Kult ličnosti

SANJA IVEKOVIĆ, jedna od najpoznatijih ex-jugoslavenskih vizualnih umjetnica, izlaže ovih dana u prestižnom Muzeju moderne umjetnosti (MoMA) u New Yorku. Njezina retrospektiva “Slatko nasilje” gorko se poigrava ratom i konzumerističkom kulturom, velikim idealima, političkim manipulacijama i posebno pozicijom žene u suvremenoj civilizaciji.

Ratni masakri, Titov “treći put”, “Coca-Cola”, reklame, antifašistički junaci i represija na Zapadu i Istoku, ocrtavaju kritičke povijesne raskrsnice nakon 1968., 1989. i 2000. Rad Sanje Iveković, prema riječima kuratorice Roxane Marcoci, zaokružen je u sva tri glavna područja njezinog kritičkog angažmana: političkog i feminističkog aktivizma te propitivanja pozicije umjetnika u kontekstu opće povijesti umjetnosti. “Veći je domet za MoMA-u što izlaže retrospektivu Sanje Iveković nego što je to kruna njezine izuzetne umjetničke karijere”, glasi rečenica na ulaznim vratima Muzeja.

MIRA FURLAN, poznata kazališna i filmska glumica, predstavila je ovih dana u zagrebačkoj knjižari “Booksa” knjigu svojih kolumni pod nazivom “Totalna rasprodaja”, koje je iz Amerike pisala za tjednik “Feral Tribune”. Otišla je iz Zagreba početkom devedesetih, nakon brutalne i šovinističke medijske hajke na nju i supruga Gorana Gajića. Likovi američkih kronika Mire Furlan su brojni, od meksičkih emigranata u Kaliforniji do terorista u Londonu 2005., uz mnoštvo pitanja koje je postavljala sama sebi: Zašto sam ovdje, zašto nisam negdje drugdje, zašto sam uopće otputovala, jesam li to trebala učiniti ili nisam, zašto uopće Amerika kao izbor?

Njezinu priču “Emigranti” na promociji je pročitala književnica Dubravka Ugrešić. Na pitanje kako se nosi sa statusom simbola prošlog vremena, Mira Furlan je odgovorila: “Nije zdrava i ugodna pozicija biti simbol. Ja to nisam, a tako i osjećam. Proizvedena sam kao simbol devedesetih godina od strane jedne velike mašinerije.”

ANGELINA JOLIE najavila je da će dio zarade od prodaje muzike iz filma “U zemlji krvi i meda” biti doniran SOS dječjim selima u Bosni i Hercegovini koja brinu o djeci, omladini i porodicama koje još uvijek trpe posljedice prošlog rata. Slavna glumica je izjavila: “Jako smo sretni što jedan dio prihoda ide kao podrška djeci u Bosni i Hercegovini, bez obzira na njihovu vjeru, etničku pripadnost ili spol.” U SOS dječjim selima u Sarajevu i Gračanici raste 280 djece i mladih, a još je preko 7.000 djece nezbrinuto i treba osnovnu egzistencijalnu pomoć.

DAVID WNENDT, mladi njemački redatelj, snimio je film “Ratnica” koji se bavi ekstremnom desnicom na istoku Njemačke, temom koja je dobila tragičnu aktualnost nakon što je otkrivena teroristička djelatnost koju je godinama provodila neonacistička grupa iz Zwickaua. Autor filma je prije nekoliko godina želio posjetiti bivšu Istočnu Njemačku i napraviti seriju fotografija napuštenih industrijskih postrojenja, a tada je prvi put došao u kontakt s mladim neonacistima u provinciji.

“U selima na istoku stječe se dojam da se radi o masovnoj pojavi. To me zgrozilo, ali i zainteresiralo”, objašnjava Wnendt. Film pokazuje mlade koji se okupljaju, opijaju, urlaju nacističke pjesme i gledaju na DVD-ima stare nacističke propagandne filmove. Wnendt prikazuje prepade na strance, rasizam svakodnevice i roditelje koji se nisu u stanju tome oduprijeti. Odgovori koje pruža nisu novi, ali pogađaju srž problema: radi se o nedostatku egzistencijalne perspektive mladih, pasivnim roditeljima i ideološkom vakuumu današnjih neoliberalnih društava.

KASPER KÖNIG, jedan od najpoznatijih njemačkih kustosa, autor je izložbe “Pred Zakonom” postavljenom u Muzeju Ludwig u Kölnu, koja se bavi temom (ne)poštivanja ljudskih prava i ljudskog dostojanstva u umjetnosti 20. i 21. stoljeća. Što to zapravo znači kada se nekamo ne smije ući? Što stoji iza toga? Što je unutra? Tko ili što je isključeno iz nečeg? Koja su pravila u igri? Koji je Zakon?, pita se König.

Od citiranja Kafkinog “Procesa” do umjetnika koji su preživjeli nacizam, od osakaćenih tijela Henryja Moorea do jednonogih muškaraca Alberta Giacomettija, tema poštivanja, odnosno povrede ljudskih prava proteže se kroz sva izložena djela. Time se zapravo cijeli izložbeni prostor pretvara u mjesto Ispita, a posjetiocu ne preostaje ništa drugo nego da se na kraju i sam zapita: Gdje smo danas, kao društvo, kao umjetnici i kao pojedinci?

ISTVAN MARTA, intendant uglednog budimpeštanskog Novog teatra, bit će u prvim danima 2012. smijenjen s ove funkcije u hajci nacionalističke kulturne revolucije, koja je zahvatila Mađarsku, izvještava njemački tjednik “Der Spiegel”.

Masovne smjene “nepodobnih” prvo su započele u provincijskim kazalištima, u kojima je stranka tvrde desnice, Fidesz, premijera Viktora Orbana, postavila sebi vjerne kadrove. No čistka je konačno stigla i u Budimpeštu, kulturno središte Mađarske, čija se lijevo orijentirana inteligencija i kreativna klasa nalazi pod snažnim udarom Orbanovih jurišnika, pod parolom borbe protiv “bolesne hegemonije degeneriranog liberalizma”. Na udaru se našla i 82-godišnja Agnes Heller, svjetski poznata filozofkinja i učenica Lukacsa, koju je desničarski tisak optužio za pronevjeru novca EU-a. Upitan da komentira kulturnu politiku vlade Viktora Orbana, književnik György Konrad je rekao: “Demokratski izabrana vlast uvodi diktaturu. To se upravo događa u Mađarskoj.”