Rabljena sedmica
AMNESTY
Amnesty International saopćenjem je upozorio novu hrvatsku vlast na obavezu da provede istragu protiv Vladimira Šeksa, potpredsjednika Sabora i potpredsjednika HDZ-a, i Davora Domazeta Loše, umirovljenog admirala i nekadašnjeg načelnika Glavnog stožera, a zbog sumnji da su bili umiješani u ratne zločine. Amnesty, čije saopćenje potpisuje direktorica za Europu i središnju Aziju Nicola Duckworth, podsjeća na nikad istraženu povezanost Vladimira Šeksa s ratnim zločinima u istočnoj Slavoniji u jesen 1991, i na relevantne sumnje da je Davor Domazet imao jednu od ključnih zapovjednih uloga u operaciji Medački džep iz rujna 1993. godine. “Hrvatska mora razriješiti s prošlošću ako želi napredovati i krenuti dalje”, kaže Amnesty International i dodaje da “novoizabranoj hrvatskoj Vladi glavni prioritet mora biti istraga zločina počinjenih u Domovinskom ratu”. Vlada, međutim, nije htjela komentirati Amnestyjevo saopćenje.
RUSIJA
Ruska prosvjednička zima postaje sve vruća. Na moskovskoj aveniji koja nosi ime Andreja Saharova okupio se 24. prosinca dosad najveći broj demonstranata protiv Putin-Medvedevljeva poimanja demokracije: nezavisni izvori izvještavaju o stotinjak tisuća prosvjednika, dok službeni ruski izvori govore o njih trideset tisuća. Prosvjeduje se protiv evidentnih krađa na nedavnim parlamentarnim izborima, ali i protiv namjere Vladimira Putina i Dmitrija Medvedeva da u ožujku opet zamijene funkcije: Putin će, naime, u utrku za predsjednika države, a Medvedev će se vratiti na premijerski položaj. Protiv vladajuće bahatosti, koja podcjenjuje pamet javnosti, protestiraju pisci, glumci, tajkuni, političari i anonimni pripadnici srednjeg sloja kojima je dozlogrdilo Putinovo poigravanje s demokratskim običajima i njegovo izigravanje izborne volje građana. Putina je na podnošenje ostavke pozvao i zadnji šef SSSR-a Mihail Gorbačov. “Trebao bi učiniti isto ono što sam učinio i ja. Tako bi sačuvao sve pozitivno što je učinio”, izjavio je Gorbačov. Putinu, naravno, ne pada na pamet da posluša prosvjednike i Gorbačova.
HTV
Nakon što je urednik HTV-ova Dnevnika Zoran Šprajc, u Dnevniku, odgovorio Programskom vijeću HRT-a na priglupe i paranoično-domoljubne napade u vezi s emitiranjem priloga o tome kako je Tuđmanova vlast ostavila Vukovar u studenom 1991, glavni urednik HTV-a Bruno Kovačević kaznio je Šprajca uklanjanjem s ekrana i opomenom pred otkaz. To je samo vrhunac dugotrajne i uporne vojne koju protiv novinarstva na Prisavlju vode upravljačke i uredničke strukture te kuće, strukture koje su u proteklih nekoliko godina mahom bile sastavljane po kriterijima političke lojalnosti, menadžerske nesposobnosti i profesionalne anonimnosti. Sadašnji kaos i lakrdija logični su proizvodi takve kadrovske selekcije, ali i zakonskog modela za koji je umnogome odgovorna trećesiječanjska koalicijska Vlada. Pritom je ključni problem institucija Programskog vijeća, koja se pokazala stalnim izvorom nestabilnosti HRT-a i jednom od poluga političko-interesnog pritiska na javnu radio-televiziju. Ministrica kulture Andrea Zlatar najavila je da će rad na novom Zakonu o HRT-u biti jedan od prioritetnih poslova njezina ministarstva u idućih šest mjeseci.
NIŠTETNOST
Predsjednik Ivo Josipović poslao je Ustavnom sudu zahtjev da se ocijeni ustavnost Zakona o ništetnosti koji je HDZ-ova parlamentarna većina izglasala na samom isteku svoga mandata, a u povodu srbijanskih optužbi za ratne zločine protiv Vladimira Šeksa i ostalih. U zahtjevu stoji da taj zakon narušava ustavno pravo branitelja iz Domovinskog rata na obranu u mogućem kaznenom postupku zbog ratnih zločina, da ih izlaže pravnoj nesigurnosti i da im uskraćuje mogućnost da u suradnji s nadležnim tijelima Republike Srbije otklone neosnovane optužbe. Usto, s obzirom na to da je riječ o organskom zakonu, predsjednik Republike smatra da Sabor nije donio zakon Ustavom propisanom većinom.