Balkan prolaz

BEJTIĆ

U ponedjeljak je Samir Bejtić, bivši pripadnik Desete brdske brigade Armije BiH, oslobođen svih optužbi za zločine nad Srbima počinjene tokom rata na lokalitetu Kazani u Sarajevu, iako je u prvostupanjskom postupku 2006. pred istim, Kantonalnim sudom u Sarajevu, osuđen na 14 i pol godina zatvora. Na prvu presudu Bejtiću uložene su žalbe koje je Vrhovni sud Federacije BiH prihvatio i obnovio sudski postupak. On je potom u junu 2008. oslobođen optužbe za ubijanja, premlaćivanja i zlostavljanja civila na Kazanima, a na ovu presudu Kantonalno tužilaštvo je uložilo žalbu Vrhovnom sudu FBiH u novembru 2010, nakon čega je ukinuta presuda i naloženo ponovno suđenje pred sarajevskim Kantonalnim sudom.

Tako izgleda hronologija suđenja pripadniku brigade kojom je komandovao zločinac Mušan Topalović Caco. Ili, riječima Jasenka Ružića, predsjedavajućeg Vijeća Kantonalnog suda u Sarajevu: “Nije dokazano da je Bejtić u decembru 1992. odveo Zorana Vučurevića u blizinu linije razgraničenja, te da ga je ubio pucajući iz pištolja, a nakon toga njegovo tijelo polio razrjeđivačem i spalio…” Dodao je da se Bejtić oslobađa i krivice da je sredinom oktobra 1993, zajedno s Mušanom Topalovićem Cacom i drugim osobama, učestvovao u premlaćivanju dvojice civila u komandi Desete brdske brigade, nakon čega su ih odveli do Kazana i ubili. Bejtić je oslobođen i krivice da je Mušanu Topaloviću Caci pomagao u ubistvu Božidara Šljivića u junu 1992. godine.

Tokom postupka saslušano je više od 30 svjedoka, ali su njihovi iskazi vremenom postajali sve neodređeniji, zbog čega je sudija Ružić zaključio da nijedan svjedok “nije eksplicitno potvrdio navode optužnice”. Ružić je naglasio da je potpuno izvjesno da su se zločini na Kazanima desili – što je potvrđeno i dokazima – ali iz iskaza svjedoka ne proizlazi pouzdan zaključak da je te zločine počinio Bejtić. Na ovu presudu moguća je žalba Vrhovnom sudu Federacije BiH.

540

Pet stotina i četrdeset. Toliko je dana bilo potrebno belgijskim političkim strankama da postignu dogovor o koaliciji za formiranje vlade. Vladajuću većinu činit će koalicija od šest stranaka, koje predvodi lider socijalista, frankofon Elio Di Rupo. Ipak, tužnom rekordu belgijske političke elite crno se piše. Neformalna grupa od šest stranaka koje bi trebale činiti većinu u Parlamentu BiH, a koju pokušava predvoditi socijaldemokrata Zlatko Lagumdžija, ovaj rekord belgijanskih kolega može srušiti kao od šale – za ciglo četiri mjeseca. Dogovora o formiranju vlasti nakon izbora iz oktobra 2010. nema na vidiku, a posljednji izgovor koji je plasiran javnosti glasi: načelni dogovor oko budućeg sastava Vijeća ministara je postignut, ostalo je samo još da se riješe pitanja oko zamjenika ministara, što bi prema dinamici dosadašnjih pregovara lako moglo potrajati. Sve do obaranja belgijanskog rekorda. Posljedice su nesagledive i dalekosežno će se odraziti na vanjskotrgovinski bilans BiH, koja nakon što Hrvatska uđe u EU više neće moći izvoziti svoje osnovne proizvode: mlijeko, jaja, meso…

POVLAČENJE

Austrijska naftna kompanija OMV namjerava da se povuče iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, u kojima drži 91 benzinsku pumpu. Ističući da trenutno analizira poslovanje u ove dvije zemlje, OMV u saopćenju objašnjava da je to jedan od važnih koraka u primjeni nove strategije koju je koncern predstavio u septembru, prema kojoj će “oblast prerade nafte i marketinga biti smanjena u korist gasa”. Iz uprave kompanije naveli su da tek trebaju odlučiti o strukturi svih potencijalno smanjenih investicija u poslovnom segmentu Prerade i prodaje, što bi do 2014. moglo dostići milijardu eura, a uključuje smanjenje prerađivačkih kapaciteta i prodajne imovine. Hrvatska i BiH “nisu optimalno” priključene na mrežu dostave kompanije, zbog čega se sada analizira prodaja sestrinskih firmi u tim zemljama. U narednih nekoliko mjeseci, kako se dodaje, biće pregovarano s potencijalnim zainteresovanim strancima, a koncern polazi od toga da će kupci nastaviti da posluju sa svim postojećim pumpama. OMV je od 1992. prisutan u Hrvatskoj, s mrežom koja broji 63 benzinske pumpe i drži udio na tržištu od oko 13 odsto, dok je u BiH ovaj koncern u djelimičnom vlasništvu države i ima 28 benzinskih pumpi, odnosno udio na tržištu od svega osam odsto.

PRESUDA

Međunarodni sud pravde utvrdio je da je Grčka, protiveći se prijemu Makedonije u NATO, prekršila svoju obavezu iz Privremenog sporazuma koji su dvije države sklopile 13. septembra 1995. “Predočeni dokazi pokazuju da je na samitu NATO-a u Bukureštu u aprilu 2008. Grčka izrazila svoje protivljenje prijemu podnosioca zahtjeva u članstvo, ukazujući da pitanje različitih mišljenja u vezi za nazivom države još nije riješeno, i Sud smatra da to protivljenje nije u skladu s članom 11 privremenog sporazuma između dvije države”, navodi se u presudi koju je pročitao predsjednik suda, japanski sudija Hisaši Ovada. Sud je odbacio primjedbe Grčke prema kojima najave o vetu ususret samitu u Bukureštu 2008. nisu bile direktna prijetnja, već samo upozorenje saveznicima. Makedonski mediji javljaju da je današnjem saopštavanju presude od četvorice inostranih profesora iz grčkog pravnog tima prisustvovao samo profesor James Crawford iz Cambridgea. Makedonija je postupak pred sudom u Hagu pokrenula u novembru 2008, optužujući Grčku da joj je na samitu NATO-a u Bukureštu onemogućila da postane članica Alijanse pod privremenim nazivom BJRM.