Rabljena sedmica

Ukrajina

Nakon što su danima stizale najave da bi se na istoku Ukrajine mogao rasplamsati novi veliki rat u Europi, u srijedu je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko objavio da je u telefonskom razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom dogovorio trajni prekid oružanih sukoba: iz Moskve su, pak, reagirali saopćenjem po kojem Porošenko i Putin nisu dogovorili nikakav prekid vatre, jer ruski vojnici ne sudjeluju u ratnim aktivnostima na ukrajinskom istoku, pa Putin nema što dogovarati. U svakom slučaju, političke napetosti – praćene desecima mrtvih i ranjenih – nastavljaju se u smjeru daljnjeg zaoštravanja odnosa između NATO-a i Putinove Rusije koja, po svemu sudeći, ne namjerava ostaviti na miru onaj dio Ukrajine koji smatra ruskim teritorijem: dok Putin najavljuje promjenu svoje vojne doktrine u kojoj će NATO-u pripasti još istaknutija neprijateljska pozicija, američki predsjednik Barack Obama sastaje se s liderima baltičkih zemalja u Estoniji, NATO zasjeda u Wallesu, a Europska unija – preko nove visoke predstavnice za vanjsku politiku Federice Mogherini – najavljuje donošenje još oštrijih sankcija prema Rusiji.

Dugovi

Potpredsjednica Vlade Milanka Opačić i ministar financija Boris Lalovac pokrenuli su nešto konkretnije razgovore s predstavnicima domaćih bankara i telekomunikacijskih operatera u vezi s oprostom dugovanja do deset hiljada kuna građanima koji više od godine dana – zbog pogođenosti ekonomskom krizom – nisu u stanju platiti račune, pa se suočavaju s dugotrajnom blokadom računa i ovrhama. Rješenje još nije precizirano, ali govori se o oko 70 hiljada umirovljenika, nezaposlenih i socijalno ugroženih kojima bi bila oproštena ova vrsta dugovanja, e da bi mogli ekonomski profunkcionirati. “Oprost bi se primjenjivao samo na one koji doista ni na koji način ne mogu vratiti dugove”, rekla je Opačić, dok je ministar financija rekao da država u ovom slučaju ne može prepustiti tržištu da rješava problem, jer ga tržište evidentno nije u stanju riješiti, pa je, zapravo, nužna državna intervencija u korist građana.

Sabo

Željko Sabo, bivši vukovarski gradonačelnik iz SDP-ovih redova, nepravomoćno je proglašen krivim za pokušaj podmićivanja Marije Budimir i Radivoja Đurića, HDZ-ovih vijećnika u vukovarskom Gradskom vijeću, a smisao je bio da se prelaskom njih dvoje na SDP-ovu stranu uspije konstituirati većina u tamošnjem Gradskom vijeću. Sabo je bezuvjetno osuđen na šesnaest mjeseci zatvora. Radi se o prvoj presudi u kojoj je jedan domaći političar osuđen zbog pokušaja političke “kupovine”, ali i o prvom slučaju u kojemu je Vrhovni sud, obrazlažući to težinom kaznenog djela, dopustio uvođenje ilegalno snimljenog audio zapisa kao legalnog dokaza u sudskom postupku. “Ova kazna ima funkciju specijalne prevencije da se kroz odluku suda pokaže kako je takvo ponašanje nedopustivo, ali i generalne prevencije kao upozorenje drugima da ne mogu činiti ovakva kaznena djela. Optuženik je, kroz brojnost radnji i modele pritisaka kroz duže vrijeme iskazao izrazitu upornost u želji da uspije podmiti vijećnike”, rekao je osječki županijski sudac Zvonko Vrban. Patetični Sabo ponovio je da nije kriv i da je “razmišljao o Anti Gotovini“, a njegova obrana najavljuje žalbu Vrhovnom sudu.

Sud

Sutkinja zagrebačkog Općinskog građanskog suda Vanesa Brizić Bahun presudila je da RTL Televizija ima isplatiti 50 tisuća kuna Milanu Bandiću, gradonačelniku Zagreba, zbog kvalifikacija koje je premijer Zoran Milanović iznio o Bandiću u intervjuu uživo 20. svibnja prošle godine. Milanović je Bandića smjestio u kontekst nedokazanih korupcijskih aktivnosti u glavnom gradu, a njegove političke metode, između ostalog, nazvao je “hiperaktivnim glavinjanjem i poremećajem pažnje”. Tankoćutni gradonačelnik tužio je Milanovića i RTL zbog duševnih patnji koje su mu izazvali, a sud je – u slučaju protiv televizije – zaključio da Bandić doista jest duševno patio zbog premijerovih riječi. No zašto je za premijerove riječi, izrečene u intervjuu uživo, kažnjen RTL? Zato što je, prema obrazloženju sutkinje, televizija radi atraktivnosti sugovornika emitirala intervju uživo, pa je tako izostala mogućnost da se razgovor “profesionalno obradi” i liši dijelova koji su naškodili ugledu Milana Bandiću. Tko je sud, ne budi mu drug.

Tepavac

U Beogradu je, u 93. godini, umro Mirko Tepavac, predratni komunist, ilegalac i partizanski borac, a poslije rata visokorangirani funkcionar, diplomat i jugoslavenski ministar vanjskih poslova od 1969. do 1972. godine. Bio je i ugledni publicist te direktor i glavni urednik Radio Beograda i Politike. Podnio je ostavku 1972. u znak solidarnosti s posječenom liberalnom frakcijom srpskog partijskog rukovodstva, koju su predvodili Latinka Perović i Marko Nikezić. Tepavac je pripadao najprofinjenijoj i najnaprednijoj struji srpske i jugoslavenske politike poslije Drugog svjetskog rata, a nakon raspada Jugoslavije ostao je dosljedan u kritici nacionalizma i zalaganju za slobodu i pamet. “Ne pamti se, u toku celog rata, niti jedan značajniji oružani sukob ustaša i četnika. Zajednički im je uvek bio antikomunizam, iako je on, kao što je rekao umni Adam Mihnik, jedino gori od komunizma. Ustvari, zajednički protivnik bio im je i ostao – antifašizam!” rekao je Mirko Tepavac u prošlogodišnjem intervjuu za Novosti.