Pokrajine

Druga donatorska večera Srpskog privrednog društva “Privrednik”

Solidarnost iznad politike

Dokazali smo da je međusobna solidarnost iznad politike. Naši stipendisti uglavnom potiču sa područja od posebne državne skrbi. Mi toj djeci moramo pružiti pomoć kada im je ona najpotrebnija, rekao je predsjednik “Privrednika” Nikola Lunić

Uspješno je završena i druga donatorska večera Srpskog privrednog društva “Privrednik”, ovaj put posvećena mladosti i obrazovanju, koja je 26. novembra u hotelu “Šeraton” okupila preko 400 gostiju iz svih krajeva Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije i Austrije koji su svojim dolaskom pomogli humanitarnu misiju organizatora.

Domaćin donatorske večere, predsjednik “Privrednika” Nikola Lunić, istakao je da svake školske godine stipendiraju oko 50 nadarenih studenata i učenika koji zbog nedovoljnih materijalnih sredstava ne mogu ostvariti svoje ambicije.

Jačanje institucija

– U dosadašnjem radu dokazali smo da je međusobna solidarnost iznad politike. Naši stipendisti uglavnom potiču sa područja od posebne državne skrbi, prostora koji je bio zahvaćen ratom, pa je privredno i ekonomski nerazvijen. Mi toj djeci moramo pružiti pomoć kada im je ona najpotrebnija. Vjerujemo da njihovim stipendiranjem pomažemo i u revitalizaciji tih područja – naglasio je Lunić.

– Što se tiče Srpskog narodnog vijeća, mi ćemo i sljedeće godine izdvojiti dio sredstava, po mogućnosti više nego prošle godine. Potrebno je izgraditi jake institucije koje moraju biti u mogućnosti iznijeti jedan takav projekt. Jedna od takvih snažnih institucija je i “Privrednik” – rekao je Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a kao najvećeg donatora “Privrednika”.

U ime stipendista prisutnima se obratio Dario Pavlović, student FER-a koji je još u junu “počistio” godinu sa prosjekom ocjena 5,0.

Donatorskoj večeri odazvale su se i Hrvatska obrtnička komora, koja je obećala stipendirati nekolicinu učenika strukovnih zvanja, i Privredna komora Srbije sa kojom je suradnja u pripremi.

Ovogodišnja donatorska večera protekla je u najavi njenog pokrovitelja i potpredsjednika Vlade Slobodana Uzelca da se provode zadnje administrativne radnje temeljem kojih bi država trebala vratiti Privrednikovu” oduzetu imovinu.

Legendarna Neda

– Gotovo sam siguran da ćemo iduću donatorsku večeru slaviti uz činjenicu da ćemo u posjedu imati imovinu, koja je karta za budućnost naše omladine kako bi bezbrižno završila školovanje i postala produktivan dio našeg kolektiva – naglasio je Uzelac i pozvao sve ugledne članove srpske zajednice širom svijeta da se odazovu “Privrednikovom” pozivu i svojim prilozima pomognu razvoj ove humanitarne misije.

“Privrednikovoj” akciji odazvala se i legenda zabavne muzike Neda Ukraden, koja je zajedno sa svojim bendom i tamburaškim sastavom Mjesečina iz Koprivnice uveličala događaj, na kome su sredstva prikupljena prodajom ulaznica, brojnih slika poznatih autora i tombolom uplaćena u “Privrednikov” Fond “Vladimir Matijević”. Neda Ukraden postala je i članica počasnog tijela SPD-a “Privrednik” koje čine njegovi donatori.

“Privrednikovoj” donatorskoj večeri, negdje pred ponoć, priključili su se i predsjednik Republike Ivo Josipović i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić.

Lista donatora

Na “Privrednikovoj” listi donatora, nakon druge godine stipendiranja, nalaze se: Srpsko narodno vijeće, SKD “Prosvjeta”, VSNM Grada Zagreba, VSNM Općine Dvor, VSNM gradova Sinja i Ogulin, općina Biskupija, Dvor, Erdut, Gvozd, Krnjak, Trpinja, Kistanje, Udbina i Gračac, zatim Kvarner VIG osiguranje, te Nevenka Ljubić, Petar Matijević, Goran Čakarević, Boris Vukobrat, Mirko Dubroja, Veljko Maričić, Mihael Đorđević, Milan Oblaković, Branislav Ćelap, Rade Obradović i Nada Dizdarević.

