Zastupnik za sva vremena

Na samom kraju pomalo shizofrenoga šestog saziva Hrvatskog sabora, u ključnu se osobu prometnuo Šemso Tanković, predsjednik Stranke demokratske akcije Hrvatske i zastupnik bošnjačke, albanske, makedonske, crnogorske i slovenske manjine. Iako njegov glas možda i nije bio presudan ili je barem bio jednako presudan kao i glas ostalih “manjinaca” koji su odlučili pripomoći vladajućem HDZ-u da ostvari kvorum, obrazloženje koje je ponudio novinarima pred sabornicom takvog je sadržaja da je zaintrigiralo javnost te je Tanković, profesor statistike na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, odjednom postao vijest dana. Naime, brojnim novinarima koji su ga dočekali na izlazu iz sabornice pojasnio je da zapravo nije znao za što je glasao, potom priznao da je pogriješio i izrazio žaljenje.

Samo nekoliko dana ranije, kada se gotovo cijela oporba pokupila iz Sabora, odlučivši bojkotirati instituciju na izdisaju, Tanković je ustvrdio da neće glasati za HDZ-ove prijedloge, jer ga je ta stranka više puta preveslala. Dodao je i da ga je ministar Darko Milinović prevario svaki put kada bi se nešto dogovorili i da neće glasati jer želi sačuvati svoje dostojanstvo. Još ranije objavio je da će se na ovim izborima prikloniti Kukuriku koaliciji, a proteklog je vikenda ponovno promijenio mišljenje. U intervjuu za sarajevsko “Oslobođenje” rekao je da će njegova stranka stati uz onu političku opciju koja će izvojevati izbornu pobjedu i koju će 4. prosinca odabrati hrvatski građani, “bez obzira na to tko će izaći kao izborni pobjednik”.

Sukobi i interesi

Iako će svoj potez omogućavanja kvoruma HDZ-u obrazložiti tvrdnjom da je SDA nastojao poštivati sporazum koji je potpisao s HDZ-om, dodat će da je suradnja s Andrijom Hebrangom jednostavno nemoguća. Hebrangu je osobito zamjerio što ga nije htio predložiti u Upravno vijeće Državnog zavoda za statistiku. U doba dok je Božo Biškupić bio ministar, Tanković mu je, uvrijeđen što ne odobrava potporu za razvoj bošnjačke kulture, darovao rječnik bosanskog jezika. Ukoliko imamo na umu i njegovu izjavu da je suradnja s HDZ-ovim zastupnicima općenito “sporadična i nedostatna”, odluka o sudjelovanju u kvorumu još više čudi. Ne tako davno, nije mu se sviđao ni ministar uprave Davorin Mlakar, pa je priprijetio da će se zbog rješenja njegovog ministarstva povući iz koalicije, što se ipak nije dogodilo.

Inače, jedini bošnjački zastupnik u Sabor je ušao sa 1.348 glasova dobivenih na prošlim izborima, a kasnije je imenovan i za predsjednika Kluba nacionalnih manjina. Na toj funkciji nije izdržao do kraja mandata: sukobivši se sa zastupnicima Srba, Talijana i Čeha podnio je ostavku. Uzrok nesuglasica bio je u tome što je Tanković često istupao u ime Kluba bez prethodnih konzultacija s kolegama, ali i zato što je, nakon ostavke Ive Sanadera, najavio bezrezervnu podršku imenovanju Jadranke Kosor na premijersku poziciju, dok su ostali manjinski zastupnici tražili revidiranje koalicijskog sporazuma. Često je ustajao i protiv uvođenja novog načina izbora manjinskih zastupnika, smatrajući da favorizira Srbe i Talijane. U prošloj predizbornoj kampanji imao je službeni dogovor sa SDP-om, da bi nakon izbora otišao u HDZ i pristao ući s tom strankom u koaliciju. Ono što je SDP prepoznao kao dvoličnost, Tanković je nazvao legitimnim potezom, pozivajući se na članak sporazuma u kojem je navedena mogućnost da, ako Zoran Milanović ne osvoji vlast, SDA može potražiti drugu opciju.

