđić od 1994. do 2003., Boris Tadić od 2004. do 2012. i Dragan Đilas od 2012. do 2014. godine. “Blic” prenosi kako je Pajtić po objavljivanju rezultata glasovanja u svojem prvom obraćanju javnosti rekao da je “Srbija postala talac jednog vođe”. “Gradi se kult ličnosti. Okružuje nas neznanje i na djelu je osveta ponavljača, a najveći dio tereta je na građanima”, rekao je Pajtić, dodajući da nije dovoljno samo uzviknuti “dolje Aleksandar Vučić” kako bi se povratilo povjerenje građana. “Ne treba nam vođa, već koordinator”, izjavio je koordinator Pajtić.

Nesvrstani

Kulta ličnosti i vođa dohvatio se ovih dana i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, koji je u razgovoru za RTS izjavio kako Srbija “ne smije da se opredjeljuje”. “Volio bih da Srbija vodi politiku kao što je nekada Josip Broz Tito, ali treba da usklađuje svoju spoljnu politiku sa EU-om”, izjavio je Nikolić, objašnjavajući kako je “nezamislivo da Srbija uvede sankcije Rusiji” i da se država mora jednako ponašati prema svim drugim državama. Zašto onda predsjednik Srbije nije bio na inauguraciji novoizabranog predsjednika Ukrajine, upitan je “nesvrstani” Nikolić, na što je odgovorio da “o tome nije razmišljao”. “U Ukrajinu ću svakako otići ukoliko predsjednik Porošenko bude vodio miroljubivu politiku. Podsjećam da su na njegovoj inauguraciji bila samo dva predsjednika. Prava mjera toga da li je bio dobar predsjednik bit će ako bude izabran u drugom mandatu.”