Paulina Arbutina

Nove tehnologije za novo zapošljavanje

Mladi lakše do posla

U Baranji ima preko 5.000 nezaposlenih. Ne treba posebno ni isticati da među nezaposlenima ima i mnogo pripadnika nacionalnih manjina. Zato vrijedi spomenuti svako nastojanje koje ima za cilj da se smanji njihov broj ili da se bar poveća njihova konkurentnost na tržištu rada. Jedno od takvih nastojanja je i projekt “Mladi pred vratima” Udruženja “Baranja” iz Bilja i njegovih partnera iz Belog Manastira, Osijeka i Vukovara.

U okviru tog projekta, 24 mlade osobe s područja Osječko-baranjske županije besplatno se usavršavaju za instalatera solarnih sustava te još 24 mlade osobe za veb-dizajnera, a ta nova zanimanje biće im upisana u radne knjižice, što će povećati njihovu konkurentnost na tržištu rada. Da bi se i ostali nezaposleni, kao i svi drugi građani informirali o novim mogućnostima koje pružaju nove tehnologije, u sklopu projekta “Mladi pred vratima”, organiziraju se i javne tribine pod nazivom “Nove tehnologije – nove mogućnosti”.

U Belom Manastiru je Jasna Petrović, projekt-koordinatorica iz Udruženja “Baranja”, ukratko predstavila preko 100.000 eura vrijedan projekt “Mladi pred vratima”, koji financira Europska unija. Nada Šinko, voditeljica belomanastirske ispostave HZZ-a, govorila je o preko 5.000 nezaposlenih Baranjaca, njihovoj starosnoj i obrazovnoj strukturi te o duljini “staža” na Zavodu za zapošljavanje. J. Nedić

VSNM Općine Đulovac proslavio svoj dan i krsnu slavu

Zaslužni za pomake nabolje

U posljednjem se desetljeću intenzivirao povratak, što je dovelo do promjene općinskih akata, pa srpska manjina u općinskom vijeću ima dvostruko više predstavnika nego ranije

Područje današnje Općine Đulovac bilo je 1991. u sastavu Općine Daruvar, a brojalo je 4.696 stanovnika u 30 naselja. Čak 3.033 ili 64,60 posto stanovnika bilo je srpske nacionalnosti. Deset godina kasnije, Općina Đulovac imala je čak četiri naselja manje, a od 3.511 stanovnika Srba je tek 580 ili 15,93 posto.

No, u posljednjem se desetljeću stanje značajno popravlja, intenzivirao se povratak, pa se broj Srba primiče tisući, odnosno gotovo trećini ukupnog stanovništva, što je nametnulo i promjene općinskih akata, koje sada određuju da srpska manjina u općinskom vijeću ima četvero predstavnika, dvostruko više nego ranije. U tim pomacima nabolje svoj je doprinos dalo i Vijeće srpske nacionalne manjine.

Tim je podacima predsjednik VSNM-a Milan Radaković započeo svoje izvješće na svečanosti kojom je 21. studenoga proslavljen Aranđelovdan, koji ovo Vijeće proslavlja kao svoj dan, odnosno krsnu slavu. Radaković je dodao da VSNM dobro surađuje s općinskim vodstvom, koje je osiguralo ured za rad Vijeća, ali i da nije u mogućnosti pomoći mnogima koji mu se obraćaju, jer je zakonska pozicija Vijeća kao savjetodavnih tijela takva da teško mogu konkretno pomoći. Zbog nedostatka sredstava, Vijeće je ostalo i bez pravne pomoći koju je prije pružao SDF.

Mato Pejić

Četvrti Marš solidarnosti zagrebačkih Mladih antifašista

Protiv policijske represije

Nije slučajno da najznačajnija povećanja policijskih ovlaštenja dolaze u jeku ekonomske krize, kada se povećavaju socijalni nemiri, rečeno je na skupu

Tema ovogodišnjeg, četvrtog po redu Marša solidarnosti, koji se u organizaciji Mladih antifašista Grada Zagreba odvija krajem novembra, bila je protest protiv povećanja policijskih ovlaštenja. Više desetina uglavnom mlađih ljudi, kojima su se priključili i pripadnici ostalih generacija, s transparentima i zastavama prošlo je centrom grada i na Trgu žrtava fašizma održalo skup.

