Rabljena sedmica

Komisija

Europska komisija pozitivno je ocijenila reformske mjere koje je Hrvatska dosad poduzela u EU-proceduri smanjivanja prekomjernog deficita. “Hrvatska je poduzela mjere koje su potrebne za postizanje strukturnih ciljeva u proceduri prekomjernog deficita i Komisija smatra da procedura za Hrvatsku može biti u statusu mirovanja”, saopćeno je iz Brisela, uz dodatak da, unatoč nekim odstupanjima od plana smanjenja deficita, nisu potrebne korektivne mjere, ali jest potrebno ispuniti osam preporuka koje su Hrvatskoj stigle iz Europske komisije. Brisel od Zagreba, između ostalog, traži da ojača proračunsku strategiju, da preispita budžetske rashode i da konkretizira plan uvođenja poreza na imovinu od 2016. godine; traži se potom brzo pomicanje dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina, kao i zakonodavno otežavanje prijevremenog penzioniranja; Hrvatska, također, mora ubrzati provedbu reforme tržišta rada, revidirati porezni sustav u smislu pogodovanja zapošljavanju mladih i bolje usmjeriti socijalne naknade; traži se još i poboljšavanje poslovne klime uklanjanjem birokratskih barijera i jednog broja parafiskalnih nameta, zatim efikasnije upravljanje državnom imovinom i naglašavanje uloge sudova u predstečajnim nagodbama, te dodatno testiranje srednjih i malih banaka u Hrvatskoj na stresne poremećaje.

Premijer Zoran Milanović izrazio je relativno zadovoljstvo briselskim ocjenama hrvatskih planova i akcija, ali i dodao da “ima još dosta posla”. “Za ovaj rezultat zaslužan je i ministar Linić“, kazao je Milanović u jeku unutarstranačkog sukoba s bivšim ministrom financija, koji je nakon smjene iznio seriju optužbi na premijerov račun. Optužbe su se dosad, uglavnom, ispostavile netočnima ili nesuvislima.

Kolinda

Još nije sasvim službeno, ali izvjesno je da će HDZ-ova kandidatkinja na predsjedničkim izborima potkraj godine biti Kolinda Grabar-Kitarović, bivša ministrica vanjskih poslova i aktualna pomoćnica glavnog tajnika NATO-a kojoj uskoro istječe mandat u sjedištu tog saveza. Tomislav Karamarko odlučio je, dakle, predsjedniku Ivi Josipoviću suprotstaviti njegovu, Josipovićevu, nešto bljeđu kopiju koja, međutim, prema prvim anketama za aktualnim predsjednikom zaostaje tek nešto više od deset postotnih poena. Taj podatak smjesta je izazvao Josipovićevu nervozu, jer je dotični navikao na neusporedivo veću prednost u odnosu na sve druge političke aktere. Bit će stoga zanimljivo pratiti kako će se Josipović snaći u kampanji u kojoj će se, s jedne strane, zacijelo distancirati od SDP-ove Vlade i premijera Milanovića, jer smatra da se njihova nepopularnost prelijeva i na njega, dok se, s druge strane, neće smjeti previše odmaknuti od SDP-a i stranaka vladajuće koalicije zato što od njih očekuje nezamjenjivu logističku i financijsku pomoć u predsjedničkoj kampanji.

Radman

Kad smo već kod Josipovića, njegov pulen na funkciji glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije Goran Radman, zajedno s prisavskim direktorom poslovanja Borisom Srukom, predložio je Nadzorom odboru HRT-a da po hitnom postupku odobre ugovor s Hrvatskim društvom skladatelja, prema kojem bi HRT u iduće tri godine HDS-u isplatio 67 milijuna kuna u jednakim mjesečnim obrocima na ime glazbenih i književnih autorskih prava. O autorskim pravima brine se HDS-ova služba ZAMP s kojom je, kao što je poznato, predsjednik Josipović povezan mnogim sponama, a najčvršća je ona koja se odaziva na ime Marka Vojkovića i njegove tvrtke Emporion: Vojković je bliski predsjednikov prijatelj, a Emporion obavlja tehničke poslove za ZAMP i na tome zarađuje desetke milijuna kuna. Kako piše Tportal, članovi Nadzornog odbora HRT-a jednoglasno su odbili dati suglasnost za sklapanje ovog ugovora, te su zatražili dodatne informacije od uprave.

Vladike

Na zasjedanju Svetog arhijerejskog sabora u Beogradu odlučeno je da vikarni episkop jegarski Porfirije bude mitropolit zagrebačko-ljubljanski umjesto nedavno preminulog mitropolita Jovana, dok je za novog episkopa slavonskog imenovan vikarni episkop lipljanski Jovan. Vladika Porfirije (Perić) rođen je 1961. u Bečeju, a zamonašen je 1985. godine. Školovao se u Beogradu i Ateni, a 2004. obranio je doktorsku disertaciju. Sveti arhijerejski sinod imenovao ga je u svibnju 1999. episkopom jegarskim. Predsjednik je Fonda Privrednik osnovanog 1993. u Novom Sadu i Savjeta Republičke radiodifuzne agencije (RRA) u Srbiji. Mediji ga prikazuju učesnikom brojnih tribina i rasprava sa sektama, ali i kao duhovnog vođu mladih. Kako se navodi, pristupačan je i otvoren javnosti, a na njegovom Facebook profilu nalaze se snimke njegovih javnih istupa izrazito duhovne prirode.

Vladika Jovan (Ćulibrk) rođen je 1965. godine u Zenici, školovao se u Banjaluci, a u Zagrebu je diplomirao južnoslovenske jezike i književnost. Teologiju je učio na fakultetima u Beogradu i Foči. Tokom osamdesetih godina pratio je alternativne umjetničke pokrete na relaciji Skoplje – Niš – Zagreb – Ljubljana i kao takav poznavalac je nacionalne i globalne popularne kulture. Često je boravio u Jeruzalemu, gdje predstavlja Odbor za Jasenovac, a zadnjih sedmica pokazao je veliku požrtvovanost i zajedno sa spasilačkim ekipama spašavao ugrožene od poplava.

N. J.