Balkan prolaz

Damask

U opsežnoj policijskoj akciji, kodnog naziva Damask, u Bosni i Hercegovini je uhićeno 18 osoba, koje se dovode u vezu sa finansiranjem, organiziranjem i vrbovanjem bh. državljana za odlazak u Siriju i Irak, te učestvovanjem u oružanim sukobima u Siriji i Iraku i borbom na strani radikalnih islamista i ISIL-a. Većina uhićenih je nakon saslušanja puštena na slobodu, dok je petorici određen jednomjesečni pritvor. Među pritvorenima je i Husein Bosnić, u bh. javnosti poznatiji kao Bilal, za kojeg se smatra da je jedan od neformalnih vehabijskih vođa u Bosni i Hercegovini. On je, prema navodima tužitelja, imao veliki autoritet i značajnu ulogu u vrbovanju mladih ljudi za odlazak na strana ratišta, a uživao je izdašnu finansijsku podršku – pa je tako spomenuto da je samo u jednoj transakciji na njegov račun iz Kuvajta uplaćeno više od 50.000 eura. “Bosnić je”, naveo je tužitelj, “putovao više od ministra vanjskih poslova, a nedavno se vratio sa turneje po Skandinaviji.” Prilikom pretresa kuća uhićenih pronađena je veća količina različitog naoružanja, dosta propagandnog materijala, a oduzeti su i kompjuteri, oprema, mobiteli. Obrazlažući razloge za produženje mjera pritvora, tužitelj Dubravko Čampara je rekao da petoricu pritvorenih vidi kao glave organizacije, vrbovanja i finansiranja bh. državljana za odlazak na strana ratišta. Iz BiH je u Siriju do sada otišlo između 150 i 160 muškaraca, dvadesetak žena i još neutvrđeni broj djece. Dio njih se vratio, dok je dvadesetak “džihad-ratnika” poginulo. Također, bh. vlasti su saopćile da je akcija Damask zapravo tek uvod u veću akciju privođenja radikalnih islamističkih grupa, osumnjičenih za terorizam i podstrekavanje na terorizam.

Raspotočje

Jama Raspotočje rudnika mrkog uglja kod Zenice ponovno je odnijela ljudske žrtve. Nakon zemljotresa koji je pogodio zenički kraj, u rudarskoj jami se obrušila zemlja, zatrpavši velik broj komorata, od kojih su petorica izgubila živote. U Federaciji BiH je proglašena žalost, a Zeničani su se oprostili od svojih poginulih sugrađana rudara: Hajrudina Bradarca, Mehemeda Dizdarevića, Mehmedalije Halilovića, Fahira Halača i Fejze Isakovića, koji su sahranjeni uz počasti. “Komorati Raspotočja poginuli su časno radeći svoj posao, sada je trajna obaveza pomoći njihovim porodicama”, poručeno je s komemoracije, održane u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica. Tragična nesreća u Raspotočju ponovno je pokrenula rasprave u bh. javnosti o potrebi unapređenja sigurnosnih mjera u bosanskohercegovačkim rudnicima, pa čak i o zatvaranju Raspotočja. Nadležni inspektori tvrde da je to ipak malo vjerovatno, jer se spomenuta “ukleta” jama može eksploatirati još najmanje idućih 30-40 godina. Problem je, kažu stručnjaci, u tome što je sigurnosna oprema u rudnicima zastarjela, te se stoga hitno moraju poduzeti mjere kako bi se eksploatacija rudnika mehanizirala, čime bi se znatno smanjio rizik od smrtonosnih nesreća, kojima su komorati neprekidno izloženi.

Rekonstrukcija

Nakon što je general Vojske Republike Srpske Novak Đukić pravomoćno i van razumne sumnje osuđen za zločin na tuzlanskoj Kapiji, počinjen 25. svibnja 1995., kada je ubijena 71 osoba, na vojnom poligonu u blizini Rume u Srbiji izvedeno je pokusno aktiviranje granata od 130 milimetara kako bi se pred očima javnosti osuđeni general rehabilitirao. Đukićeva obrana ovom je simulacijom nastojala dokazati da granata koja je počinila strašni masakr nad civilima nije doletjela s položaja Vojske Republike Srpske s Ozrena. “Ako pogledate šta je urađeno na Tuzlanskoj kapiji i uporedite to s ovim danas, uočit ćete ogromnu razliku i uvjeren sam da će Sud BiH, nakon svega ovoga, obnoviti postupak Đukiću i osloboditi ga za ono za šta je osuđen na 25 godina”, kazao je advokat Đukićeve odbrane Duško Tomić, najavljujući zahtjev za obnovu postupka, iako je presuda Đukiću pravomoćna i konačna. Nakon što je presuda izrečena, Đukić je postao “nedostupan” bh. pravosuđu tako što je spokojno otputovao u Srbiju na liječenje, pa je upitno hoće li i kako izdržavati zasluženu kaznu.

Kriza

Iako je Demokratska partija Kosova Hašima Tačija na izborima u toj državi pojedinačno osvojila najviše glasova, ipak će završiti u oporbenim redovima, što i dalje ne znači da će formiranje vlasti na Kosovu proći glatko. Tači je, iako nemoćan da samostalno formira vladu, insistirao na zadržavanju premijerske pozicije, ali se to ispostavilo kao nemoguća misija, naročito nakon što je koalicija DSK-ABK-IK objavila kako je postigla sporazum sa pokretom Samoopredjeljenje Aljbina Kurtija, koji je insistirao da njegova partija preuzme vodeću ulogu u pregovorima s Beogradom, kao i na ukidanju privatizacije. Na osnovu rečenog sporazuma, ove političke partije, uključujući i manjinske zajednice, formirat će buduću vladu Kosova, dok će detalji biti naknadno utvrđivani u Skupštini Kosova. Također, prema istom sporazumu, mandatar vlade će biti Ramuš Haradinaj, dok bi mjesto predsjednika Skupštine, kao i mjesto predsjednika Kosova, pripalo DSK-u.