– Nije slučajno da dva najznačajnija povećanja policijskih ovlaštenja dolaze upravo u jeku ekonomske krize, kada se povećavaju socijalni nemiri i država sve teže drži narod pod kontrolom – rečeno je na skupu, uz podsjećanje da je policija dobila pravo da ograničava kretanje i izdaje naredbe građanima ako sama procijeni da ugrožavaju sigurnost zaštićenih osoba i zaštićenih zgrada, objasnio je Mario Šimunković, sekretar Mladih antifašista.

Kako izgledaju povećana ovlaštenja vidjelo se kada je policija lani masovno hapsila mirne demonstrante u Varšavskoj ulici, naglasili su učesnici skupa na Trgu žrtava fašizma.

– Proljetos održani protesti pokazali su vladajućim elitama da čak ni povećanje policijskih ovlaštenja neće biti dovoljno za sprečavanje bunta narodnih masa. Zbog toga je ponovno promijenjen Zakon o kaznenom postupku, pod izgovorom tobožnje borbe protiv piratstva i korupcije, pa tako policija sada može tajno ulaziti ljudima u kuće i stanove, prisluškivati telefone, prikupljati, presretati i snimati računarske podatke i postavljati mikrofone i kamere bez kontrole – naglasili su aktivisti i posebno osudili postavljanje 225 kamera na 75 lokacija u Zagrebu.

Nenad Jovanović

Održan šesti sajam “Jesen u Gračacu”

Puno gostiju, malo izlagača

Premda je ovogodišnji sajam okupio samo petnaestak izlagača, uspio je privući brojne posjetitelje iz Like i Dalmacije

Tradicionalni sajam “Jesen u Gračacu” ove je godine okupio samo petnaestak izlagača. S druge strane, šesti po redu sajam, čiji je cilj predstavljanje lokalne tradicije, proizvoda obrtničkih i poljoprivrednih proizvođača te autohtone gastronomske ponude, privukao je brojne posjetitelje iz Like i Dalmacije. Među njima su bili i župan Zadarske županije Stipe Zrlić, zamjenica župana Rajka Rađenović i domaćin, načelnik Gračaca Goran Đekić, a imali su prilike, zajedno s ostalima, razgledati i kupiti razne tradicijske proizvode i suvenire te kušati neke od poznatih proizvoda ličkog kraja.

Od samih početaka sajma na njemu izlažu i žene iz Udruge “Prospero”, koje su ovaj put uz standardne proizvode, poput ovčice za koju su dobile “Zlatnu kunu” Hrvatske gospodarske komore, i cekera i ležaljki za plažu izrađenih od najlonskih vrećica na tkalačkom stanu, izložile i novitete: filcane šešire i razne šalove.

– Nismo postigle pretjeranu prodaju, ali bitno je da smo ljudima pokazale što sve radimo u Udruzi. Praksa je da nas poslije sajmova naši zadovoljni kupci kontaktiraju i naručuju nove proizvode. To nam je najveća nagrada i dokaz kvalitete – ističe Slavica Miličić iz Udruge “Prospero”, koja učestvuje i na sajmovima u Zagrebu, Biogradu, Gospiću, Zadru, a svoje proizvode plasira i u susjednim nacionalnim parkovima: Paklenici, Kornatima i Plitvičkim jezerima.

Uspješno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Vesne Kesić izložilo je cijenjene i nagrađivane ličke kozje sireve, a nada se da bi sljedeće godine na sajam mogli donijeti proizvode iz vlastite sirane. Zavičajnu zbirku raznih predmeta koje su nekada koristili njihovi stari, od glačala na žar do raznih drvenarija, izložila je Udruga “Lika”, koja do sljedećeg sajma planira osnovati etno-muzej za čuvanje i promociju ličke baštine. Svoj štand na sajmu imala je i Udruga “Una”, koja se predstavila raznim prirodnim proizvodima i prerađevinama, poput džemova i marmelade te rakija i likera od biljaka ličkog podneblja, dok su članovi Udruge “Kraljica Katarina” predstavili tradicionalne proizvode iz Srednje Bosne.

