Balkan prolaz
Cerar
Stranka Mire Cerara pobjednik je netom održanih vanrednih izbora u Sloveniji. Prema posljednjim dostupnim podacima, ona je osvojila povjerenje 36,9 odsto birača. Iza SMC-a je Slovenska demokratska stranka Janeza Janše sa 19,2 odsto glasova, a treće mjesto zauzela je Demokratska stranka penzionera Karla Erjavca sa 9,7 odsto osvojenih glasova. Udružena ljevica (ZL) ostvarila je iznenađujući rezultat, zauzevši četvrto mjesto (7,1 odsto). Petu poziciju zauzeli su Socijalni demokrati Dejana Židana (5,8odsto), a izborni prag su prekoračile i Nova Slovenija (5,4 odsto) i Stranka Alenke Bratušek, dosadašnje premijerke. U parlament nisu ušle Slovenska ljudska stranka, Pozitivna Slovenija i Građanska lista, koje nisu preskočile izborni prag od četiri odsto, javio je slovenski javni servis. Računa se da će Stranka Mire Cerara od 90 zastupničkih mandata u parlamentu Slovenije zauzeti 36. Od 17 stranaka, učesnica na izborima, parlament će u narednom mandatu naseliti nabrojanih sedam.
Prosvjedi
Završeni su prosvjedi etničkih Albanaca u Makedoniji, održavani u znak nezadovoljstva presudom skopskog suda koji je šestoricu Albanaca osudio na doživotne zatvorske kazne zbog peterostrukog ubojstva iz 2012. godine. Organizatori prosvjeda tvrdili su kako se radi o borbi na “historijskim etničkim prostorima protiv montiranih sudskih procesa i policijskog nasilja”; demonstranti su pozivani na okupljanje preko društvenih mreža, a protesti albanske zajednice u znak podrške Albancima u Makedoniji istovremeno su održani i u Tirani i Bruxellesu. Iako su prosvjedi zvanično okončani, makedonski mediji i dalje izvještavaju o “napetom stanju”, naročito u multietničkim sredinama, te nastavljaju bilježiti manje incidente. S druge strane, makedonski desničari su pripremali protest pod sloganom “Makedonija Makedoncima”, koji na koncu ipak nije održan. Istodobno, Ministarstvo vanjskih poslova Makedonije uputilo je prosvjedne note veleposlanicima Albanije i Kosova u Skoplju zbog stavova izraženih u vezi prosvjeda u Makedoniji, a ovom potonjem je prigovoreno zbog paljenja makedonske državne zastave na prosvjedima u Prištini 8. srpnja. “Svima je poznato što je Makedonija napravila da pomogne Kosovu da ostvari svoju državnost. Na njihovu štetu ide svaki takav nasilan čin koji će se odraziti negativno na to kako će ih svijet vidjeti”, rekao je povodom incidenta makedonski predsjednik Đorđe Ivanov, a prenosi Tanjug.
Suradnik
Smijenjeni ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić upregnuo je svoju masivnu medijsku mašineriju kako bi diskreditirao svakoga ko se pokušava baviti slučajem nekrunisanog narkobosa Nasera Keljmendija, kojem pred Osnovnim sudom u Prištini uskoro počinje suđenje za organizirani kriminal i trgovinu drogom. Radončić, naime, tvrdi kako je upravo za vrijeme njegovog mandata Keljmendi uhićen i, jel’, priveden pred lice pravde, dok ga istodobno međunarodni tužitelj u procesu, Andrew Hughes, označava kao jednog od Keljmendijevih suradnika. “Konkretna optužba za krivično djelo broj 1: organizirani kriminal, prema našim spisima broj 274, paragrafima 1, 3 i 7, jer je optuženi Naser Keljmendi, u udruženom poduhvatu, prema našem spisu broj 23-60K, sa Fahrudinom Radončićem, Ekremom Lekićem, Muhamedom Gašijem, Milovanom Jeremićem, Ljubišom Buhom zvanim Ćume, Milanom Ostojićem zvanim Sandokan, Naserom Orićem, Senadom Šahinpahićem, Nebojšom Vukomanovićem, Rašetom Strahinjom i drugima, organizovao, osnovao, nadzirao i upravljao direktno strukturom organizirane kriminalne grupe, ili aktivno učestvovao u ovoj grupi, znajući da će njegovo učešće doprinijeti izvršenju teškog krivičnog djela teškog ubistva nad suparničkim kriminalnim vođom Ramizom Delalićem, poznatim i kao Ćelo, s ciljem sticanja direktne ili indirektne finansijske ili druge materijalne koristi”, kazao je Hughes tijekom čitanja optužnice, a prenosi dnevnik “Koha ditore”.
Diskriminacija
Iz Suda za ljudska prava u Strasbourgu stigla je još jedna potvrda o diskriminatornim karakteristikama Ustava BiH, ovoga puta u vidu presude u korist Azre Zornić, koja je tužila državu jer se nije mogla kandidirati za Dom naroda i Predsjedništvo BiH, pošto se ne izjašnjava kao pripadnica ijednog konstitutivnog naroda. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, samo pripadnici tzv. konstitutivnih naroda (Bošnjaci, Srbi i Hrvati) mogu se kandidirati na izborima za organe izvršne vlasti. Službenica Ustavnog suda BiH, koja se izjašnjava kao građanka BiH, tako je bila onemogućena da ostvari pravo da bude birana. Stoga je sudsko vijeće u presudi navelo da svim građanima Bosne i Hercegovine treba biti omogućeno kandidiranje za Predsjedništvo i Dom naroda te da hitno treba promijeniti Ustav, što je već rečeno i 2009., presudom u slučaju Jakoba Fincija i Derve Sejdića, koji se kao pripadnici jevrejske, odnosno romske nacionalnosti, također nisu mogli kandidirati za izvršnu vlast. Sud je utvrdio da su osporene ustavne odredbe u Bosni i Hercegovini u oba slučaja uključene u Ustav BiH “s ciljem osiguranja mira i zaustavljanja krvavog sukoba u Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995. godine, obilježenog genocidom i etničkim čišćenjem”. “Međutim”, navodi se u presudi, “imajući u vidu značajan napredak ostvaren u Bosni i Hercegovini, kao i postojanje drugih mehanizama podjele vlasti koji ne dovode automatski do isključenja predstavnika drugih zajednica, Sud je utvrdio da kontinuirana nemogućnost gospođe Zornić da učestvuje na izborima nema objektivno i razumno opravdanje, te da je kao takva diskriminirajuća.” Implementacija strazburških presuda zavisi isključivo od dogovora između bosanskohercegovačkih političara, a ako se ima u vidu da Sejdić i Finci čekaju već pet godina, može se pretpostaviti da će se i gospođa Zornić načekati.