Balkan prolaz
OSUDA 1
Umjesto da podrži hapšenje osmorice osumnjičenika za ratne zločine nad civilima srpske i hrvatske nacionalnosti u logoru Silos u Tarčinu, u objektima za zatočenje u prostorijama Osnovne škole 9. maj u Pazariću i logoru u magacinima kasarne Krupa, zastupnici u Skupštini Kantona Sarajevo jednoglasno su osudili “način i postupak hapšenja osumnjičenih pripadnika Armije BiH iz Hadžića”. Pozicija i opozicija u kantonalnoj skupštini – u kojoj vladajuću većinu čine zastupnici SDA i SDP-a BiH – složno su uložili protest protiv hapšenja zato što su osumnjičenici privedeni “kao da se radi o kriminalcima koji se skrivaju i izbjegavaju zakone BiH”. K tome, Skupština je dala punu podršku Ministarstvu za boračka pitanja KS-a, da u skladu sa zakonskim ovlaštenjima i svim drugim mogućnostima, a u okviru predviđenih sredstava za sufinansiranje pravne pomoći branilaca BiH u budžetu KS-a, pruži sve vrste pomoći uhapšenima. I dalje, Skupština je obavezala resorno ministarstvo da putem Fondacije istina, pravda i dostojanstvo “aktivira sve mogućnosti radi pravne, finansijske i materijalne pomoći uhapšenim bivšim pripadnicima Armije BiH i njihovim porodicama”.
OSUDA 2
Samo su dvojica zastupnika u Skupštini Kantona odbili učestvovati u izglasavanju podrške osumnjičenicima za ratni zločin: Peđa Kojović i Danis Tanović iz Naše stranke. Predsjednik ove male partije Dennis Gratz netom po donošenju odluke prokomentirao je zašto zastupnici Naše stranke nisu učestvovali u glasanju. “Smatrajući da je predmet rasprave u Skupštini bio toliko izvan njene nadležnosti i da se pretvorio u najjeftinije licitiranje borcima i patriotizmom, Danis Tanović i Peđa Kojović su, iako prisutni u sali, izvukli kartice iz glasačkih kutija. Smatrali su da bi čak i glas protiv zaključka kojim se komentira rad državnih bezbjednosnih agencija i tužilaštva bilo davanje legitimnosti ovog zakonodavnog tijela da se miješa u rad SIPA-e”, rekao je Gratz.
Podsjetimo, po nalogu državnog tužilaštva, 22. novembra uhapšeni su Mustafa Đelilović, Fadil Čović, Mirsad Šabić, Nezir Kazić, Bećir Hujić, Halid Čović, Šerif Mešanović i Nermin Kalember zbog sumnje da su učestvovali u zločinima na području Tarčina između 1992. i 1995. godine. Naime, Tužilaštvo BiH smatra da je Mustafa Đelilović bio predsjednik Skupštine općine Hadžići, a istovremeno i predsjednik Kriznog štaba i Ratnog predsjedništva općine Hadžići, Fadil Čović načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Hadžići, a Mirsad Šabić policajac SJB-a Hadžići. Uz njih, za iste zločine sumnjiče se Nezir Kazić, bivši komandant Devete brdske brigade Armije BiH, zatim Bećir Hujić, bivši upravnik logora Silos, Halid Čović i Šerif Mešanović, bivši zamjenici upravnika logora, te Nermin Kalember, nekadašnji stražar u istom objektu.
SPOR
Prema pisanju grčkog dnevnika “Kathimerini”, Grčka će izgubiti spor pred Međunarodnim sudom u Hagu od Makedonije zbog kršenja Privremenog sporazuma koji su dvije zemlje potpisale 1995. Grčki dnevnik, pozivajući se na izvor iz Suda, tvrdi da je Međunarodni sud donio rješenje prema kome je Atina prekršila Privremeni sporazum time što je blokirala članstvo Makedonije u NATO-u na samitu Alijanse u Bukureštu. U obrazloženju Sud se pozvao na izjave tadašnjeg grčkog premijera Kostasa Karamanlisa i tadašnje šefice grčke diplomatije Dore Bakojani kojima su najavili blokadu za ulazak Makedonije u NATO. U odnosu na tačku po kojoj je zvanično Skoplje tražilo da se Grčkoj naloži da deblokira euroatlantske integracije Makedonije, Sud se proglasio nenadležnim, obrazlažući da ne može jednoj suverenoj državi da naloži donošenje odluka.
Makedonija je u novembru 2008. pred Međunarodnim sudom u Hagu pokrenula postupak protiv Grčke zbog kršenja Privremenog sporazuma i od Suda zatražila zaštitu svojih prava predviđenih ovim sporazumom, koja joj omogućavaju da postane članica međunarodnih organizacija pod privremenim nazivom – Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija (BJRM). Javna rasprava u ovom postupku održana je u Hagu krajem marta, a Međunarodni sud, najviši pravosudni organ UN-a, najavio je da će presudu objaviti 5. decembra.
SSSR
“Savjetovanje” koje je u Italiji organizirala Fondacija “Konrad Adenauer”, a koje je shvaćeno kao novi pokušaj iznude dogovora “šestorke” političkih lidera u BiH o konačnoj uspostavi državne vlade, nije donijelo nikakav napredak. Dapače, razgovori u italijanskom mjestu Cadenabbiji otkrili su da je između stranačkih šefova došlo čak i do stanovitog zaoštravanja stavova. U svojem najnovijem verbalnom napadu na integritet Bosne i Hercegovine, predsjednik Republike Srpske i u tom entitetu vladajućeg SNSD-a Milorad Dodik ponovio je tvrdnju da “mehanizam utvrđivanja procedura za mirni razlaz u BiH treba da bude ustavno koncipiran”. “To bi podrazumijevalo da konstitutivni narodi na prostoru kojem žive, odnosno entitet, može da provede referendum o tome i da na bazi tog referenduma uđe u razgovore s drugima u BiH i postigne sporazum”, kazao je Dodik za RTRS po povratku iz Italije. Umjesto konstruktivnog rješenja za formiranje vlasti, bez koje je BiH već više od godine dana, Dodik je predložio da se u budući Ustav BiH “ugradi mehanizam mirnog razlaza BiH”. Na opaske da “ne postoji mirni razlaz”, Dodik je uzvratio da se zaboravlja Čehoslovačka, koja se mirno razišla, kao i SSSR. Koji se i dan-danas “mirno razilazi” s bivšim republikama, poput Gruzije.
PREGL
Samo dan nakon smrti posljednjeg premijera SFRJ Ante Markovića, iz Slovenije je stigla vijest da je 29. novembra u Ljubljani nakon duge bolesti, u 64. godini umro političar i gospodarstvenik Kazimir Živko Pregl, potpredsjednik zadnje vlade Jugoslavije. Pregl je bio potpredsjednik jugoslavenske vlade u vrijeme kad ju je vodio Ante Marković, a ostavku je dao odmah nakon proglašenja samostalnosti Slovenije i napada bivše JNA na Sloveniju krajem lipnja 1991. Tada se vratio u Ljubljanu, izjavivši da je šokiran ponašanjem vojske i niječući da je tadašnja vlada autorizirala vojnu intervenciju. Pregl je od 1992. do 1995. vodio trgovačko društvo Mercator, koje je kasnije postalo najjačih slovenski trgovački lanac.