Balkan prolaz

Zlatište

Nakon nekoliko godina najava i unatoč nepostojećoj zakonskoj osnovi, Savez logoraša Republike Srpske je u noći između subote i nedjelje na lokalitetu Zlatište iznad Sarajeva postavio dvije ukrštene betonske bandere “u znak sjećanja na više od 6.500 ubijenih sarajevskih Srba”. “Spomen-krst”, kako je krštena ova instalacija, postavljen je da “ga gleda Bog i da ga gledaju i čuvaju Srbi”, objasnio je predsjednik spomenutog Saveza logoraša Branislav Dukić, a visok je deset metara i predstavlja samo privremeno rješenje. Tako je naime rekao Staša Košarac, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i član Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, najavljujući akciju prikupljanja sredstava za izgradnju pravog krsta, koji bi imao biti visok 26 metara. Povjerenstvo za državnu imovinu BiH – da budemo načisto – nije odobrilo podizanje ovog “spomenika”, nakon što je visoki predstavnik u BiH zatražio preinačenje unilateralne odluke vlasti u Republici Srpskoj da parcelu državnog zemljišta izuzme i dodijeli općini Istočno Sarajevo u svrhu podizanja krsta. Nakon ovog incidenta, Ured visokog predstavnika je nanovo reagirao, a osuđujućim reakcijama su se pridružile čak i predominantno srpske partije, nazivajući cijelu stvar predizbornom kampanjom Dodikovog SNSD-a. “Jedna i po ukrštena bandera, koju Dukić i njegovi sljedbenici te Dodikovi politički puleni nazivaju spomen-krstom, nije ništa drugo nego najprizemniji i najprimitivniji način pridobijanja jeftinih predizbornih poena režima i njegovih slugu koji se na neprimjeren način poigravaju sa onima koji su svoje živote ugradili u temelje Republike Srpske”, saopćeno je iz Narodnog demokratskog pokreta koji predvodi bivši predsjednik SDS-a i Republike Srpske Dragan Čavić.

Zlatište 2

Kao što se moglo očekivati – ili kao što je bilo priželjkivano – incident na Zlatištu protumačen je kao provokacija i izazvao je lavinu negativnih reakcija među građanima Sarajeva, koji se protive izgradnji krsta na bivšem položaju Vojske RS sa kojeg je grad držan u opsadi, ali i među građanima Istočnog Sarajeva, koji nemaju ništa protiv izgradnje spomenika, ali se ne mogu pomiriti sa činjenicom da u ovom slučaju nije riječ ni o kakvom spomen-obilježju nego naprosto o – ukrštenim banderama. Stoga na konkretne reakcije nije trebalo dugo čekati: već prve naredne noći nakon postavljanja inat-krsta, grupa Sarajlija ga je pokušala srušiti, u čemu ih je spriječila policija RS-a. Počinitelji su privedeni, ali su odmah i pušteni, pošto je tužitelj ustanovio da nema elemenata kaznenog djela. Nakon toga, krst je još jednom teško oštećen, toliko da mu malo nedostaje da se sruši. Krajnji ishod: policijska patrola danonoćno nadzire Zlatište kako bi odbranila krst od eventualnih budućih nasrtaja. Sve u svemu, incident je bio zgodna prilika nacionalistima da Zlatište uvrste u svoju predizbornu retoriku, neovisno o tome da li nastupaju sa bošnjačkim ili srpskim predznakom. Rijetke nenacionalističke reakcije, poput one Naše stranke koja je najavila postavljanje “velikog minusa” kao odgovor na “plus” na Zlatištu, izgledaju naivno i teško da mogu pridonijeti relaksaciji nanovo radikalizirane predizborne retorike.

Orkestar 

Tek nakon što je i zvanično stupio na dužnost premijera Slovenije, Miro Cerar je obećao da će zemlju izvesti iz krize i da će se potruditi da slovenska vlada ubuduće ne “svira poput raštimanog orkestra”, referirajući se na zajedljive komentare političkih protivnika. U obraćanju parlamentu prije glasovanja i nakon višesatne rasprave Cerar je rekao da je Slovenija u teškom stanju, ali da su njeni problemi premostivi. “Zemlju možemo izvući iz krize, za to imamo plan, viziju i volju”, rekao je nakon što mu je parlament ukazao povjerenje. Stranka Mire Cerara je vladu sklopila sa koalicijskim partnerima – Demokratskom strankom umirovljenika (DESUS) i Socijalnim demokratima – osiguravši tako 52 glasa u 90-članom parlamentu. U međuvremenu, regionalni mediji se zabavljaju činjenicom da se, nakon 25 godina, u parlamentu ponovno upotrebljavaju izrazi poput “drugarice i drugovi”, “gospodin drug”, ili gospođa drugarica”, koje koriste zastupnici Udružene ljevice. Ta je grupacija na izborima dobila četiri parlamentarna mjesta, što je protumačeno kao veliko iznenađenje, unatoč činjenici da je Udružena ljevica nastala na valu masovnih prosvjeda protiv vlade Janeza Janše 2012. godine. Novi ljevičari već su kritizirali Cerara zbog njegove namjere da nastavi sa privatizacijom državnih tvrtki, ali su i sami postali mete SDS-ovih nacionalista, koji osuđuju “jugoslavensku komunističku ikonografiju”, okrivljujući pritom bivšu premijerku Alenku Bratušek za “stvaranje društvene atmosfere za takve pojave”.

Pride 

Beogradska Parada ponosa 2014, iako je dobila zeleno svjetlo za održavanje 28. rujna, još uvijek je pod velikim upitnikom, a mnogi tvrde da je ipak neće biti jer pet policijskih sindikata u Srbiji stupa u štrajk 26. rujna, zbog čega su u pitanje dovedeni sigurnosni aspekti održavanja Pridea. Beogradski list “Danas” objavio je da “iako Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije još radi sigurnosne procjene rizika za održavanje parade, postoji velika vjerovatnoća da će manifestacija biti otkazana”. “Danas” je objavio izjavu Velimira Lukića, predsjednika reprezentativnog Nezavisnog sindikata policije, koji je rekao kako ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović treba obavijestiti organizatore da se gej parada otkazuje jer “policija neće da osigurava skup”. “Ako nas bude ozbiljno shvatio, ministar će to učiniti. Sindikati će tražiti da se otkažu svi najavljeni skupovi, manifestacije i sportski događaji, jer ih nećemo obezbjeđivati”, poručio je Lukić, naglasivši da Sindikat, između ostalog, od ministra traži garancije da se na zaposlene u MUP-u neće primjenjivati dodatno smanjivanje zarada.