Balkan prolaz

PACK

Izjava Doris Pack o (ne)napretku Bosne i Hercegovine na putu ka euroatlantskim integracijama nije ostala neprimijećena u toj zemlji, tim prije što je svaka od zaraćenih političkih opcija iz nje izvukla ono što joj je trebalo. Tako su mediji iz Republike Srpske, mahom u vlasništvu tajkuna Željka Kopanje, objavili kako je tokom svoje posljednje posjete Banjoj Luci ova europska parlamentarka rekla kako je “Republika Srpska bolji dio BiH”. Stranke sa centralom u Sarajevu, prije svih SDP BiH i SDA, požurile su sa osudom navodne izjave, dok su struje bliske vlastima u RS-u, tj. SNSD-u Milorada Dodika, hvalile još jednu navodnu tvrdnju Doris Pack, po kojoj je “vrijeme za odlazak visokog predstavnika iz BiH”. Predsjednik RS-a Milorad Dodik odmah je iskoristio priliku da ponovi svoje stavove: odavno je trebalo zatvoriti Ured visokog međunarodnog predstavnika “koji samo smeta na europskome putu zemlje”.

Nakon bure u čaši vode, oglasila se i sama Doris Pack, koja se zgraža nad manipulacijom njenim izjavama. “Ja nisam hvalila RS, a kudila Federaciju. Ja sam samo rekla da je srećom Republika Srpska drugačije strukturisana od Federacije. A Federacija BiH ne može da se krivi za strukturu koju ima jer je ona uspostavljena Vašingtonskim sporazumom, a preuzeta u Dejtonu. A neki problemi postoje i zbog problematične strukture BiH”, naglasila je ona. Rasprava koju je inicirala otkriva sve licemjerje bosanskohercegovačke političke elite, koja nije uspjela formirati vlast na državnom nivou još od izbora u oktobru 2010. Naime, “uvrijeđeni dio zemlje”, tj. Federacija BiH, upravo je sa dolaskom na vlast koalicije SDP+SDA+sateliti vidio svoje najcrnje dane od rata naovamo, dok je ista vlast iz “boljeg dijela BiH”, tj. RS-a, ne tako davno Doris Pack proglasila “kioskom” i personom non grata

KASARNA

Tužilaštvo BiH podiglo je još jednu optužnicu za zločine nad nebošnjacima u Sarajevu tokom troipolgodišnje opsade ovog grada 1992-95. U ponedjeljak, 12. decembra podignuta je optužnica protiv Besima Muderizovića, Ramiza Avdovića zvanog Daidža i Iuliana Nicolae Vintile, državljanina BiH rumunjskog porijekla. Svi navedeni terete se za ratni zločin počinjen u prostorijama bivše kasarne “Viktor Bubanj” i na petom spratu Centralnog zatvora u Sarajevu. U optužnici se navodi da je Muderizović bio zamjenik upravnika na petom spratu Okružnog zatvora u Sarajevu i komandir vojnog zatvora u bivšoj kasarni “Viktor Bubanj”, da je Avdović bio komandir straže na petom spratu Okružnog zatvora u Sarajevu i u vojnom zatvoru u bivšoj kasarni, a da je Vintila bio stražar. Optužnica navodi da je uhapšena trojka sudjelovala u udruženom zločinačkom poduhvatu, koji je otpočeo početkom maja 1992. i trajao do kraja novembra 1992, a čiji je cilj bio “zarobljavanje civila srpske nacionalnosti sa područja grada Sarajeva u nehumanim uslovima u vojnom zatvoru u bivšoj kasarni ‘Viktor Bubanj’ u Sarajevu”. Radi realizacije tog cilja, navedeno je dalje, osumnjičenici su privedene civile srpske nacionalnosti sa područja grada Sarajeva prihvatali i protivzakonito zatvarali u bivšoj kasarni, gdje su zarobljeni civili bili podvrgnuti mučenju, bili prisiljavani na prinudni rad, što je imalo za posljedicu smrt osamnaest zatvorenika. U bivšoj kasarni ‘Viktor Bubanj’ zarobljeno je najmanje dvjesto civila srpske nacionalnosti, kojima nije bio saopšten razlog zarobljavanja, niti je protiv većine njih vođen krivični postupak.