Paulina Arbutina

Kulturno-umetničko društvo iz Bršadina obeležilo jubilej

Trideset godina “Vase Đurđevića”

Od osnivanja do danas, društvo koje je ponelo ime narodnog heroja iz NOB-a zabeležilo je brojne nastupe širom Jugoslavije i u inostranstvu

Fotoizložbom, video prezentacijom, umetničkim programom i dodelom priznanja i zahvalnica zaslužnim pojedincima, Kulturno-umetničko društvo “Vaso Đurđević” iz Bršadina obeležilo je 24. novembra, na svojoj krsnoj slavi Sv. Stefana Dečanskog, 30 godina postojanja i rada. Pored omladinskog ansambla, publici su se u prepunoj sali Doma kulture predstavile dečja grupa i dve novoformirane grupe: škola folklora koja okuplja decu uzrasta od četiri do sedam godina i rekreativna grupa koju čine bivši folkloraši.

Ime po heroju

Uručene su zahvalnice svim dosadašnjim predsednicima i umetničkim rukovodiocima. Priznanje je dodeljeno i Branimiru Kuruciću, predsedniku KUD-a “Sloga” iz Vukovara za materijalnu i svaku drugu podršku, te posthumno koreografu Čedomiru Ristiću, kao dugogodišnjem saradniku KUD-a i autoru predratnih koreografija.

Od osnivanja do danas, društvo koje je ponelo ime narodnog heroja iz NOB-a, zabeležilo je brojne nastupe širom Jugoslavije i u inostranstvu. Jedan od onih nastupa koje čitavo selo pamti bio je u TV emisiji “Znanje-imanje” 1985. godine, kada je Bršadin uspostavio pobratimske veze sa selom Šarbanovcem u istočnoj Srbiji, koje su sačuvane do danas.

– Te susrete je organizovala Radio-televizija Srbije, a mi smo od tri ponuđena mesta izabrali Šarbanovac, jer je taj kraj u to vreme bio značajan zbog rudnika u Boru. Bilo je to putovanje za pamćenje. Među meštanima je bio velik interes. Preko stotinu Bršadinaca u tri je autobusa otputovalo u Šarbanovac – seća se Jovan Lalić, drugi predsednik KUD-a, koji i danas, iako je u penziji, rado pomaže mlađima.

Jedan od najvećih nastupa pre rata 1991. bio je onaj u Štutgartu, gde su bršadinski folkloraši celovečernjim programom predstavljali Jugoslaviju na Danu stranaca.

U trideset godina postojanja, KUD nije delovao svega dve ratne godine, 1991. i 1992, ali je već sledeće godine obnovljena folklorna sekcija. U poslednjih desetak godina društvo je imalo brojne nastupe, a među onima koji su ostali u najlepšem sećanju su gostovanje u Vlasotincu, osvajanje trećeg mesta na Smotri narodnog stvaralaštva Srba u Trpinji 2003. godine, učešće na međunarodnom festivalu u Ohridu pre tri godine i prvo učešće na festivalu srpskog folklora “Zlatni opanak” u Valjevu ove godine.

Folklor u krvi

Bojan Lazić je umetnički rukovodilac folklorne sekcije, koja danas sa devet uigranih koreografija može održati kvalitetan celovečernji program. Na čelu društva, koje danas broji stotinjak članova, od prošle godine je Sandra Bijelić, bivša folklorašica koja i danas, zajedno sa suprugom Jovicom, igra u okviru rekreativne grupe, dok mlađi Bijelići, sin Uglješa i ćerka Tamara, igraju u omladinskom ansamblu.

– To jednostavno uđe u krv. Gotovo sam svakog utorka i petka na probama folklorne sekcije, uživam i na taj način “punim baterije”. Deca su jako dobra i složna i nemam nikakvih problema – kaže Sandra.

Od problema s kojima se susreće najveći je finansiranje, jer novca nikad dovoljno.

– Društvo se najvećim delom finansira iz budžeta Opštine Trpinja i iz članarina i dobrovoljnih priloga posetilaca na programima koje organizujemo. Vrlo usko sarađujemo sa pododborom SKD-a “Prosvjeta” čiji smo član i tu imamo značajnu materijalnu pomoć u ostvarenju zajedničkih programa – kaže Sandra Bijelić.

Posebno je zahvalna roditeljima dece i meštanima Bršadina.

– Selo nam je kupilo nošnju za igre iz Bele Palanke. Išli smo od kuće do kuće i prikupljali dobrovoljne priloge kojima smo kupili kompletnu narodnu nošnju, zbog čega smo jako srećni. Svi su se odazvali – kaže naša sagovornica.

