Leševi opasniji od kostura
Odlazeća HDZ-ova vlada prošlog je petka na svojoj posljednjoj sjednici podnijela završni račun predstavivši dva dokumenta, “Izvješće o stanju javnih financija” na 36 stranica te vrlo opširno “Izvješće o radu Vlade RH u mandatu predsjednice Jadranke Kosor” na čak 1.267 stranica, u kojem je po ministarstvima vrlo detaljno opisano stanje državnih poslova na koncu studenog ove godine.
Jadranka Kosor tu je ostavštinu, već dostupnu na internetu, u obliku podeblje knjige odlučila predati članovima nove Kukuriku vlade, koji su uoči izbora izražavali sumnje u stvarno stanje državnih financija, a kojima je Kosor poručila da je u navedenim izvještajima sve uredno, transparentno i vidljivo te da nema nikakvih “kostura u ormarima”.
Kosor se na posljednjoj sjednici pohvalila da je njena vlada uredila financije, donijela teške i nužne mjere proračunske štednje te uvela racionalno i odgovorno ponašanje, na koje je osobno ponosna. Podnošenje izvještaja doista je pohvalan čin transparentnosti i nema razloga da se ne vjeruje odlazećoj premijerki, no problem državnih financija ionako nije u skrivenim kosturima, već u svim vidljivim proračunskim leševima.
Rast duga
Nema sumnje da je odlazeća vlada podigla urednost javnih financija na viši nivo, a donekle i obuzdala divljanje u državnim poduzećima, što je rezultiralo punjenjem ovogodišnjeg proračuna u skladu s projekcijama, dakle bez neočekivanih manjkova i rebalansa. Može se dopustiti da odlazeća premijerka zbog toga osjeća i određenu dozu ponosa, no činjenica je da je njeno površinski “uredno” financijsko stanje plaćeno s gotovo 15 milijardi novoposuđenih kuna za financiranje ovogodišnjeg deficita i da se cijelo umijeće vlade svodilo na to da se prilikom usvajanja proračuna dobro procijeni koliko će duboka biti rupa.
Kada je bivša vlada koncem prošle godine donosila proračun, oporba je tražila da se on drukčije strukturira, no to se u izbornoj godini nije dogodilo, pa je proračun usvojen s prihodima od 107 milijardi kuna i rashodima od 122 milijarde kuna, dakle s rupom od 15 milijardi kuna. Deficit je i 2010. iznosio preko 14 milijardi kuna, a 2009. godine 9,6 milijardi kuna, pa je u tri posljednje godine stvoreno preko 38 milijardi kuna novog duga, što je rezultiralo porastom javnog duga na 154,5 milijarde kuna, ili na oko 44,5 posto BDP-a, koliko će iznositi na kraju ove godine.
Kao posljedica zaduživanja, rashodi za kamate godišnje su rasli za oko milijardu kuna, čime se sve više sužavao manevarski prostor u proračunu, pa će ove godine samo na kamate otići preko 7,1 milijardu kuna, ili šest posto proračuna. Drugi krupan leš koji je odlazeća vlada novoj vladi ostavila na pragu je brodogradnja, koju HDZ nije uspio ni restrukturirati ni privatizirati, a optimistično se očekuje da će se učinak prenošenja jamstava brodogradnje u javni dug kretati između 2,5 i 2,7 posto BDP-a, što je još desetak milijardi kuna.
Najgori u regiji
Za usporedbu, svih je deset novih EU članica od Baltika do Crnog mora ove godine poduzelo smanjivanje deficita. Jedino ga je Hrvatska povećavala treću godinu zaredom, a da je time postigla samo da bude najgora u toj regiji, s očekivanim ovogodišnjim rastom BDP-a od jedva 0,5 posto, dok je prosjek ostalih zemalja čak tri posto. To ekstremno zaduživanje u godinama negativnog rasta i stagnacije nije, dakle, rezultiralo pokretanjem gospodarstva i zapošljavanja, jer je u najvećoj mjeri bilo usmjereno na očuvanje prava dodijeljenih povlaštenim dijelovima stanovništva, odnosno na održanje dubokih društvenih nepravdi, toliko oštro zacrtanih HDZ-ovom proračunskom politikom da su razlike između određenih kategorija radnika, umirovljenika, zaposlenih i nezaposlenih, itd. zadobile gotovo kastinska obilježja.
