Poruke mira i suradnje
Na božićnom prijemu Srpskog narodnog vijeća, održanom 5. januara u Novinarskom domu u Zagrebu, okupio se praktički cijeli državni vrh, brojni pripadnici srpske zajednice i velik broj ličnosti iz javnog života.
Predsjednik Ivo Josipović, premijer Zoran Milanović, predsjednik Sabora Boris Šprem, predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i direktor Srpske pravoslavne opšte gimnazije u Zagrebu, protojerej stavrofor Slobodan Lalić, u svojim su govorima istaknuli potrebu razvoja i poboljšanja hrvatsko-srpskih odnosa, rješavanja ratnog nasljeđa i nastavka evropskog puta, dobivši gromke aplauze za svoje poruke.
Teslina pouka
– Hrvatska danas ne bi bila ono što jest da nije bilo doprinosa Srba na svim područjima njenog razvoja – rekao je predsjednik Josipović.
Podsjetivši na izjavu Nikole Tesle “kada bi se mržnja pretvorila u električnu energiju, osvijetlila bi sve naše gradove i sela”, danu uoči Drugog svjetskog rata, Josipović je rekao da mržnja ne smije biti pogonsko gorivo, već to moraju biti poštovanje, razumijevanje i građenje zajedničke budućnosti.
– Moramo graditi zajedničko građansko društvo – rekao je premijer Milanović, dodavši da je svačiji doprinos politici koja vodi prema zajedničkom evropskom cilju dobrodošao.
– Za odnos Hrvata i Srba ne treba koristiti riječi “tolerancija” i “suživot”, već je pojam “život” ono čemu treba težiti – naglasio je premijer.
Govornici su podsjetili i na značaj 22. januara kada će građani na referendumu odlučiti o nastavku puta prema Evropskoj uniji.
– Unija nije pakao, kako neki tvrde, ali nije ni raj koji će, bez našeg sudjelovanja, riješiti sve naše probleme – rekao je Josipović.
Milorad Pupovac također je pozvao građane da se izjasne za pristupanje Uniji.
Predsjednicima Hrvatske i Srbije Ivi Josipoviću i Borisu Tadiću dodijeljena je nagrada “Svetozar Pribićević” za unapređenje hrvatsko-srpskih odnosa i razvoj multietničnosti i multikulturalnosti, a bit će im uručena prilikom prvog dolaska Tadića u Hrvatsku. Nagradu “Nikola Tesla” za razvoj srpskih institucija dobili su donedavni vicepremijer Slobodan Uzelac i posthumno Miloš Vojnović, jedan od osnivača Zajedničkog veća opština.
Nagradu “Diana Budisavljević” za humanizam, posthumno je dobila riječka aktivistkinja Darinka Janjanin koja je niz godina bila aktivna u srpskim organizacijama i manjinskoj samoupravi. Josip Boljkovac i Rade Bulat podijelili su nagradu “Gojko Nikoliš”, nazvanu po kordunaškom antifašistu, liječniku i književniku, a koja se dodjeljuje za očuvanje tekovina antifašizma.
U Vojnovićevo ime nagradu je primila njegova supruga Nada, a za Darinku Janjanin Đuro Budisavljević iz riječkog pododbora “Prosvjete”, dok se u ime nagrađenih zahvalio Slobodan Uzelac.
Susjedi i partneri
Na novinarsko pitanje o hrvatsko-srpskim odnosima, Pupovac je odgovorio da su se stekli uslovi za novi iskorak na tom polju.
– Hrvatska je postigla svoj cilj u vezi s evropskim integracijama, a promjene na izborima stvorile su pretpostavke da se političke razlike koje su postojale u prošlih godinu dana više ne pojavljuju kao prepreka za unapređenje odnosa. Prisutne su pretpostavke za novi iskorak u unapređenju odnosa u regiji – kazao je Pupovac i dodao da tužbe, kao rezultat starih politika, treba razgovorima i rešenjima učiniti nepotrebnima.
– Mora se riješiti sudbina nestalih Hrvata i Srba, procesuirati ratne zločine i vratiti kulturno blago. Razgovorima bi tužbe postale bespotrebne i prestale biti kamen spoticanja za obje zemlje – rekao je Pupovac.
Ivo Josipović smatra da je u posljednje dvije-tri godine ostvaren značajni pomak nabolje, iako još ima važnih otvorenih pitanja.
– Pitanje granice, pitanje kulturnih dobara, pitanje sukcesije, to su sve ozbiljna pitanja, a dobrom voljom mogu se naći kompromisi i rješenja prihvatljivi za obje strane – rekao je predsjednik.
– Pitanje tužbi nije odlučno, već ima simboličku vrijednost. Hrvatska je išla s tužbom kada su odnosi dviju zemalja bili gotovo na nuli, kada nije postojala perspektiva rješavanja problema ni ostvarenja legitimnih hrvatskih interesa, kada nije bilo suradnje Srbije s Hagom i kada nije bilo govora o tome da bi se zajednički radilo na pronalaženju nestalih. Danas su okolnosti drugačije i mislim da je bitno da prvo procijenimo da li možemo uspjeti u sporu i da procijenimo kako možemo lakše i bolje ostvariti naše interese, s tužbom ili bez tužbe – dodao je Josipović.
– Važno je da se u javnosti ne pothranjuju očekivanja od tužbe koja nisu realna, prije svega o naknadi štete. Često se govori o šteti, iako ona ne može biti predmet postupka, to treba rješavati na druge načine – rekao je Josipović i dodao da će sud u Hagu odlučiti da li su počinjeni zločini genocid.
Premijer Zoran Milanović odnose dviju zemalja ocijenio je kao solidne, ali s velikim prostorom za napredak.
– Danas je Srbija prostor gdje se govori razumljivim jezikom i gdje postoji značajan prostor za hrvatske kompanije. To su naši interesi, bez velike patetike. Dvije zemlje trebaju biti dobri susjedi i partneri i ako to postignemo, to je velika stvar – rekao je Milanović.
Prijemu je prisustvovala i većina ministara nove Vlade, zvaničnici iz ministarstava, predstavnici srpske manjinske samouprave, srpskih organizacija i nevladinih organizacija, kao i brojne ličnosti iz javnog života zemlje. Uz ambasadora Srbije u Hrvatskoj Stanimira Vukićevića, prijemu je prisustvovala i državna sekretarka u Ministarstvu rada Srbije Snežana Lakićević, dok je iz Republike Srpske došao predsjednik Skupštine Igor Radojičić.
Predsjednik i premijer u pravoslavnoj crkvi
OKVIR1 TEKST: Svečanoj atmosferi Badnje večeri u zagrebačkoj crkvi Svetog Preobraženja Gospodnjeg doprinijelo je i prisustvo predsjednika Ive Josipovića i premijera Zorana Milanovića, koje su vjernici pozdravili gromkim aplauzom budući da su prvi put zajedno posjetili pravoslavnu crkvu. “Velika je naša radost ove godine, pogotovo ovog Badnjaka, da imamo tu čast da su s nama predsjednik i premijer”, rekao je mitropolit zagrebačko-ljubljanski i cele Italije Jovan, ukazavši na značenje Božića kao praznika mira i radosti.