Rabljena sedmica
RADNICI
U utorak je u Zagrebu, pred Ministarstvom gospodarstva, prosvjedovalo tristotinjak radnika Diokija i Dalmacijavina, tvrtki koje već mjesecima prolaze kroz agoniju čije posljedice plaćaju isključivo radnici. Dioki je dospio pred propast zahvaljujući nesposobnosti i tvrdoglavosti vlasnika Roberta Ježića, a radnicima je obećano da će vlast učiniti sve kako bi se proizvodnja nastavila i kako bi vjerovnici, država i banke, ušli u vlasničku strukturu: Ježić će zauzvrat morati napustiti Dioki. Dalmacijavino, pak, nalazi se na prekretnici: ili će ih kupiti Salomon Berkowitz, što je sve manje izvjesno, ili će potonuti u stečaj. U Splitu su prosvjedovali i radnici upropaštenog Adriachema, u Vrbovcu mali dioničari tamošnjeg PIK-a… Slični utorci u ovoj bi se zemlji mogli početi događati i tokom ostalih radnih dana.
HDZ
Žestoko je počela HDZ-ova unutarstranačka predsjednička kampanja koja će potrajati sve do 20. svibnja, a u kojoj bi – kako sada stoje stvari – jednu od glavnih uloga mogao odigrati državni odvjetnik Mladen Bajić koji se u sličnoj roli pojavio na nedavnim parlamentarnim izborima. U javnost su, naime, prodrle informacije da je današnje vodstvo HDZ-a, na čelu s Jadrankom Kosor, u stranačkom sefu desetak mjeseci skrivalo četiri ili pet milijuna kuna za koje su znali da su nezakonito stečeni, a Damir Mihanović, bivši član uprave Croatia osiguranja, prozvao je Jadranku Kosor da nije reagirala na njegova pisma o korupcijskim aktivnostima, te je rekao da mu je ženska osoba iz vrha bivše Vlade, kojoj nije želio otkriti ime, preko posrednika prijetila da se neće dobro provesti ako nastavi svjedočiti o povezanosti HDZ-a s aferom Fimi media. Istovremeno, pretendenti na HDZ-ovo prijestolje udružili su se u optužbama da su Kosor i njezini pomagači (Branko Bačić, Vladimir Šeks, Tomislav Ivić, Josip Salapić…) zloupotrijebili svoje ovlasti kad su ovih dana raspustili HDZ-ov gradski odbor u Valpovu: uglas tvrde da se tako kroji poželjna delegatska slika na izbornom saboru stranke, i traže hitno sazivanje sjednice Predsjedništva. Kosor odbacuje optužbe koje pljušte sa svih strana i uzvraća protuoptužbama, a Slavonac Salapić izjavljuje da su se u HDZ-ove izbore uključile i tajne službe u kojima, po njemu, veliki utjecaj još uvijek ima Tomislav Karamarko, kandidat za predsjednika najjače opozicijske stranke.
SANADER
Mađarsko tužilaštvo obustavilo je istragu koja je pokrenuta u povodu optužbi hrvatskog USKOK-a da je bivši premijer Ivo Sanader za deset milijuna eura predao upravljačka prava u INA-i mađarskome MOL-u. Prema optužbi, Sanader je mito dogovorio s glavnim izvršnim direktorom MOL-a Zsoltom Hernadijem, a centralni svjedok USKOK-a je, već spominjani Robert Ježić, vlasnik posrnulog Diokija, koji je u svojim iskazima tvrdio da je polovica mita za Sanadera sjela na račun njegove švicarske tvrtke. Novac su uplatile off-shore kompanije s Cipra, a Ježićeva je verzija da je riječ o MOL-ovim tvrtkama. Mađarski tužitelji odbacili su USKOK-Ježićevu varijantu priče: tvrde da ciparske kompanije nemaju veze s MOL-om, nego da se radi o firmama koje su pod utjecajem ruskog Rosnefta i da je pet milijuna eura završilo na Ježićevu računu zato što je to trebala biti naknada za njegovo, Ježićevo, lobiranje za projekt Družba Adria. Tako je, naime, u Mađarskoj svjedočio vlasnik Rosnefta Mihail Gucerijev, dok Ježić, Sanader i direktor Ježićeve švicarske firme uopće nisu saslušani. USKOK je, pak, saopćio da obustava istrage u Mađarskoj nema nikakva utjecaja na vođenje postupka protiv Sanadera i Hernadija u Hrvatskoj.
HRASTOV
Vrhovni sud Republike Hrvatske otvorio je šesto suđenje Karlovčaninu Mihajlu Hrastovu koji je optužen – pa u međuvremenu oslobađan i osuđivan – za ubojstvo trinaestorice i ranjavanje dvojice zarobljenih rezervista JNA na Koranskome mostu u rujnu 1991. godine. U prethodnom postupku, Vrhovni sud osudio je Hrastova na osam godina zatvora, što je – nakon žalbe – umanjeno za godinu dana, no onda je Ustavni sud poništio presudu zbog navodnog formalnog propusta koji se sastoji u tome što osuđujuća presuda nije učinjena javno dostupnom u usmenom obliku. Hrastov se, inače, brani da je u zarobljene vojnike JNA pucao u nužnoj obrani: dosad je u tu tezu redovito vjerovao karlovački Županijski sud, dok je Vrhovni sud te presude ili ukidao ili preinačavao.
MESIĆ
Bivši predsjednik Stjepan Mesić saopćenjem je reagirao na dio intervjua sadašnjeg predsjednika Ive Josipovića “Večernjem listu”. Reagirao je na dio intervjua u kojem Josipović govori da, po njegovu mišljenju, bivši predsjednik ne bi trebao imati ured čije se postojanje financira iz državnog proračuna. “Podsjetit ću još i na činjenicu da Predsjednik koji ima stav i koji se ne boji donositi odluke (često i nepopularne) nužno stječe i neprijatelje. Stoga je neizbježno da i nakon isteka mandata ima osiguranje – i opet manje zbog sebe, a više zbog države. Zar nas iskustva drugih država, pa i demokratskih, ne uče koliko je pogubno kako sadašnje, tako i bivše obnašatelje visokih i najviših dužnosti ostaviti bez zaštite? Naravno, lakše je stjecati bodove na ljestvicama popularnosti nedorečenošću i izbjegavanjem zauzimanja jasnih pozicija, zbog čega neće biti ni neprijatelja. Samo, jesmo li željeli i trebamo li takvoga Predsjednika?”, piše Mesić i usput izražava nadu da će Josipović shvatiti što je uloga šefa države. “Ima još vremena, tek je dvije godine na čelu države.” Predsjednik je odmah uzvratio: rekao je da nije jasno što su zadaci i obaveze bivšeg šefa države, a ono što on samoinicijativno poduzima ponekad se, kao u slučaju podrške libijskom diktatoru Gadafiju, ispostavlja štetnim za Hrvatsku. Nije vjerojatno da će se prepucavanje zaustaviti na Josipovićevu odgovoru, jer Mesić ne voli ostajati dužan.