Balkan prolaz

VRANICA

Bivši oficir HVO-a Željko Džidić, optužen za ratni zločin nad trinaestoricom zarobljenih pripadnika Armije BiH 1993. u zgradi Vranica u Mostaru, pobjegao je iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku. Nakon što je Marijo Bogdanović, odvjetnik optuženog Džidića, potvrdio da optuženi neće pristupit na zakazano ročište, sudija Zoran Krtalić, predsjedavajući Sudskoga vijeća ovog kaznenog predmeta, suđenje je odgodio, uz prijedlog da se postupak u odnosu na ostale optužene i odbjegloga Džidića razdvoji te da se optuženima, koji se zajedno s Džidićem terete za ovaj ratni zločin, Mati Aničiću, Ivanu Škutoru i Erhadu Pozniću, a koji su u ovom momentu dostupni sudu, zakaže novo suđenje. Očekuje se da bi suđenje moglo biti nastavljeno za dva mjeseca.

Džidić i ostali optuženi su za zločin počinjen 10. maja 1993. u vrijeme bošnjačko-hrvatskih sukoba, kada su pripadnici HVO-a u zgradi Vranica u Mostaru, u kojoj je do tada bilo zapovjedništvo Četvrtog korpusa Armije BiH, zarobili 13 pripadnika Armije BiH. Prema neslužbenim podacima, zarobljenici su likvidirani u podrumu zgrade nekadašnjeg Strojarskog fakulteta. U svibnju 2007. u okolici Mostara, na lokalitetu Rimski bunar, pronađeni su posmrtni ostaci 16 pripadnika Armije BiH, a identifikacijom je utvrđeno da se među njima nalazi i desetorica iz Vranice. Među posljednjim osobama koje su nesretne zarobljenike iz Vranice vidjeli žive je i poznata TV novinarka Dijana Čuljak-Šelebaj, koja je o zarobljavanju vojnika za HTV izvještavala sa lica mjesta, govoreći o njima kao o “muslimanskim ekstremistima”. Međutim, pitanje krivične odgovornosti novinarke u ovom predmetu nikada nije pokrenuto, iako su ratnohuškačke izjave bile sastavni dio njenog repertoara (ili bolje reći – arsenala).

SRETNO

Nakon totalnog raspada Vlade Slovenije, predsjednik Danilo Türk raspustio je parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore, koji će biti održani 4. decembra. Tako je prvi put u historiji Slovenije prijevremeno raspušten parlament, a prvi put su raspisani i prijevremeni parlamentarni izbori. Türk je prethodni mandat parlamenta opisao kao “izrazito živopisno razdoblje koje je obilježila burna politička atmosfera”, a dokument o raspuštanju parlamenta potpisao je s porukom poslanicima: “Sve najbolje i sretno!” Bivši premijer Borut Pahor ni u totalnom se porazu nije dao razuvjeriti, nego je i tada ponavljao da se “ne kaje za sve svoje odluke”, jer ih je donio “u uvjerenju da je služio domovini kako je najviše mogao”. Za sada se ne zna ni koliko će starih i novih stranaka izaći na izbore.

STRANKE

Ususret izborima, gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković osnovao je vlastitu stranku na čijem je osnivačkom kongresu izabran za prvog predsjednika. Partija nosi naziv Pozitivna Slovenija, a podršku stranci i ambicijama novopočenog predsjednika da postane premijer nove slovenske Vlade izrazio je i bivši predsjednik Milan Kučan. U svom inauguralnom govoru pred više od 300 prisutnih članova u Ljubljani, Janković je istakao da je glavni cilj stranke uspostavljanje sigurne, uspješne i socijalne države. Tom prilikom je naveo neke od 12 tačaka predizbornog programa, među kojima su smanjivanje javnog sektora putem smanjivanja broja zaposlenih, učinkovitija administracija i smanjenje broja ministarstava u budućoj vladi na 11.

Janković je vodio trgovački lanac Mercator u vrijeme njegove najveće ekspanzije od 1997. do 2005, a popularnost je stekao i velikim infrastrukturnim programima otkako je prije pet godina prvi put postao gradonačelnik Ljubljane. Skoro istovremeno, u Sloveniji je registrirana još jedna velika stranka – lista Gregora Viranta, bivšega ministra iz stranke i vlade Janeza Janše.

