Balkan prolaz

Uvjet

Napokon je neko i to rekao, jasno i glasno: priznanje neovisnosti Kosova bit će uvjet Srbiji za priključenje Europskoj uniji. Ovo su riječi socijaldemokratskog zastupnika i člana vanjskopolitičkog povjerenstva u Bundestagu Dietmara Nietana, izrečene nakon što je izjavio kako bi bilo “arogantno” tražiti od Srbije da uvede sankcije Rusiji. Nietan je u razgovoru za Radio Deutche Welle to ovako obrazložio: “Možda je upravo dobro to što Srbija ima dobre odnose s Ruskom Federacijom. Moglo bi se razmišljati i iz suprotne perspektive: gdje Srbija može pomoći da se otvore kanali komunikacije između EU-a i Rusije”. Još je dodao kako bi Srbija “mogla biti spremna za ulazak u EU najranije za pet godina”. Kada pristupni pregovori sa Srbijom dođu do kraja, kaže Neitan, Beograd će biti stavljen pred neizbježnost da je članstvo moguće samo uz priznanje Kosova. Mediji u Srbiji prenose i izjavu drugog njemačkog socijaldemokrata Josipa Juratovića, koji je uoči početka konferencije o zapadnom Balkanu potencirao stajalište da “zapadni Balkan može samo složno pokrenuti gospodarski i infrastrukturni razvoj i omogućiti tržište za investitore”.

Balkanci

Za slovenske nacionaliste nema veće uvrede nego kada ih se nazove Balkancima, osim ako ih se ne smatra Jugoslavenima. Otprilike je to tako u svojem pismu novom slovenskom premijeru Miri Ceraru sročio bivši član Vlade Slovenije Dimitrij Rupel, jer je na konferenciji Europske unije o zapadnom Balkanu Slovenija tretirana kao balkanska zemlja. “Iznenađujuće je da nas nakon dvadeset godina udaljavanja od jugoslavenskog modela EU očigledno tretira kao državu koja pripada jugoslavenskoj grupi”, očajava u pismu Rupel, ističući kako su učesnici konferencije bili podijeljeni na domaćine (Austrija, Francuska, Njemačka) i goste (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Slovenija i Srbija). “Očigledno je da EU Sloveniju smatra za zemlju kojoj je potrebna pomoć i da je treba uvrstiti u neku novu balkansku ili jugoslavensku zajednicu”, piše Rupel, razočaran zbog činjenice da je Slovenija, iako je 2008. predsjedavala EU-om, tretirana kao gost kojemu treba pomoć i kojega pritom treba disciplinirati. “Od vas očekujem da sastavite vladu koja će učiniti da se na sljedećoj konferenciji Slovenija nađe s europske strane stola”, zaključio je u pismu Ceraru Rupel.

AIK

Prištinski dnevnik “Koha ditore” ovih dana ekstenzivno piše o lancu korupcijskih skandala unutar tajne službe Kosova. U jednom od napisa “Koha” se bavi optužnicom koju je javno tužiteljstvo Kosova podiglo protiv ravnatelja jednog odjela Tajne kosovske službe (AIK) Valona Salihua zbog zlouporabe službenog položaja i prijetnji vlasniku portala Indeksonline Fatonu Sosi. Prema navodima utjecajnog dnevnog lista, Salihu je optužen da je, koristeći službeni položaj za osobne ciljeve direktora tajne kosovske službe Baskima Smakaje, prijetio Sosi zbog teksta koji je njegov portal objavio, a u kojem se bavio Smakajom. “Koha” prenosi i izjavu Fatona Sose, koji je rekao kako je zadovoljan podizanjem optužnice, napominjući kako je Salihu dan uoči objavljivanja “inkriminiranog” teksta posjetio redakciju njegovog portala, naredivši mu da istoga dana dođe u Smakajin ured. AIK je ranije napise “Kohe” o mutnim radnjama u kosovskoj tajnoj službi, a koji su se odnosili na ubojstvo jednog suradnika Službe u Siriji, proglasio neistinitima, no list je već idućeg dana objavio detalje spomenutog ubojstva. Pored toga, “Koha” se bavila podizanjem optužnice protiv nekolicine dužnosnika AIK-a, među kojima je i jedan od čelnika, koji su uhićeni zbog oružane pljačke, falsificiranja dokumenata i nekoliko drugih kaznenih djela. Tanjug podsjeća kako je prije manje od pola godine još jedan visoki službenik AIK-a, Isuf Lumi, uhićen zbog falsificiranja diplome srednje škole, na osnovu koje je kasnije upisao Pravni fakultet. “Koha” je tada pisala kako je Lumi bio ovlašten da prepravlja biografije (su)radnika AIK-a.

Đaci

Školska godina u Bosni i Hercegovini je počela, ali ne za sve đake. U nekim područjima Republike Srpske djeca bošnjačke nacionalnosti nisu počela pohađati nastavu, jer nisu ispunjeni zahtjevi njihovih roditelja koji su se odnosili na pravo izučavanja tzv. nacionalne grupe predmeta, u koju spada i bosanski jezik. U konačnici, oko 150 đaka nije sjelo u klupe u Kotor Varoši i Konjević Polju, jer je ministar obrazovanja Republike Srpske Goran Mutabdžija ranije odbio zahtjeve roditelja, nudeći im mogućnost da djeca umjesto bosanskog jezika od prvog do devetog razreda uče “jezik bošnjačkog naroda”. Agonija đaka bošnjačke nacionalnosti u Republici Srpskoj nastavlja se od prošle godine, otkako su njihovi roditelji pokrenuli bojkot nastave kako bi ostvarili svoja Ustavom BiH zagarantirana prava. Pored toga, Osnovni sud u Srebrenici već je donio presudu kojom se potvrđuje pravo djece na izučavanje nacionalne grupe predmeta, ali političko rukovodstvo Republike Srpske ga odbija sprovesti, insistirajući na “političkom dogovoru na razini BiH”, iako su zahtjevi roditelja utemeljeni i u Ustavu i u zakonima, te unatoč sudskoj presudi koja sve to potvrđuje.