Igor Tomljanović: Najgledaniji smo filmski kanal

Foto: jovica Drobnjak

Kad kažete “mjesto susreta regionalnog filma”, svi znaju da je riječ o Klasik TV-u čiji program 24 sata, u (uglavnom) osnovnom paketu koji korisnicima nude TV operateri, prikazuje jugoslavensko filmsko blago. Kuloarski, nekima je Klasik sinonim za “partizanske filmove, svako malo”, neki govore o “starom ju-filmu”. Direktor programa Klasik TV-a Igor Tomljanović (filmski kritičar, nekadašnji urednik na Radiju 101 i tko-zna-kojim sve domaćim medijima) kaže da im je publika “od 35 do 60 godina, koja najviše voli gledati komedije i partizanske spektakle”. “Kad spominju Klasik TV, svi mi uporno pričaju o dokumentarcima, ali možda su samo pristojni… Ipak, partizanski su filmovi za jugoslavensku kinematografiju ono što su vesterni za američku, tako da niti je čudno, niti to doživljavam pejorativno”, kaže Tomljanović.

Na kojim premisama i s kojom idejom je pokrenut Klasik TV?

Klasik TV je rezultat privatnog poduzetništva, pa priznanje ide vlasnicima kanala Maji Jelisić Kuper i njezinom suprugu Džonatanu Kuperu koji su, možda s obzirom na Džonatanov američki bekgraund, jasnije od nas domaćih uočili jednostavne stvari: da se ljudi u zemljama sljednicama Jugoslavije dobro razumiju i da postoji veliko filmsko nasljedstvo bivše zemlje koje ljudi vole gledati, ali ga nemaju prilike vidjeti. Pomogao sam da se ideja programski uobliči i danas smo ponosni što je Klasik TV, kao rijedak kulturno relevantan proizvod u Hrvatskoj, ujedno i komercijalno uspješan – uspio je prijeći sve granice republika bivše države, pa danas predstavlja kulturnu činjenicu i u primjerice Srbiji ili Sloveniji.

Regionalni filmski portal 

Na jesen bilježite četvrtu godišnjicu poslovanja, koliki vam je opseg pokrivenosti i kamo smjerate?

Danas je Klasik TV prisutan u gotovo dva milijuna kućanstava u svim državama bivše Jugoslavije, prema neovisnim istraživanjima svugdje smo dobro gledani, a istraživanje Agencije za elektroničke medije je pokazalo da je Klasik TV najgledaniji filmski kanal u Hrvatskoj i šesti najgledaniji TV kanal među onima koji nemaju nacionalnu koncesiju. Rezultati su i nas iznenadili. Novi korak je regionalni filmski portal “Pazi, snima se!” prvi takve vrste na ovim prostorima, koji čini svojevrsnu filmofilsku nadgradnju Klasik TV-u. Inače, osim kod dijaspore i nekih manjih iznimki u Bugarskoj, ipak ne postoji veći interes za jugoslavenske filmove izvan bivših granica zemlje: da sad ne spominjem onu čuvenu kinesku fascinaciju “Valterom”.

Kakve su bile reakcije kad ste počinjali, kakve vas prate? Čine su izuzetno pozitivnima.

Dolazeći s Radija 101 i naviknut na dnevne izljeve nezadovoljstva slušatelja, nisam bio zabrinut oko mogućih nervoznih reakcija gledatelja na program koji će prikazivati filmove iz svih krajeva bivše države, ali zaista nisam očekivao da će neuroza posve izostati. Ali uz svega dvije-tri reakcije zbog emitiranja srpskih filmova u hrvatskom eteru u sve četiri godine emitiranja, rekao bih kako je publika shvatila da je Klasik TV u prvom redu kulturni, a ne politički projekt, u kojemu nema ni jugonostalgije ni skrivene političke agende, nego želja da se iznimno bogata kinematografija učini dostupnom javnosti: starijima da uživaju u filmovima iz mladosti, mlađima kao informacija o filmovima koji su u mnogočemu kvalitetniji od suvremenih.