TOPI

Nešto poput ljubljanskog gradonačelnika, i predsjednik Albanije Bamir Topi planira formirati političku stranku nakon isteka mandata. Topijeva inicijativa je naišla na plodno tle, a Aleksander Biberaj, nekadašnji član Predsjedništva vladajuće stranke Demokratske partije, tim je povodom izjavio da će se novoj stranci priključiti veći broj vladajućih demokrata. Biberaj je čak išao tako daleko da je rekao kako je siguran da će nova Topijeva partija pobijediti na predstojećim parlamentarnim izborima u Albaniji 2013. Bamiru Topiju, doktoru bioloških nauka, koga je albanski parlament za predsjednika izabrao 2007, petogodišnji mandat ističe u junu naredne godine.

MACIĆ

Na glavnom pretresu pred Sudom BiH u predmetu protiv Miralema Macića, kojeg optužnica tereti za ratne zločine protiv srpskih civila 1992. na području opštine Konjic, tužiteljica Sanja Јukić kazala je da je Macić kao rezervista SЈB Konjic MUP-a BiH, u drugoj polovini maja 1992. u Bradini ubio Draga Kuljanina i Srđana Koprivicu, a u drugoj polovini juna iste godine u mjestu Sitniku starca Miću Јanjića. Macić se tereti i da je 27. maja 1992, nakon zarobljavanja većeg broja srpskih civila u Bradini, nanosio teže tjelesne i duševne boli zarobljenicima, te 18. septembra 1992. u naselju Vardi fizički zlostavljao jednog srpskog civila.

Macićev branilac, advokat Duško Tomić, rekao je da je Macićeva krivica bila to što je ostrašćeno i neodgovorno slušao nadređene koji su pripremali zločine nad Srbima u Konjicu. Tomić je naveo da je Macićeva odgovornost za te zločine samo “trun” u stravičnom zločinu koji se desio na području Konjica te najavio da će kao dokaze odgovornosti i drugih lica podnijeti snimak tajnih razgovora iz maja 1992. visokog policijskog zvaničnika Munira Alibabića i državnog vrha tadašnje BiH. Prema Tomićevim riječima, za zločine u Bradini najveću odgovornost snosi komanda tadašnje Armije i MUP-a BiH. Kantonalni sud u Mostaru Macića je već osudio na 12 godina zatvora zbog ubistva četvero članova srpske porodice Golubović u julu 1992. na području opštine Konjic, dok je sadašnja optužnica podignuta nakon što je odslužio prvobitnu kaznu. Macić je na izjašnjenju o krivici priznao je da je po naredbi pretpostavljenih ubio jednog srpskog civila u maju 1992. godine, pojasnivši da ovu naredbu nije mogao da odbije, jer bi u protivnom bio ubijen.

ŽICA

Generalni štrajk u Željeznicama Republike Srpske poprimio je dramatične razmjere. Sedmicama 240 mašinovođa iz ovog bh. entiteta spavaju, dežuraju i bore se za svoja prava u prostorijama Sekcije za vuču vozova u Doboju. Uprava Željeznica, postupajući po naredbi resornog ministra da s mašinovođama ili bez njih odmah pokrene vozove, najavila je suspenziju i nasilno uklanjanje mašinovođa iz kruga ŽRS-a u Doboju. Kako bi ih “urazumio”, direktor Željeznica Dragan Savanović zatvorio ih je – kako su zabilježile TV ekipe – u žicu, kao logoraše. U Savanovićevom slučaju radi se o oprobanoj metodologiji: današnji direktor Željeznica RS-a prije 19 godina u Prijedoru bio je prvi zamjenik i suradnik ratnog zločinca Milomira Stakića, koji je zbog ratnih zločina u Haagu osuđen na 40 godina zatvora, između ostalog i zbog formiranja logora smrti poput Omarske, Keraterma i Trnopolja.

Nakon što je za 180 mašinovođa pripremio otkaze, direktor Savanović radnicima je zaprijetio policijom i nasilnim uklanjanjem mašinovođa iz kruga ŽRS-a u Doboju. Mašinovođe su uzvratili da se neće suprotstavljati policiji, ali da se neće ni skloniti. “Ako treba da nas iznose, neka nas iznose”, kažu. Poniženi mašinovođe iz Republike Srpske dobili su podršku od svojih kolega iz Federacije, što je rijedak primjer radničke solidarnosti, one koja ne poznaje entitetske granice.