Kult ličnosti
Miroslav Slabošpicki
Redatelj iz Ukrajine dobitnik je glavne nagrade Propeler za svoj film “Pleme” na 17. Motovun film festivalu. O nagradama je odlučivao tzv. žiri u egzilu, sastavljen od umjetnika i aktivista koji su zbog svog djelovanja bili prisiljeni napustiti zemlje u kojima su rođeni. “Premda publika ne može čuti nijednu riječ, ona razumije razgovor gluhonijemih koji su smješteni u instituciju posebnog tipa, kroz hladnoću i agresiju koje izražavaju. Odsutnost riječi i emotivnost stvaraju u ovom filmu nešto neobično, snažno i vrlo originalno”, istaknula je članica žirija Ina Ševčenko, dodavši kako se “Pleme” bavi važnim društvenim pitanjima i uvodi nas u svijet agresije, nasilja, ugnjetavanja, slabosti, očaja, ljubavi i strasti. Na ovogodišnjem Motovun film festivalu u pet festivalskih dana prikazano je rekordnih 136 filmova iz 44 zemlje.
Joan Miró
Posredstvom francuske Galerije Maeght, djela velikog španjolskog slikara nadrealista bit će predstavljena u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu na izložbi koja se otvara 20. rujna. Miró je bio slikar silne imaginacije i bogatog unutarnjeg života – vjerovao je da konvencionalan način slikanja podržava buržujsko društvo i da se umjetnost koristi za promociju bogatih kupaca. Kako bi ukazao na svoj umjetnički svijet koji izokreće uobičajeni način promatranja, proglasio je “ubojstvo slike”. Kada je Ernest Hemingway vidio Miróovu sliku “Farma”, izjavio je: “Ona u sebi nosi sve što osjećate prema Španjolskoj kad ste tamo, i sve što osjećate kad ste daleko od nje. Nitko nije uspio do sada naslikati dvije toliko suprotne stvari.” Slikar iz Katalonije, koji se protivio svakom totalitarizmu i vjerovao u poetsku dimenziju života, autor je brojnih remek-djela, kao što su “Žena s pticama”, “Lovac”, skulptura “Stepenice za bijeg” i poznati ciklus “Konstelacije”.
Ivo Andrić
Veliki pisac jednom je zabilježio: “Neophodno je pisati o djetinjem strahu, o događajima koji lome duše malih ljudi, koje mi zovemo djecom.” Ta misao jedan je od slogana novog broja časopisa “Gradac” iz Čačka, koji uređuje nezaobilazni Branko Kukić, a koji donosi temat o historiji djetinjstva. Prvi dio temata sadrži historiju djetinjstva od antike do danas iz pera poznatih psihologa, pedagoga, antropologa i etnologa (kao što su Jean-Pierre Neraudau, Ruth Benedict, Margaret Mead, Martha Wolfenstein i drugi), dok drugi donosi tekstove o ranim danima života slavnih ljudi (Dickensa, Kafke, Prousta, Bukowskog, Tesle, Kiša i drugih), ali i iskustva pretočena u fikciju i stihove…
Marin Blažević
Teoretičar kazališta i profesor na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti, bit će prvi suradnik novog intendanta Hrvatskog narodnog kazališta u Rijeci Olivera Frljića. Tim povodom Blažević je za medije rekao: “Ni Olivera ni mene ne zanima upravljački model koji se oslanja na centralizaciju moći, nego onaj koji ispituje izazov i iskustvo raspodjele odgovornosti. Mislim da smo i Oliver i ja odradili projekte i pozicije koje nas obvezuju na odgovornost konačne odluke, redateljske, profesorske, ravnateljske i slično. Razumijem da postoje kolege kojima takve uloge predstavljaju vrhunac ambicije. Nama – nipošto.” Tematski, dramski program HNK-a u Rijeci u prvoj sezoni s novom upravom bavit će manjinama, odnosom prema drugima i drugačijima, ksenofobijom i dramom identiteta.
Paul Schneider
Njemačka kulturna javnost ovih dana obilježava 75 godina od smrti evangeličkog svećenika Paula Schneidera, “propovjednika iz Buchenwalda” kojeg su nacisti ubili u ovom logoru smrti zbog njegovih neprestanih osuda Hitlerovog režima. Paul Schneider pripadao je takozvanoj Bekennende Kirche (Crkvi koja svjedoči, pokretu unutar evangeličke crkve koji se opirao nacionalsocijalizmu). Taj je pokret od 1934. bio odgovor na nacionalsocijalističko zauzimanje vlasti i na djelovanje režimu odanih Njemačkih kršćana. Schneider je u Buchenwald dospio 1937., nakon brojnih propovijedi protiv nacizma i nakon što ga je nekoliko puta hapsio Gestapo. Ni u logoru nije šutio, iako je bio osuđen na rad u kamenolomu i neprestano mučen. Ubijen je 18. srpnja 1939. godine, mjesec i pol dana prije početka Drugog svjetskog rata.
Frano Kršinić
Slavni hrvatski i jugoslavenski kipar iz međuratnog razdoblja jedan je od autora čija su djela izložena na izložbi “Lik žene”, koja je ovih dana otvorena u Galeriji Dado na Cetinju. Uz Kršinićeve, izložene su slike ili skulpture i drugih poznatih autora: Milice Ribnikar, Voje Stanića, Jovana Bijelića, Alekse Čelebonovića, Zuke Džumhura, Vlahe Bukovca, Miljenka Stančića i drugih. Izložba je posvećena temi koja je “milenijima nadahnjivala i inspirirala stvaraoce različitih profila – ženi-muzi zaštitnici umjetnosti, koja je kao simbol plodnosti, ljepote, ljubavi i majčinstva, obožavana, slavljena i poštovana kroz sve epohe ljudske civilizacije”, navela je u pratećem tekstu historičarka umjetnosti Ljiljana Zeković.