Rabljena sedmica
Zadah
Kardinal Josip Bozanić u ponedjeljak je u Šibeniku, u povodu svetkovine svetog Mihovila, ponovno bio politički nadahnut u zastrašivanju vjerničkog puka izmišljenim opasnostima. Evo kako, prema izvještaju “Jutarnjeg lista”, izgleda hrvatska realnost iz paranoične perspektive prvog među ovdašnjim katoličkim svećenicima: “Ovdje, s Trga Republike Hrvatske, gledamo i slike nereda koji se sustavno i suptilno čini i u našoj Domovini. Ova Crkva i ovaj vjernički narod s nevjericom gledaju kako se olako pogubnim metodama demonov zadah širi različitim strukturama, vidljivima i onima oku skrivenima, i ne dopušta ozdravljenje hrvatskog bića. Dokle će nam se u školama, na ulicama i medijskim ulicama servirati ideološki obroci koji su dosad zatrovali obitelji mnogih naroda i stvorili rijeke otuđenih, usamljenih i propalih ljudi? I zato nas ne treba čuditi da kad god se čovjek drži zajednice, bilo obiteljske, narodne, crkvene, i kad se bori za zajedničko, opće dobro, demon započinje svoju prljavu igru – jer je u svojoj nepodnošljivoj samoći razarač. On stvara nemir, nered, podjelu, razdor. Tko to želi razbijati domovinsko zajedništvo koje se rodilo u časnoj obrani domovine i to tako što nastoji ubiti ponos onima koji su za domovinu živote dali? Kukavička je to strategija, a ne pobjednička.”
Dan nakon šibenskoga govora, kardinal Bozanić u Zagrebu je primio HDZ-ova predsjednika Tomislava Karamarka: nije izdano nikakvo saopćenje o tom susretu, nego je novinarima proslijeđena samo fotografija okupljenog dvojca, što je sasvim dovoljno za publiku kojoj je namijenjeno.
Referendum
Čini se da je Željki Markić pomalo zapelo prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma kojim bi se izmijenila izborna pravila, i to tako da se uvede preferencijalno glasanje, zabrane predizborne koalicije i snizi izborni prag na tri posto. “U prvih tjedan dana prikupili smo oko polovice potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma. Ako se potpisi nastave skupljati ovim tempom, kao i zbog napada na naše volontere te pritisaka i pokušaja političkih vlasti da zaustave izjašnjavanje birača, bojimo se da nećemo skupiti dovoljno potpisa za raspisivanje referenduma”, zakukala je u utorak Željka Markić na konferenciji za novinare na kojoj novinarima nije bilo dopušteno da postavljaju pitanja. Možda su problemi s potpisima bili i razlog sastanka Bozanića i Karamarka: je li kardinal intervenirao kod šefa opozicije da bude milostiv prema Željki Markić ako dotična ne uspije u ovoj referendumskoj inicijativi koju je HDZ shvatio neprijateljskim udarom?
Pupovac
Predsjednik Srpskog narodnog vijeća i saborski zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac govorio je za boravka u Kosovskoj Mitrovici o sve težem položaju Srba u Hrvatskoj otkako je ova zemlja postala punopravna članica Europske unije, jer su iščezli mehanizmi pritiska koji su osiguravali poštivanje i unapređivanje manjinskih prava, a i HDZ se preselio u opoziciju, što je toj stranci i njezinim satelitima redovit povod za nesmetano manifestiranje antisrpskih čuvstava. Kampanja protiv ćirilice – koja podrazumijeva stigmatizaciju jednog pisma, kakve nije bilo ni ratnih godina, kao i otvoreno kršenje zakona – u svojoj je srži kampanja protiv Srba koji su ostali u Hrvatskoj. “To stvara loše odnose ne samo za Srbe u Hrvatskoj, za njihovu slobodu, osjećaje pripadnosti i za njihovu mogućnost da nesmetano koriste vlastito pismo, nego stvara loše odnose između Hrvatske i Srbije”, rekao je Pupovac.
Delbianco
U 61. godini umro je Luciano Delbianco, jedan od najvažnijih istarskih političara tokom devedesetih godina prošloga stoljeća. Bio je gradonačelnik Pule od 1990. do 1993. i jedan je od najzaslužnijih što je Pula, u najvećoj mjeri, ostala pošteđena ratne euforije koja se – u gradovima koji nisu bili direktno izloženi rušenju i ubijanju – manifestirala u progonu Srba i svih drugih koji se nisu uklapali u koncept etničke čistoće. Pulski gradonačelnik bio je i od 2000. do 2005. godine. Bio je i istarski župan i zastupnik u Saboru, a nakon razlaza s Istarskim demokratskim saborom bio je osnovao Istarski demokratski forum.
Regija
Privredna suradnja zemalja regije i proširenje EU-a na zapadni Balkan bile su dvije glavne teme petog po redu sastanka šefova parlamentarnih vanjskopolitičkih odbora država regije, koji je održan 25. i 26. septembra u Zagrebu. Osim Hrvatske, Srbije, BiH i Crne Gore, u inicijativu pokrenutu prije dvije godine uključila se i Makedonija, a izgledno je i daljnje proširenje. “Evropska perspektiva regije u velikoj mjeri zavisi o našem interesu za Evropu, a s druge strane, naša ubjedljivost kad je u pitanju proširenje u dobroj mjeri će zavisiti o ekonomskim kapacitetima zemalja regije i njihovom jačanju”, rekao je Milorad Pupovac, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora. Raspravljalo se o unapređenju ekonomske suradnje u infrastrukturi, energetici, telekomunikacijama, zaštiti okoliša, odnosno pristupu evropskim programima i fondovima, a i o poplavama koje su ove godine dva puta poharale regiju. “To je bila tema o kojoj predstavnici Srbije moraju da govore, jer smo poplavama bili vrlo pogođeni. Važno je da regionalno riješimo taj problem, jer nesreće ne poznaju državne granice”, izjavila je Marija Obradović iz Narodne skupštine Srbije. Na pitanje o Kosovu, koje je također pokazalo interes za inicijativu, Marija Obradović rekla je da je obaveza Srbije da u okviru Briselskog sporazuma radi na normalizaciji odnosa Beograda i Prištine te da je interes da sve zemlje regiona surađuju i budu uključene u takve inicijative. Naredni susret održat će se 2015. u Beogradu.
AUTOR: N. J.