Rabljena sedmica
Poplave
Borba ljudi s nabujalim rijekama opet dominira među ovotjednim domaćim vijestima. Najteže je bilo u Karlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Međimurskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji: Kupa, Korana, Sava, Drava i Mura ugrozile su mnoga veća i manja naselja koja su branjena zajedničkim angažmanom lokalnog stanovništva i državnih službi, ponajprije vatrogasaca i inženjerijskih jedinica Oružanih snaga. Ako ima ičeg pozitivnog u katastrofalnim povodnjima koji su se proteklih mjeseci i tjedana sručili na dijelove ove zemlje, onda je to činjenica da se valjda konačno došlo do svijesti da se o zaštiti od poplava mora kontinuirano voditi računa i da Hrvatske vode o kanalima i nasipima moraju brinuti i onda kad nema poplava. Isto tako, ljudima je valjda došlo do pameti da se stambeni objekti ne mogu graditi gdje god kome padne na pamet, a na mnogim mjestima ugroženima vodom gradilo se upravo tako, bez razmišljanja zašto se ranije ništa nije gradilo na tim lokacijama.
Haines
Radikalni teroristi koji djeluju pod egidom Islamske države i koji operiraju na dijelovima iračkog i sirijskog teritorija objavili su u subotu snimku pogubljenja Davida Hainesa, četrdeset četverogodišnjeg britanskog humanitarca koji je 2013. godine zarobljen u Siriji. Haines, čija supruga s kćeri živi u Sisku, treća je žrtva ritualnih smaknuća koja poduzimaju islamski džihadisti u svom sumanuto okrutnom ratu protiv svijeta koji se ne želi pokoriti njihovu nakaradnom shvaćanju islama. “Ubojstvo Davida Hainesa čin je čistog zla. Suosjećam s njegovom obitelji koja je pokazala veliku hrabrost i izdržljivost. Učinit ćemo sve u našoj moći da ulovimo ove ubojice i osiguramo njihovo privođenje pravdi, koliko god to trajalo”, izjavio je britanski premijer David Cameron. Ubojstvo Davida Hainesa osudio je i američki predsjednik Barack Obama te najavio još intenzivnije i jače zračne napade na snage Islamske države.
Turudić
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić podnio je kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu protiv nepoznatog počinitelja, a zbog javno iznesene tvrdnje predsjednika Županijskog suda u Zagrebu Ivana Turudića da je on, Turudić, bio podvrgnut mjerama tajnog praćenja i prisluškivanja. Smisao Miljenićeve kaznene prijave sastoji se u tome da Turudićeve teške optužbe na padnu u zaborav, nego da se nedvosmisleno ustanovi je li Turudić bio nezakonito praćen i prisluškivan ili su pak te optužbe samo plod neodgovorne maštovitosti i žarke sučeve ambicije da svojim političkim nastupom skrene na sebe simpatije HDZ-ova predsjednika Tomislava Karamarka. Sudeći po Turudićevoj potpunoj nezainteresiranosti za službene podatke o tome je li bio nezakonito prisluškivan, prilično je izvjesno što će pokazati istraga inicirana Miljenićevom kaznenom prijavom, ali ne treba misliti da će se raspištoljeni kadija iz HDZ-ova legla ispričati javnosti ili poduzeti kakav drugi čin koji bi mirisao na elementarno ljudsko poštenje.
Izdvajanje
Vlada je odustala od bilo kakvog oblika izdvajanja pratećih i pomoćnih djelatnosti u javnom sektoru iz sustava proračunskog financiranja: odustalo se, dakle, i od modela tzv. outsourcinga – davanja privatnim tvrtkama čišćenja, kuhanja i sličnih poslova u državnim i javnim ustanovama – i od modela tzv. spin-offa, to jest formiranja velike državne kompanije koja bi zapošljavala oko 25 tisuća radnika i koja bi, pod posebnim uvjetima, nastavila raditi za državni i javni sektor, ali i za tržište. Razlog odustajanju jest referendumska inicijativa protiv rečenog izdvajanja, koja je prikupila više od 600 hiljada potpisa, ali ne treba zaboraviti ni nadolazeće izbore. To se donekle da iščitati i iz izjave premijera Milanovića: “Vlada nije odustala od uvođenja reda u državu. Naravno, vodimo računa o tome da budu pošteđeni najslabiji, pa makar bili i zaposleni, i to je cijelo vrijeme na vagi. Ništa nije božji zakon.” Drugim riječima, Vlada je odlučila da u idućih godinu dana neće proizvoditi dodatnu nesigurnost i siromaštvo u slojevima koji su ionako najviše izgubili u proteklih nekoliko godina krize.
Kardinal
Zagrebački nadbiskup i kardinal Josip Bozanić primio je ovih dana u svojim odajama Kolindu Grabar-Kitarović, predsjedničku kandidatkinju oporbenog HDZ-a. Ništa nije saopćeno nakon tog ugodnog kaptolskog susreta, ali ništa nije ni trebalo biti saopćeno da bi svima sve bilo jasno. Katolička Crkva odlučila se, naime, i javno svrstati na stranu jedne političke stranke i njezine predsjedničke kandidatkinje koja se diči svojom uzornom religioznošću, za razliku od njezina najozbiljnijeg protukandidata Ive Josipovića, aktualnog predsjednika Republike, koji se deklarira kao agnostik, no agnostik koji se nikako ne želi zamjeriti svrstanome Kaptolu. U skladu s time, Josipović je pohod Kolinde Grabar-Kitarović na Kaptol prokomentirao riječima da je on, Josipović, mnogo puta bio u društvu kardinala Bozanića. Blago njemu.