Kada je riječ o radnicima, iz vladina transparentnog izvještaja možemo sada izvući podatak da se iz proračuna direktno isplaćuju plaće za 188.478 zaposlenih, za što je osigurana 22,51 milijarda kuna, iz čega se može izračunati da je riječ o plaćama za koju stotinu kuna višim od prosječne, koja je u prvih devet mjeseci ove godine iznosila 5407 kuna.
Istovremeno, iz Fininih podataka može se doznati da je prosječna plaća u realnom sektoru iznosila samo 4668 kuna, no da i tu postoje ogromne razlike. Prosječna plaća u državnim firmama iznosila je 5972 kune, u mješovitim 5481 kunu, a u isključivo privatnim firmama samo 4296 kuna. Zaposleni u državi i državnim firmama su, dakle, na vrhu hijerarhije, iako državne firme, prema istoj analizi Fine, ostvaruju uvjerljivo najslabije poslovne rezultate.
Zahvaljujući transparentnosti odlazeće vlade možemo danas doznati i da je broj ljudi na proračunskoj plaći smanjen u godinu dana za 1448 ili 0,7 posto, a kada pogledamo detaljnije, vidimo da se smanjenje praktički odnosilo samo na Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Ministarstvo obrane. Do tih smanjena došlo je, naravno, bez ikakvih bolnih rezova, prirodnim odljevom, pri čemu je u mnogim drugim ministarstvima još povećan broj zaposlenih. Odlazeća vlada je prema vlastitim podacima u posljednje dvije godine smanjila broj zaposlenih tek za 2972.
Javni sektor
No to nije cijeli javni sektor, a podaci koje je u najnovijem izvještaju za Hrvatsku sumirala Svjetska banka govore da je od početka krize u njemu broj zaposlenih narastao za 7500, dok je u istom vremenu realni sektor izgubio preko 10 posto radnika, od čega 39.000 u građevini, 26.000 u trgovini i čak 38.000 u industriji, čijim gubicima treba pribrojiti i posljednjih tisuću radnika Željezare Sisak. Gotovo sav teret krize svalio se na privatni sektor, dok radna mjesta, prema podacima HGK, nisu gubile financijske djelatnosti te nijedna od djelatnosti vezanih uz javni sektor, od državne do lokalne razine.
Osim što su bolje plaćeni i nisu ugroženi rizikom od gubitka radnih mjesta, zaposleni u javnom sektoru zaštitili su svoja materijalna prava, stečena u vrijeme snažnog gospodarskog rasta, apsurdno neotkazivim kolektivnim ugovorima koji im osiguravaju isplate božićnica dok se oko njih urušavaju na stotine poduzeća. Vlada Jadranke Kosor nakon referendumske prijetnje sindikata nije se više usudila u to dirati, a kamoli krenuti u modernizaciju radnog zakonodavstva, kako bi olakšala zapošljavanje, smanjila rad na crno i visoku poreznu evaziju te omogućila mladima i nezaposlenima kakav-takav pristup tržištu rada.
Jedan od najvećih problema koji ostaje iza odlazeće vlade je mirovinski sustav, koji je potpuno neodrživ jer je omjer zaposlenih i umirovljenika došao na 1,2 naprema jedan, pa doprinosi podmiruju samo 58 posto izdataka dok se manjak u sustavu stalno nadoknađuje iz proračuna. U analizi Svjetske banke, koju se često percipira kao zastupnika globalnog kapitala, zapravo ćemo pronaći precizno nabrojane nepravde stvorene u mirovinskom sustavu i savjete da se za početak ukinu povlaštene zastupničke i dužnosničke mirovine, mirovine akademika i drugih kategorija.
Primjećuje se da su i prosječne braniteljske mirovine znatno više ne samo od prosječne mirovine, već od prosječne plaće, što je potpuno apsurdno. No situacija u sustavu i s tim prilagodbama takva je da čak ni dežurni savjetnici vlada nemaju za nju adekvatnog recepta, osim stvaranja golemog broja novih radnih mjesta.