BRACIKA

Preminuo je Fadil Banjanović Bracika. U zvaničnoj biografiji ovog velikog čovjeka navedeno je da je rođen u Kozluku, općina Zvornik, 4. jula 1962, te da je bio delegat u Vijeću naroda Republike Srpske i predsjednik Općinske organizacije SDP-a u Zvorniku. Međutim, Bracika je bio daleko poznatiji kao uporni borac za povratak raseljenih osoba u Bosni i Hercegovini, naročito u njegovo rodno Podrinje. Predvodio je trajni povratak prognanika u mjesta u okolini Zvornika, već u prvim poratnim godinama. Zbog svoje humanosti više puta je nagrađivan. “Čovjek zvani povratak” bio je poštovana politička ličnost, kako u RS-u tako i u FBiH te u cijeloj državi, jer je prkosio vlastima u RS-u koje su uporno opstruirale vraćanje izbjeglica u svoje domove, ali i vlastima u Sarajevu, koje su uglavnom kukale o nemogućnosti povratka i pritom boga molile da do njega nikada ne dođe.

PRAZNICI

Franko Simatović Frenki, bivši komandant jedinice za specijalne operacije Državne bezbednosti Srbije, a današnji haški optuženik za ratne zločine, novogodišnje će praznike dočekati – kod kuće. Tako je odlučilo Pretresno vijeće Haškog tribunala: “Tokom zimske pauze u radu suda Simatović će biti na privremenoj slobodi u Beogradu.” Bivša desna ruka šefa srbijanskog DB-a Jovice Stanišića u Beogradu će moći da bude od 16. decembra, a u pritvorsku jedinicu u Scheveningenu mora se vratiti najkasnije 5. januara 2012. Simatoviću i njegovom pretpostavljenom sudi se za zločine koje su u Hrvatskoj i BiH počinile policijske i paravojne jedinice pod njihovom kontrolom.

UVREDE

Nakon izbornog debakla, na internetskoj stranici partije bivšeg slovenskog premijera Janeza Janše objavljen je komentar u kojem se tvrdi da budući premijer Zoran Janković duguje svoj izborni uspjeh glasačima iz bivše Jugoslavije koji su se doselili “sa stranim akcentom i u trenerkama”. “Velikodušnost Slovenije koja je davala državljanstvo (građanima bivše Jugoslavije) omogućila nam je da dobijemo Srbina, socijalističkog tajkuna, na mjestu premijera”, navedeno je u komentaru izvjesnog Tomaža Majera, objavljenom na internetskoj stranici Slovenske demokratske stranke.

Na ovu masnu rasističku tvrdnju reagirale su brojne nevladine organizacije, predsjednik Slovenije Danilo Türk, socijaldemokrate, liberalne demokrate, desničarska Narodna partija, a oglasio se i izborni pobjednik, lider Pozitivne Slovenije i vjerovatni budući slovenački premijer Zoran Janković, koji je ocijenio da sporni komentar sadrži elemente rasizma ili čak fašizma. Agencije su prenijele da je slovenska komesarka za informacije od javnog značaja Nataša Pirc Musar podnijela prijavu protiv autora teksta Majera, kao i protiv vlasnika sajta, ističući da komentar sadrži elemente javnog podsticanja na mržnju, nasilje i netoleranciju. Sam Janša, koji je insistirao da ovi komentari ne predstavljaju stav stranke, rekao je da njegova partija želi da zaštiti slobodu govora tako da komentari nisu uklonjeni sa stranice. “Ako netko kaže da je Slovenac to nije govor mržnje, kao što nije ni kada netko kaže Srbinu da je Srbin”, glasi logika Janše, koji još od izbora odbija da se sretne sa Jankovićem.

Na maršu protiv diskriminacije “ljudi u trenerkama”, Janković je rekao slovenskim medijima da Janša želi da poruči Evropi da izbori nisu gotovi jer SDS nije pobijedio. Maršu, koji je održan na Prešernovom trgu, prisustvovali su i lider Partije održivog razvoja Matjaž Hanzek i predstavnik Saveza sindikata u javnom sektoru Branimir Štrukelj.