Dragana Bošnjak

 

Uspeh Apolo benda u televizijskom “Supertalentu”

Harmonike na raketni pogon

Izveli smo takmičarske kompozicije, to se ne svira u kafanama, na svadbama ili slično, kaže bubnjar i svojevrsni portparol benda Miroslav Radulović

Doleteli smo na “Supertalent” kao ptica ševa, a “Orijent ekspresom” ćemo pokušati da se odvezemo do finala – poručili su članovi vukovarsko-osječkog Apolo benda nastupivši u drugoj polufinalnoj emisiji “Supertalenta” na Novoj TV. Iako im to nije uspelo, zadovoljni su svojim predstavljanjem. “Ševa” i “Orijent ekspres” bili su nazivi vrlo zahtevnih virtuoznih kompozicija koje su izveli pred milionskim auditorijem.

Popularni bend čine: harmonikaš Novica Todić iz Osijeka, bas-gitarista Zoran Krnjajić iz Tenje i dvojica Vukovaraca, klavijaturista Siniša Agić i bubnjar Miroslav Radulović. Za ovo takmičenje prvi se zainteresovao Novica nakon što je u prošlogodišnjim emisijama video još neke harmonikaše koje je žiri dobro ocenio, a publika s oduševljenjem pozdravila.

– Razmišljali smo o tome da se i mi prijavimo jer nismo tako loši, a hteli smo ujedno da izađemo iz okvira ovog područja na kojem inače nastupamo i da se predstavimo širom auditoriju. Na sreću, prošli smo audiciju u Osijeku i plasirali se u polufinale – skromno govori Novica Todić, 21-godišnji student prava, koji se muzikom bavi odmalena, a do sada je više puta bio uspešan na takmičenjima poput Prve harmonike Srbije.

– Nije to bila sreća, već znanje i kvalitet – dodaje njegov kolega Miroslav Radulović, a s njim se slaže i Siniša Agić, koji je inače profesor muzičkog i radi u Osnovnoj školi Trpinja.

– Kompozicije koje smo izveli bile su pune dinamike i iziskivale su puno vežbanja – nadovezuje se Zoran Krnjajić.

Iako sva četvorica imaju veliko iskustvo u javnim nastupima jer povremeno rade i za potrebe kulturno-umetničkih društava u svojim sredinama, od “Supertalenta” nisu previše očekivali zbog velike konkurencije. Ipak, uspeli su se plasirati među 50 polufinalista, i to direktno, bez dodatnih proveravanja, zahvaljujući pozitivnim reakcijama članova žirija: Nine Badrić, Enisa Bešlagića, pa čak i vrlo strogog Dubravka Merlića, ali na glasove publike, nažalost, nisu mogli uticati.

– Iako je i ovo veliki uspeh, ako uzmemo u obzir da je bilo oko dve hiljade kandidata, s druge strane ostaje žal, pogotovo što u svojoj grupi nismo imali konkurenciju. Mislim da smo na sceni odlično izveli kompozicije i da su svi mogli biti ponosni na nas. Izveli smo takmičarske kompozicije, to se ne svira u kafanama, na svadbama ili slično – kaže bubnjar i svojevrsni portparol benda Miroslav Radulović. D. Bošnjak

Prezentacija najpovoljnijih kredita za poljoprivrednike

Tesla banka u Vrhovinama i Korenici

Tesla štedna banka i VSNM Lično-senjske županije nastavljaju s predstavljanjem kreditnih linija banke na povratničkim područjima u Lici. Tako je 16. novembra održano predstavljanje u Korenici, a dan kasnije u Vrhovinama.

– U obje općine iskazan je velik interese za kredite – rekao je predsjednik županijskog VSNM-a i suorganizator predstavljanja Ilija Obradović, naglašavajući da je dodatno značenje predstavljanju dalo prisustvo načelnika Vrhovina Miroslava Delića i njegovog zamjenika Miroslava Mašića, s obzirom na to da je i općina zainteresirana da njeni stanovnici dobiju kredite.

– Iako su krediti Tesla banke i sada najjeftiniji na tržištu i praktički jedini dostupni, s obzirom na suzdržanost banaka oko njihove dodjele, s predstavnicima općine dogovaralo se da u budžet za 2012. godinu unesu i subvencije za kamate, tako da korisnici kredita ne bi plaćali više od pet posto kamata – rekao je Obradović, dodavši da se o tome razgovaralo i na Udbini.