Ako kojim slučajem Tanković ne uspije ući u novi saziv Sabora, čeka ga i sudska tužba koju su protiv njega zbog klevete i uvrede pokrenuli predsjednik i potpredsjednik Saveza bošnjačkih asocijacija Hrvatske, Mehmed Džekić i Hamdija Malić. Prošle su godine njihovi odvjetnici podnijeli zahtjev da se Tankoviću skine zastupnički imunitet, međutim, to su još bila vremena kada se imunitet zbog takvih razloga nije skidao. Sukobljene strane razmimoilaze se u nekim najosnovnijim organizacijskim pitanjima bošnjačke manjine. Spomenutom dvojcu, iza kojeg stoji organizacija simbolično skraćena imena SABAH, Tanković predbacuje intelektualnu sakatost, uvođenje destrukcije među Bošnjake, tvrdi da su na narodu pokušali zaraditi i da su minirali uvođenje bosanskog jezika kao izbornog predmeta u labinske škole. No ovo je samo jedan od slučajeva u kojima se Tanković sukobljava s dijelom bošnjačke zajednice. U Gunji, mjestu s najvećim postotkom Bošnjaka u Hrvatskoj, i danas se prepričava kako je Tanković izviždan i kako su tamošnji članovi SDA-a poderali stranačke knjižice, nazivajući predsjednika izdajicom. Često ga se kritizira i u “Journalu” koji izdaje Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske “Preporod”. “Njegovo djelovanje je postalo kočnica daljnjem razvoju i prosperitetu bošnjačke nacionalne manjine u RH, prvenstveno zbog nerazvijene kulture komuniciranja, naročito među Bošnjacima”, napisao je Ismet Isaković, glavni urednik “Journala”.

Gunjska buna

Za novi saborski mandat Tanković će voditi bitku s još jednom strankom bošnjačkog predznaka, a kao glavni izborni argument isticat će da je uspio vratiti Bošnjake i Slovence u Ustav. Riječ je o lijevo orijentiranoj Bošnjačkoj demokratskoj stranci Hrvatske (BDSH), čiji predsjednik Nedžad Hodžić smatra da Tanković brine samo o vlastitom interesu i optužuje ga da se za saborskom govornicom pojavljuje prerijetko. Kao argument da SDA nema ekskluzivno pravo zastupanja bošnjačkog naroda navodi upravo “gunjsku bunu”, kada su svi članovi i predsjednici ogranka prešli u redove BDSH-a. Postojanje ove stranke Tanković ocjenjuje kao pojavu s “veoma puno lošega”, jer “razbija jedinstvo” bošnjačkog naroda.

U svojim medijskim istupima Tanković često komentira status islamskih vjernika na globalnoj razini. Tako je jednom prilikom ustvrdio da Francuskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji smeta religijsko dostojanstvo muslimana i da ne dopuštaju ljudima da budu islamski vjernici. Svojevremeno je i predsjednika Ivu Josipovića usporedio s haškim pritvorenicima Radovanom Karadžićem i Vojislavom Šešeljem, rekavši da koristi istu retoriku kakvu su koristili i oni. Takvu reakciju isprovocirala je Josipovićeva izjava da je zabrinut zbog mogućeg porasta ekstremizma u Bosni. Prema Tankovićevim riječima, sukob je izglađen, i to na Josipovićevu inicijativu. No, svakako najzanimljiviji Tankovićev medijski istup, koji je podigao najviše bure u javnosti, onaj je u kojem je tvrdio da su od terorističkog napada na njujorške “blizance” najviše koristi imali Židovi i onda poentirao: “Vjerujem da će budućnost pokazati da su upravo oni kreatori toga terorističkog iskoraka.”