Balkan prolaz

SASTANAK

Prošloga je petka, pod pokroviteljstvom Borisa Tadića, predsjednika Srbije, u Beogradu održan samit, najavljen kao okupljanje političkih predstavnika Srba iz regije. Razgovaralo se o daljnjem razvoju dobrosusjedskih odnosa i unapređenju položaja srpskih zajednica u zemljama regije, a sastanku su prisustvovali predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednik Srpskog narodnog vijeća u Hrvatskoj Milorad Pupovac i predsjednik Socijalističke narodne partije u Crnoj Gori Srđan Milić. Boris Tadić je sa sastanka poručio da je Srbija svjesna svoje odgovornosti u očuvanju nacionalnog identiteta i ponovio da Srbi trebaju biti lojalni građani država u kojima žive, saopćeno je iz njegovog ureda.

Ipak, nisu se svi predstavnici jačih srpskih političkih stranaka odazvali Tadićevom pozivu. Mladen Bosić, predsjednik SDS-a, jedan je od političkih lidera koji je odbio učestvovanje na ovom okupljanju, uz obrazloženje da ne želi učestvovati u predizbornoj kampanji Borisa Tadića. “Ja to vidim kao predizborni skup DS-a i pokušaj da oboji sebe i svoju stranku nacionalnom brigom uoči izbora”, rekao je Bosić za Al Jazeeru Balkan i dodao: “Ovom sastanku je očito data veća pažnja nego što je zasluženo.” Bosić tvrdi da sastanak političkih lidera neće donijeti ništa značajno, osim promotivnih fotografija Borisa Tadića i Milorada Dodika. Poziv su, navodno, odbili i ministri zdravlja i poljoprivrede Crne Gore Miodrag Radunović i Tarzan Milošević, kao i bivša ministarka za evropske integracije Gordana Đurović. Radunović je javno odgovorio na Tadićev poziv rekavši da je on “neprimjeren” i da nije slučajan. On je podsjetio da je prošlogodišnji sličan skup rezultirao “čuvenom strategijom Vlade Srbije koja se direktno meša u unutrašnje odnose Crne Gore i koju je odbacila crnogorska vlada”.

PROVOKACIJE

Tek što je, zahvaljujući glasovima deputata iz Republike Srpske, u Parlamentu BiH po ko zna koji put odbijen prijedlog zakona o zabrani negiranja zločina genocida i holokausta, predsjednik spomenutog bosanskohercegovačkog entiteta – Milorad Dodik – najavio je pokretanje inicijative za donošenje zakona o zabrani negiranja genocida nad Armenima.

“Vidjet ćemo kako to Sarajevo civilizacijski postupa ako sav Zapad i važne zapadne zemlje govore o tome da je bio genocid, hoće li to i Sarajevo prihvatiti”, rekao je Dodik u Beogradu. Kao i prilikom prvog upućivanja slične inicijative u bh. parlament – u aprilu 2010. – Dodik je iskoristio francuski prijedlog zakona o kažnjivosti negiranja genocida nad Armenima 1915, te činjenicu da bošnjačka politička elita većinom odbija pomor preko milion Armena u Turskoj za vrijeme i nakon Prvog svjetskog rata nazvati genocidom, kako bi na domaćem terenu isprovocirao nove političke sukobe. Trgovina mrtvima se u Bosni i Hercegovini čini kao najprivlačniji sport, pa čak i kada je kolateralna šteta jedna važna i ozbiljna inicijativa: u

Dodikovom slučaju, predmet trgovine su mrtvi Armeni, dok su mrtvi Bošnjaci nad kojima su vojska i policija RS-a počinile genocid – gurnuti pod tepih.

SEJDIĆ-FINCI

Dva prezimena – Sejdić i Finci – kombinirana su postala simbolom bosanskohercegovačkog političkog apsurda. Navršile su se dvije godine otkako je Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio presudu protiv BiH na osnovu tužbe Derve Sejdića i Jakoba Fincija, pripadnika bosanskohercegovačkih nacionalnih manjinskih zajednica, popularnih “ostalih”. Presuda strazburškog suda, čije je implementiranje u komplicirani bh. ustavni sistem obvezujuće, predstavlja promjenu samog korijena dejtonskog ustava, koji omogućava svim građanima da se kandidiraju na izborima za Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine. Za sada je to pravo, poznato je, rezervirano samo za pripadnike konstitutivnih naroda, što je Sud označio kao diskriminaciju. Pa čak ni tamo gdje “ostali” mogu učestvovati u vlasti, poput Doma naroda Parlamenta Federacije, nisu izjednačeni sa nacionalnim predstavnicima. U spomenutom domu su konstitutivni narodi predstavljeni sa po 17 delegata, koji su organizovani u klubove naroda – klub Srba, klub Bošnjaka, klub Hrvata, a pored njih i sedam “ostalih”, koji nemaju klub, ni prava koja iz toga proizilaze. U međuvremenu, druga po redu državna parlamentarna komisija, ni nakon deset zasjedanja nije došla do prijedloga amandmana na Ustav. Jedan od podnosilaca tužbe, Jakob Finci, danas smatra kako se nadao da provođenje presude neće imati tako trnovit put. “Upravo u tim našim kućnim igrama mi gubimo obraz pred Evropom – jer za Evropu je najvažnije da se mi ponašamo evropski, drugim riječima, da izvršavamo ona pravila koja je Evropa pred nas postavila”, rekao je Finci za Radio Slobodna Evropa. Posljednje ozbiljno upozorenje Bosni i Hercegovini je stiglo prije dvije sedmice, kada je nakon predstavljanja izvještaja monitoring tima rečeno da bi BiH mogla biti isključena iz Vijeća Europe, ukoliko do 15. marta 2012. ne ostvari napredak ka implementiranju presude Sejdić-Finci.

PROTESTI

U ponedjeljak su policajci u Beogradu napravili haos. Doslovce. Oko 1.500 pripadnika MUP-a Srbije, uz opravdanje da drugog izbora nije bilo, okupilo se ispred zgrade Vlade, zahtijevajući povećanja plata za sve zaposlene u MUP-u, kao i isplatu zaostalih dnevnica i putnih troškova. Protest je izazvao negativne reakcije gradonačelnika Beograda Dragana Đilasa, koji je osudio izazivanje kolapsa saobraćaja u centru Beograda. Gradonačelnik je naveo da svako ima pravo da štrajkuje u skladu sa zakonom, ali da niko nema pravo da svojim protestom ugrožava normalan život Beograđana, te da su upravo to blokadom saobraćaja u centru grada učinili pojedini pripadnici MUP-a Srbije. Prosvjednici su najavili da će nastaviti sa štrajkom sve do ispunjenja zahtjeva, koje su predali premijeru, a ne nadležnom ministru, međutim, protest je završen istoga dana, uz najavu do još nije gotovo.

ČESTITKA

Predsjednik Vlade Kosova Hašim Tači Katoličkoj crkvi i svim katolicima na Kosovu umjesto Božića čestitao je – Uskrs. Agencije su prenijele čestitku, objavljenu na zvaničnoj stranici Vlade Kosova, u kojoj se navodi da je “praznik Uskrsa među najznačajnijim praznicima hrišćanskog svijeta, koji slavi dostojanstveno i ponosno cijela katolička zajednica, svuda gdje živi”. Kosovski premijer, kako se ističe u čestitki, “sa posebnim uvažavanjem praznik Uskrsa čestita katoličkim vjernicima iz međunarodne zajednice, koji se nalaze na Kosovu”. Tači je građanima poželio da im praznik donese još više topline, sreće, nade i uspjeha, harmoniju, mir i društveni napredak.