Povlaštene mirovine
Još jedan proračunski leš koji HDZ-ova vlada ostavlja za sobom su i iznimno visoki rashodi za porodiljne naknade, koji prelaze 2,1 milijardu kuna i za 400 milijuna kuna su viši od naknada za vojsku nezaposlenih, a koje se Kukuriku koalicija više ne usudi dirati. U strukturi rashoda ovogodišnjeg proračuna, teškog 122 milijarde kuna, čak 54,2 posto čine mirovine i druge naknade građanima i kućanstvima, a slijede rashodi za zaposlene s udjelom od 18,9 posto, što je ukupno 73,1 posto.
Bez tog dijela, u proračunu ostaju samo 33 milijarde kuna, od čega 7,7 milijardi čine rashodi za servisiranje javnog duga, koji se ne mogu dirati i koji će još samo rasti jer Hrvatska ne može izbjeći deficit ni narednih godina, a pogotovo će rasti ne uspije li vlada zadržati kreditni rejting. Ostaje, dakle, jedva 25 milijardi kuna, od čega 6,4 milijarde čine subvencije, najviše poljoprivrednicima, devet milijardi su materijalni troškovi, oko pet milijardi pomoći unutar općeg proračuna i oko pet milijardi ostali troškovi, koji čine transfere lokalnoj upravi te kapitalne i tekuće donacije i pomoći.
Prema optimističnom scenariju, po kojem bi sljedeće godine Hrvatska ostvarila barem mali gospodarski rast, Kukuriku vlada trebala bi za postizanje ciljanog rezanja deficita uštedjeti na rashodima dvije do tri milijarde kuna, dok nikakvih ozbiljnijih ušteda nema bez zadiranja u onaj dio proračuna koji čini više od 73 posto rashoda. Prema optimističnom scenariju, Hrvatska bi svake sljedeće godine povećavala rast BDP-a za dodatnih jedan posto, što bi uz stagnaciju rashodovne strane proračuna postupno dovelo do nestanka primarnog deficita. No bude li rast značajno podbacio, kao što mnogi analitičari predviđaju da će se dogoditi zbog prelijevanja krize eurozone, vlada će dobro učiniti ako se u rezanju rashoda bude vodila načelom ispravljanja zatečenih nepravdi i ravnomjerne podjele tereta krize.
Želi li u tome imati ikakav legitimitet, vladajući bi trebali krenuti od vlastitih redova, rezanjem ne samo povlaštenih zastupničkih i dužnosničkih mirovina, već i ekstremno visokih plaća, koje iznose po tri, četiri, pa i više prosječnih plaća.
Nema podizanja poreza
Kukuriku koalicija već je najavila da neće podizati poreze kako bi popravila prihodovnu stranu proračuna, već će ukupnu masu poreza bolje balansirati u korist proizvodnje, ali će poduzeti racionalizaciju i podizanje efikasnosti javnih poduzeća, kako bi snažnije doprinosila proračunu. Prostora za opće dodatno cijeđenje poreznog novca iz privrede nema, ako se od nje očekuje da pokrene nove investicije i zapošljavanja, za kojima zemlja kronično vapi.
Konsolidirani rezultat hrvatskih poduzetnika, kada se oni koji su ostvarili dobit prebiju s onima koji su zabilježili gubitak, bio je 2010. godine čak negativan, s minusom od 1,66 milijardi kuna, dok je, primjerice, 2007. bio ostvaren rekordni plus od 24,7 milijardi kuna. Podaci za prvih devet mjeseci ove godine pokazuju da je rezultat poduzetnika bolji nego lani za 39,4 posto, što je postignuto povećanjem produktivnosti, ali i žrtvovanjem radnih mjesta, koja će biti izuzetno teško povratiti.
Iskorišteno 50 posto novca iz EU fondova
OKVIR2 TEKST: Iz pretpristupnih fondova prve generacije HDZ-ova vlada ugovorila je 263,8 milijuna od ukupno dodijeljenih 279,2 milijuna kuna, ili 88,75 posto. Međutim, od pretpristupnog programa IPA za alokacije 2007. – 2011. ugovorila je samo 231,3 milijuna kuna od ukupno dodijeljenih 632,5 milijuna kuna, ili 36,6 posto, od čega je dosad plaćeno tek 113,1 milijun kuna. Ukupno je dakle, od 911,7 milijuna dodijeljenih kuna, ugovoren 495,1 milijun kuna ili 54 posto.