Kult ličnosti
Julije Knifer
Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu priprema za jesen prvu retrospektivnu izložbu Julija Knifera (1924. – 2004.), hrvatskog umjetnika prepoznatljivog po formi meandra i jednog od osnivača utjecajne grupe Gorgona, koji je nekonvencionalnim pristupom mediju slikarstva obilježio drugu polovinu 20. vijeka na ovim prostorima i šire. Retrospektivna izložba “Julije Knifer – bez kompromisa” najavljena je od 20. rujna do 6. prosinca, a uz izbor ključnih djela iz fundusa MSU-a obuhvatit će i radove pozajmljene iz mnogih privatnih i javnih zbirki, među kojima su i Muzej moderne umjetnosti (MoMA) u New Yorku, Centar Georges Pompidou u Parizu, Muzej moderne i suvremene umjetnosti (Mamco) u Ženevi…
Boško Zatezalo
Osnivač i direktor izdavačke kuće V.B.Z. iznenada je preminuo u Zagrebu, u 63. godini. Zaslugom Boška Zatezala, izdavačka kuća V.B.Z., osnovana 1991., dosad je objavila više od 2.000 naslova vrhunske domaće i svjetske književnosti i publicistike. Između ostalih, tu su djela autora kao što su Franzen, Saramago, Gabriel García Márquez, Coetzee, Dežulović, Mandić, Ferić i drugi. Godine 2003. Zatezalo je inicirao V.B.Z-ovu nagradu za najbolji neobjavljeni roman, koja je ubrzo postala jedna od najprestižnijih književnih nagrada u regiji. U posljednjih dvadesetak godina Zatezalo je svojim sveukupnim angažmanom ostavio velik trag u domaćoj kulturi i značajno pridonio razvoju izdavačke i knjižarske scene u Hrvatskoj i regiji.
Walter Liva
Talijanski teoretičar umjetnosti, autor je izložbe “Talijanski pejzaž u fotografiji 1950-2010”, koja se upravo može razgledati u Klovićevim dvorima u Zagrebu. Riječ je o putujućoj izložbi koja je već bila u Sankt Peterburgu, Ljubljani i Rimu, a pruža širok raspon umjetnika, od međunarodno relevantnih, velikih imena iz poslijeratnog razdoblja poput Maria Giacomellija i Oliviera Toscanija, do današnjih fotografskih zvijezda poput Massima Vitalija i drugih. Sve ono što znamo o Italiji, kako je zamišljamo ili maštamo o njoj, naći ćemo na ovoj izložbi: dekadentni Rim, sirotinjske četvrti Napulja, prenapučene mediteranske plaže, ležernu ekstravaganciju, crvene ležaljke, bikinije, mladiće na mopedima…
Wilfried Kuehn
Njemački arhitekt, autor je idejnog projekta kuće u Berlinu u kojoj će se pod istim krovom moći okupljati i moliti kršćani, Židovi i muslimani. Na sajtu house-of-one.org zainteresirani mogu dati donaciju za izgradnju objekta. Zasad je prikupljeno oko 19.000 eura, a potrebno je 43 milijuna. “Želimo pokazati svijetu da se pripadnici tri monoteističke religije mogu slagati. Svjesni smo da u svakoj grupi postoje ljudi koji koče suradnju, ali od nečega se mora početi”, kaže berlinski rabin Tovia Ben-Chorin. Multikonfesionalna “Kuća jedinstva” zamišljena je kao zgrada od cigle u kojoj centralno mjesto zauzima visoki četvrtasti toranj, u kojem bi trebao biti hol namijenjen okupljanju i međusobnom upoznavanju vjernika, ali i ateista koji su zainteresirani saznati nešto više o kršćanstvu, islamu i judaizmu.
Jovan Janićijević Burduš i Bekim Fehmiu
Ako je vjerovati priči iz memoara “Blistavo i strašno” legendarnog glumca Bekima Fehmiua, dvojica velikana jugoslavenskog glumišta, Jovan Janićijević Burduš i sam Fehmiu, bili su na korak da zaigraju u kultnom filmu “Kum”. Fehmiu piše da je u Rimu 1971. bio u gostima kod Dina de Laurentisa, kada ga je tijekom večeri čuveni producent upitao: “Zašto se onaj tvoj kolega nije vratio u Los Angeles da nauči engleski za ulogu u filmu Kum?” Bekim potom piše: “Divni glumac Jovan Janićijević Janaćko, nezaboravni Burduš iz serije Muzikanti, bio je u Los Angelesu mjesec dana. Čak je i štampa pisala kako je bio gost Johna Waynea. Ponuđena mu je glavna uloga don Corleonea u filmu Kum pod uslovom da nauči jezik, a mene su već odredili za ulogu Michaela, njegovog mlađeg sina. Janaćko se iz nekog razloga više nikada nije vratio u Los Angeles…” Sam je Burduš potvrdio da je bio u Los Angelesu i da je trebao glumiti u “Kumu”, ali mu je istekla viza i morao se vratiti u Beograd, dok njegova kći, glumica Ksenija Đokić, kaže da je njezin otac već imao ugovor s kućom Metro-Goldwyn-Mayer na pet godina, ali je u Srbiji proglašen krivim za jednu saobraćajnu nesreću i umjesto u Los Angeles otišao je na godinu dana u Zabelu u zatvor…
Eli Wallach
Američki glumac, poznat kao negativac u vesternima, umro je u New Yorku u 99. godini. Proslavio se u “Sedmorici veličanstvenih” i filmu “Dobar, ružan, zao” Sergija Leonea, igrajući uz Clinta Eastwooda i Leeja Van Cleefa. Zapažen je bio i u “Neprilagođenima” Johna Hustona, “Lordu Jimu” Richarda Brooksa i “Kumu III” Francisa Forda Coppole. Debitirao je na filmu u 41. godini, iako je barem dva desetljeća prije toga proveo u kazalištu. Glumački zanat učio je zajedno s Marlonom Brandom i Montgomeryjem Cliftom u slavnom Actor’s studiju, a nagradu Tony dobio je 1951. na Broadwayju za ulogu u predstavi “Tetovirana ruža” Tennesseeja Williamsa. Wallach je 2010. nagrađen počasnim Oscarom.