Rabljena sedmica

Ukrajina

Ukrajina je dobila novog predsjednika: na izborima je pobijedio Petro Porošenko, četrdesetosmogodišnji milijarder koji je, po svemu sudeći, financijski stajao iza dugotrajnih prosvjeda na glavnom kijevskom trgu. Porošenko je uvjerljivo trijumfirao nad bivšom premijerkom Julijom Timošenko, dok je Vladimir Kličko, jedan od vođa demonstracija protiv bivše vlasti predvođene Viktorom Janukovičem, izabran za gradonačelnika Kijeva. Porošenko je nakon izbora najavio da će ukrajinske akcije protiv separatista na istoku zemlje postati efikasnije i brže, što je u Moskvi ocijenjeno “velikom greškom”. “Čuli smo kako Petro Porošenko opisuje odnose s Rusijom kao odnose od najveće važnosti. Mi smo, kako je to ruski predsjednik puno puta ponovio, spremni za dijalog s Porošenkom”, izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Sam Porošenko pak nagovještava da bi se u prvoj polovici lipnja mogao zbiti njegov susret s predsjednikom Vladimirom Putinom.

Pupovac 

Hrvatska nema evropske politike, nije definirala svoje evropske interese, a Vladina politika štednje je potrošena, rekao je predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac na konferenciji za medije na kojoj je komentirao izbore za Evropski parlament. Pupovac je bio kandidat na listi Kukuriku koalicije, osvojio je nepunih 26 hiljada preferencijalnih glasova, što znači da mu je za ulazak u Evropski parlament nedostajalo nešto više od hiljadu glasova.

– Rekonstrukcija Vlade trebala je biti prije godinu dana, a sada je zadnji tren da se nešto napravi. Da je politika štednje bila efikasnija, onda bi kapital u Hrvatskoj već bio aktiviran u razvojnim konceptima, ali to se nije dogodilo. Infrastruktura, energija, industrijalizacija i obnova poljoprivrede, koja je u sramotnom stanju, područja su u kojima je Vlada očekivala rezultate, a javnost je to očekivala od nje. U sva četiri područja postoje enormni potencijali i raspoloživ kapital, kako u zemlji tako i izvan nje, ali nisu nađeni mehanizmi koji bi omogućili aktiviranje kapitala – rekao je predsjednik SNV-a i nastavio da rekonstrukcija ima smisla samo ako je praćena reformom Vladine politike, koja može povratiti povjerenje građana i sačuvati zemlju od daljnjeg propadanja.

– Sama rekonstrukcija bez reforme neće donijeti rezultat. Svesti problem na odnos Linića i Milanovića je zamka za hrvatsku politiku, za Vladu, za pluralizam i za smisao politike u Hrvatskoj. Mi smo u toj zamci. U kampanji sam se u nizu mjesta uvjerio da ljudi očekuju da se iz te zamke iziđe, da su spremni za ozbiljnu raspravu i da žele čuti što za njih znači Hrvatska u Evropi. S druge strane, ljudi žele da se potrošene politike počnu mijenjati – dodao je Pupovac.

Zahvaljujući biračima i suradnicima, naglasio je svoj doprinos očuvanju pristojnog rezultata lijeve koalicije, jer je svatko tko je očekivao više bio nerealan.

– Izbori trebaju biti prilika i za vladajuću koaliciju da izvuče pouke i shvati da se s politikom koja je vođena do sada neće unaprijediti ekonomsko stanje zemlje, ali će se unazaditi političko stanje u zemlji – kazao je Pupovac pred brojnim novinarima.

AUTOR: N. J.

Komisija 

Jean-Claude Juncker, kandidat Europske pučke stranke za budućeg predsjednika Europske komisije, dobio je – na temelju izbornih rezultata – mandat za okupljanje natpolovične većine u Europskom parlamentu, a s time su se složile i druge političke grupacije u parlamentu EU-a, uključujući i socijaliste. Ali ne baš sve socijaliste i ne baš sve pučane. Premijeri Velike Britanije, Mađarske, Švedske, Irske, Slovenije i još nekih zemalja, naime, u utorak su se usprotivili davanju mandata pučaninu Junckeru, no čini se da ta pobuna neće rezultirati naročitim efektima, s obzirom na to da kandidaturu politički dugovječnog Luksemburžanina podržava većina članica EU-a, među kojima je, naravno, najvažnija Njemačka. Hrvatska se pridružila Junckerovim podupirateljima, a premijer Milanović to je obrazložio ovako: “Pučani su dobili za nijansu više mandata i to je red. Traženje nekog trećeg ili četvrtog bila bi prevara birača.”

Banke

Šefica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Legarde u Londonu je oplela po bankarima i bankarskom sektoru, označivši taj segment ekonomije najvećom preprekom za reforme i ublažavanje nejednakosti. “Ponašanje u financijskom sektoru nije se od krize promijenilo iz temelja u svim segmentima. Možda se događaju neke promjene u ponašanju, no one nisu duboke ni dovoljno raširene. Neke ugledne tvrtke okaljale su svoje ime u aferama koje krše najosnovnije etičke norme: libor i lažiranje deviza, pranje novca, ilegalne ovrhe”, kazala je Legarde i dodala da bankari uporno ne žele odustati od preuzimanja prekomjernog rizika da bi se sebi osigurali visoke bonuse. Prema gospođi Legarde, takva praksa izravno potkopava demokraciju i ljudska prava. “Najbogatijih 85 ljudi na svijetu moglo bi stati u jedan londonski double-decker, a oni kontroliraju jednaku količinu bogatstva kao polovica najsiromašnijeg svjetskog stanovništva od 3,5 milijardi ljudi”, zaključila je.