Po kojem ste kriteriju oblikovali program, kako ste ga nacionalno balansirali?

Kad govorimo o jugoslavenskoj kinematografiji možemo reći mnogo lijepoga, ali ne i to da se njegovala žanrovska raznolikost. Uz poneku ezoteričnu iznimku, žanrovski se ona može svesti na ratni film, komediju i dramu. I poneki triler, uglavnom o ilegalcima u vremenima okupacije, a i solidan dječji film. Logično je da takva žanrovska lepeza definira i program Klasik TV-a, kao što je logično da filmovima ne navodimo zemlju podrijetla, nego ih atribuiramo – žanrovski. S obzirom na (nacionalnu) osjetljivost materije, na početku je trebalo nešto više truda da se balansira program filmova iz različitih zemalja, pogotovo zato što smo u prvo vrijeme mnogo lakše dolazili do filmova iz Srbije nego iz Hrvatske i BiH. No dogovorom o suradnji s Jadran filmom i Filmskim centrom Sarajevo i taj smo problem riješili.

Pregovori s HRT-om 

Problem filmskih arhiva je velik i netaknut. Kako ste skupljali građu?

U prvo vrijeme filmska je zajednica različito reagirala, neki su bili skeptični, drugi su istog časa prihvatili suradnju. Najveći katalozi s kojim smo radili su oni Delta videa, Centar filma, Zagreb filma, Hrvatskog filmskog saveza, Slovenskog filmskog sklada… Unatrag godinu dana sklopili smo ugovor s Jadran filmom i Filmskim centrom Sarajevo koji je vlasnik filmova “Bitka na Neretvi”, “Sutjeska”, “Valter brani Sarajevo”. Sad se ispostavilo da je Klasik TV postao zanimljiv izvor prihoda produkcijskim kućama, pa nam se producenti sve češće javljaju i nude filmove. Ipak, preostaje ostvariti suradnju s nacionalnim televizijskim kućama koje u arhivima čuvaju veliku i bogatu građu: i ne samo nju, jer ondje drže i prava nad značajnim dijelom suvremene filmske produkcije.

Je li onda činjenica da je HRT koproducent većine novijih filmova razlog što na Klasik TV-u ima malo suvremenog hrvatskog filma?

S HRT-om pregovaramo otpočetka. Činjenica je, međutim, da je pojava nove platforme zainteresirane za filmsku i televizijsku produkciju u kojoj javna televizija do sada nije vidjela komercijalni potencijal – iznenadila HRT. Do sada, zbog različitih razloga a jedan od njih je česta promjena vodstva kuće, HRT nije našao načina da na to odgovori. Veseli namjera novog ravnatelja da HRT, po uzoru na BBC, dio prihoda ostvaruje proizvodnjom i plasmanom televizijskog sadržaja, pa se nadamo se da će Klasik TV uskoro biti jedan od prvih partnera HRT-a, u namjeri da se njegova produkcija učini javno dostupnom.

Klasik TV je kulturni proizvod koji je komercijalno uspio bez državnih dotacija: kao da radite posao javnog servisa?

Tako ispada, iako smo toga postali svjesni kad smo uočili da naše programske ideje imaju odjek i na nacionalnoj televiziji. Dramske serije HTV-a, njezin dokumentarni, obrazovni ili dječji program, baš kao i crtići Zagreb filma i dokumentarci Filmoteke 16, nacionalno su blago koje je godinama bilo nedostupno gledateljima. Iznenađujuće mnogo pohvala dobili smo upravo na račun kratkih i dokumentarnih filmova za koje su gledatelji zainteresirani mnogo više nego što smo očekivali.

Čitavo vrijeme priželjkujemo povratak, barem inačicu kultne filmske emisije “3, 2, 1… kreni” s nekadašnje TV Zagreb. A vi?

Itekako. I nadamo se da ćemo uskoro postati dovoljno financijski i produkcijski snažni da takvo nešto i ostvarimo.