Trenutno su u toku razgovori Tesla banke s Općinom Vrhovine, nakon kojih bi građani te općine trebali imati dostupne kredite za pokretanje proizvodnje pod izrazito povoljnim uvjetima. Najavljen je do kraja godine još jedan dolazak čelnih ljudi Tesla banke u Vrhovine i početak izrade poslovnih planova za nekoliko konkretnih projekata. N. J.

Radni sastanak u ličkoj općini

Urediti kat škole u Vrhovinama

Vrhovine je posjetio Mirko Marković, ravnatelj Uprave za nacionalne manjine pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Radnom sastanku na temu “Kako dodatno unaprijediti osnovnoškolsko obrazovanje u Vrhovinama” prisustvovali su: ravnateljica Osnovne škole Zrinskih i Frankopana Lucija Sekula, tajnik škole Vlade Kostelac, voditelj područne škole Gajo Uzelac i čelni ljudi Općine Milorad Delić i Miroslav Mašić.

Sagledane su sve mogućnosti unapređenja kvalitete školovanja za sve učenike u Vrhovinama. Nakon razgledanja i obilaska škole, donesen je zajednički zaključak o potrebi obnove i uređenja gornjeg kata škole, koji bi se koristio za dodatne vanškolske aktivnosti.

U Vrhovinama je prije mjesec dana krenula i dodatna nastava na srpskom jeziku za djecu koja su pripadnici ove nacionalne manjine. N. J.

Stogodnjak (87)

2. 12. – 9. 12. 1911: počela je borba za svakog birača, ali i birači traže da se na izborne liste stave najbolji. Pa tako iz Cvijanovića Brda, kotar slunjski, poznatom srpskom rodoljubu Valerijanu Pribićeviću stiže pismo i u njemu ponuda: “Mi potpisani izbornici izbornog kotara slunjskog kao pristaše srpsko-hrvatske koalicije molimo Vas, da primiti kandidaturu u našem izbornom kotaru na temelju programa koalicije, te Vas ujedno molimo, da izvolite doći u našu sredinu, da razvijete program svoga rada…”

Vodi se i nesmiljena izborna kampanja u kojoj se ne biraju sredstva. Pljušte uvrede, demantiji, laži, prijetnje i hapšenja. Ugledni svećenik, proto Mojo Majstorović, paroh u Dunjaku, piše ovaj demanti: “Čuo sam da se vojnićkim izbornim kotarom pronose mjestimice glasovi da sam ja kandidat za buduće izbore. Te vijesti nisu istinite…” Neki pak Simo Oreščanin, kandidat na izbornoj listi u Vrginmostu, odgovara na klevete koje ga prate već danima: “Ja se nisam nigđe i nikada sa bilježnikom Čokrlićem potajno razgovarao i dogovarao o izborima… A što se tiče kreča kojeg sam prodao općini samo ovo: da li sam ga prodao skupo ili jeftino, to je moja stvar, jer ja imam pravo svoju robu cijeniti, a kupac ne mora kupiti, ako mu je skupo. Uostalom, moj kreč je mnogo bolji, pa i skuplji, a kome nije pravo, neka ga ne kupi…”

U Glini su, u jeku izborne kampanje, uhapšeni i svezani u lance kroz grad provedeni bivši “veleizdajnik” Stanko Rebrača, te pravnik Janko Slijepčević i seljak Đuro Popović. Optužba je bila kratka: smetali su da se nesmetano održi izborni skup koji su – gle čuda – sami sazvali!

Iz sela Morovića javlja se pak uvrijeđeni M. Ostojić i tvrdi: “Nije istina da ja nemam aktivno pravo glasa, zato jer sam osuđen na šest mjeseci radi prevare. Naprotiv, imam aktivno pravo glasa, jer je ta kazna zbog prevare od četiri krune počinjena kad sam imao tifus i nisam znao što radim. Gospoda tu okolnost znaju, a svima kojima je stalo do poštenja to nikad ne bi ni spominjali…”

* Srpsko akademsko društvo “Njeguš” iz Zagreba, koje je u početku bilo čisto literarno, znatno je proširilo okvire svoga rada. Osnovana je, uz ostalo, i društvena čitaonica u Preradovićevoj ulici, te dvije posebne sekcije – sokolska i sekcija za narodno prosvjećivanje. Posebno značajna je ova posljednja, čiji će djelokrug biti držanje analfabetskih tečajeva, pučkih predavanja, otvaranje narodnih knjižnica i dr.

Đorđe Ličina