Kult ličnosti

Noam Chomsky

Naklada Ljevak nedavno je objavila knjigu “O zapadnjačkom terorizmu. Od Hirošime do ratovanja bespilotnim letjelicama” Noama Chomskog i Andrea Vltcheka, u kojoj se najpoznatiji intelektualac Zapada i poznati istraživački novinar obračunavaju s američkom i evropskom politikom prema ostatku svijeta. Loši dečki su uvijek negdje drugdje, osnovna je teza ove polemičke knjige. Prosječan čitatelj zapadnih medija bit će, uz zgražanje, informiran o barbarskom ponašanju u islamskom svijetu i plemenskim obračunima u Africi, o teroru kineskog komunističkog režima, ali istovjetni kriteriji neće važiti za Zapad: on ubija u ime slobode (tržišta) i demokracije, a to čini masovnije i efikasnije od bilo kojeg terorista Al-Kaide.

Petar Ćorić

Najboljom kratkom pričom prvog književnog natječaja Festivala evropske kratke priče (FEKP) u Zagrebu proglašena je “Pripremajući suicid party” autora Petra Ćorića. Priča “Dobri plastični vojnik Hans” Vladimira Bulatovića osvojila je drugo mjesto, a “Dvaput godišnje” Želimira Periša treće. Na natječaj FEKP-a “In Your Pocket”, na temu “Što imaš u džepu?”, pristigle su 343 kratke priče, tri odabrana rada mogla bi ući u antologiju suvremene priče, dok su svih 15 priča koje su ušle u posljednji krug bile izuzetno dobre, kaže članica žirija Diana Matulić. Žiri su činili i Zoran Ferić, Stjepan Balent, Saša Drach i Vladimir Arsenić.

Andraš Urban

Najbolja predstava upravo završenog 59. Sterijinog pozorja u Novom Sadu je “Neoplanta” po motivima romana Lasla Vegela, a u režiji Andraša Urbana i izvođenju ansambla pozorišta Újvidéki Színház iz Novog Sada. Sterijinu nagradu za najbolju režiju i za scenografiju dobio je Mihail Zadara za predstavu “Princip (mali mi je ovaj grob)” teatra Schauspielhaus iz Beča i po tekstu Biljane Srbljanović, koja je dobila Sterijinu nagradu za najbolji dramski tekst. Nagradu publike osvojila je predstava “Trpele” Beogradskog dramskog pozorišta.

Mira Banjac 

Proslavljena jugoslavenska kazališna i filmska glumica nova je predsjednica savjeta Festivala evropskog filma na Paliću kraj Subotice, koji će od 19. do 25. srpnja predstaviti više od 80 filmova u deset programskih cjelina. U takmičarskom programu bit će 13 filmova posvećenih suvremenom evropskom filmu, slijede “Paralele i sudari” s deset filmova iz zemalja s istoka Evrope, tu je i “Mladi duh Evrope” s novim autorima i “Eko Dox” sa šest ostvarenja koja ukazuju na potrebu očuvanja životne sredine. Uvod u 21. festivalsko izdanje bit će program “Klasici na trgu”, ispred Gradske kuće u Subotici, sa sedam remek-djela majstora evropske kinematografije.

Predrag Koraksić Corax

Poznati beogradski karikaturist ovih je dana posjetio Zagreb, kao jedan od autora izložbe “Umjetnost u mračnim vremenima” koja je predstavila 101 novinsku karikaturu na temu jugoslavenskih ratnih sukoba. Corax se profesionalno počeo baviti karikaturom 1950. godine u novinama “Jež”. Radio je i u “Večernjim novostima”, odakle je izbačen 1993. godine. Od 1989. radio je za nezavisne novine “Borba”, ali je prešao u “Danas” kada je tadašnja srpska vlast preuzela ove novine. Od 1990. radi i za magazin “Vreme” te surađuje s Radijem Slobodna Evropa i beogradskim Peščanikom. Godine 2004. dodijeljen mu je francuski Orden legije časti. Coraxove karikature lucidni su i duhoviti prikazi modernih, uglavnom srpskih političkih događanja.

Dragan Markovina 

Docent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, autor je knjige “Između crvenog i crnog – Split i Mostar u kulturi sjećanja” koja se bavi tzv. drugom stranom novije povijesti ovih dvaju gradova. O svojoj knjizi Markovina kaže: “Analizirajući u svjetlu aktualne društvene i političke situacije u Splitu i Mostaru politike sjećanja koje se u tim gradovima provode, njihovu turbulentnu povijest društvenih lomova, idejnih i etničkih sukoba te ratnih posljedica koje je 20. stoljeće ostavilo današnjem vremenu, postajemo svjesni činjenice da današnja stvarnost u tim gradovima predstavlja logičnu posljedicu takva povijesnog nasljeđa, u kojem pobjednik uzima sve, a poraženom ne ostaje ništa, ali ujedno označava i period potpunog iščašenja tih gradova iz vlastite povijesti.”

Vladimir Putin

Predsjednik Rusije strastveni je čitatelj knjiga, prenosi “Frankfurter Allgemeine Zeitung”. Putin je nedavno u svojem govoru pred Dumom citirao ruskog filozofa Nikolaja Berdjajeva, dok su njegovi suradnici na poklon od predsjednika dobili knjigu “Opravdanje dobroga” Vladimira Solovjova. Spomenuti su filozofi 1922. protjerani iz sovjetske Rusije, kao putnici poznatog “broda filozofa” na koji su komunisti smjestili reakcionarne intelektualce i poslali ih izvan zemlje. Putin je tijekom nedavnog posjeta Kalinjingradu citirao djelo “Prema vječnom miru” Immanuela Kanta, koje se smatra jednim od prvih pokušaja artikuliranja paneuropske ideje, no “Frankfurter Allgemeine Zeitung” sarkastično zaključuje da “događaji proteklih mjeseci daju naslutiti kako Putin ipak nije sljedbenik Kanta”.