Veća prava i lakše do posla

U opsežnim analizama nedavnog referenduma nije se previše govorilo o podršci koju su Srbi u Hrvatskoj, među njima i oni s povratničkih područja, dali pristupanju Evropskoj uniji, premda je ta podrška bila vrlo vidljiva i u odazivu i u rezultatima.

Općina Gračac u južnoj Lici, s više od 82 posto, na vrhu je onih čiji su se stanovnici izjasnili za EU: načelnik Goran Đekić ističe da se ljudi nadaju da će biti ravnopravni, ali i da se će se poboljšati uvjeti života u općini i iskoristiti svi njeni potencijali.

– Najveći problem nam je struja koju mnoge kuće, ni 17 godina nakon rata, još nisu dobile, iako su je prije imale. Struje nema ni u rodnoj kući majke Nikole Tesle, a u mnogim domovima koji su prije 40 ili 50 godina imali struju danas se veš pere ručno, a bake sjede uz svijeće. Nakon 1945. elektrifikacija je bila brže provođena – kaže Đekić, koji smatra da bi napredak zaustavio trend iseljavanja, uglavnom u Kanadu, iz tog kraja.

Odlaze preko bare

– Bio sam u posjetu kod iseljenika u Hamiltonu, gdje ih je najviše, čak je i gradonačelnik porijeklom iz našeg kraja. Vratili bi se da je Gračac razvijeniji i da imaju osiguranu egzistenciju. Moj prijatelj, koji je otišao 1994, rekao je da tamo žive da rade, a u Gračacu rade da žive. Iako ondje zaradi više para, rado bi se vratio – nastavlja Đekić i dodaje da se ni mladi koji završe škole i fakultete ne vraćaju u Gračac, jer nemaju gdje.

– Ovdje zaostajemo za drugima, a država nema sluha da održi Gračac, Lapac i druga mjesta. Nude nam projekte u kojima moramo sudjelovati s polovicom sredstava. A odakle nama pare kada smo i plaće prepolovili? – pita se načelnik i ističe nadu ljudi da će biti sagrađen neki pogon, pa će manje morati odlaziti u inozemstvo.

Ukazuje i na dobre strane prekogranične suradnje, ponajprije kroz fondove.

– Mi to odavno radimo, uspjeli smo napraviti nekoliko projekata s našim partnerima u Bihaću i Unsko-sanskom kantonu – kaže Đekić, dodavši da će s nastavkom puta prema Uniji suradnja s obje strane Une samo jačati.

Na toj je rijeci i Dvor, čiji načelnik Nikola Arbutina govori o očekivanjima ljudi koji su u pristojnom broju izišli na referendum.

– Očekuju određene mogućnosti, prednosti, veći promet kapitala, robe, veće tržište. Neobrađena zemljišta treba staviti u funkciju, kao i neke manje pogone. Imamo granicu s BIH-om koja će sutra postati šengenska, što nosi određene nedostatke, ali i prednosti. Dvor ima 72 kilometra granice, što kopnene, što vodene. To će zahtijevati dosta policije na našem području koja će ovdje, neovisno o dijelu poreza na plaće, nešto i potrošiti – govori Arbutina i ističe da će se ulazak u EU najviše odraziti na poljoprivrednike.

S jedne strane, stanovnici se plaše jer nisu legalizirali prateće objekte uz kuće, a s druge spremaju se povući novac iz predpristupnih fondova, znaju da iz budžeta EU-a najviše otpada na poljoprivredu. To je za poljoprivrednike dobar izazov, no za to valja stvoriti pretpostavke.

– Osim toga, ulaskom Hrvatske u EU poduzeća iz Republike Srpske i BIH-a vjerojatno će tražiti da imaju pogone na području Dvora, kako bi mogla lakše plasirati robu u Evropu – kaže Arbutina.

Na pitanje je li moguće da naši susjedi dolaze u šoping ovamo, kao što su dosad Dvorani odlazili u BIH, odgovara da se to već događa:

– Istina, ne dolaze toliko u Dvor, u kojem je ponuda slaba, ali se ide u Sisak, pogotovu zbog bijele tehnike, TV-a i mobitela, koji su kod nas jeftiniji, a dobije se i povrat poreza.

Poticaj povratku

Po riječima Rade Kosanovića, načelnika Općine Krnjak, ljudi u EU-u, bar što se tiče manjina, vide veću slobodu nego što je zasad imaju u Hrvatskoj.

– Osim toga, stopa zapošljavanja u Hrvatskoj je niska, a kod manjina još manja, bilo gdje da se pokušavaju zaposliti. Zato vjeruju da će lakše doći do kruha u nekim drugim zemljama nego u Hrvatskoj. Konačno, u Uniji ćemo se naći svi zajedno iz bivših jugoslavenskih republika, jedino će nam zajednica biti mnogo šira i bez opasnosti da se ponove devedesete. Ali, najbitnija će biti ulaganja, kojih u Karlovačkoj županiji, pa i šire, nema. Ne samo da ih nema, nego se još i razvlači ono što je ostalo od imovine – kaže Kosanović.

Mladen Kulić, predsjednik manjinskog vijeća u Slatini, koji je dobro upućen u ekonomske probleme Virovitičko-podravske županije, kaže da su ljudi na terenu ocijenili da će ulaskom u EU ojačati pravna država i ustavni princip jednakosti u ostvarivanju prava, posebice

manjinskih.

– Ljudi se nadaju da će konačno doći do ostvarenja održivog povratka i da će se još neki vratiti iz izbjeglištva. Naša županija ima pet općina i dva grada na području posebne državne skrbi (PPDS). Na područjima Voćina, Čačinaca, Mikleuša te Orahovice i Slatine u ratu je razoreno 30 naselja. Na tim je područjima bio izrazit proces useljavanja, uz otkup i obnovu kuća, ali i u stanove izvan PPDS-a. Osim objekata, uništena je i privreda, pa je goli povratak neodrživ, osim za mali broj porodica koje imaju socijalna primanja i mirovine. Dosad nije ništa uloženo u razvoj privrednih djelatnosti, osim kod malog broja useljenika i povratnika koji se bave stočarstvom i poljoprivredom – kaže Kulić i kao pozitivno ističe da se u Slatini i Virovitici počinju ostvarivati projekti prekogranične suradnje.

Uz učešće EU-a, može se očekivati značajnije ulaganje u malu i srednju privredu, posebno u obnovljive izvore energije, ekologiju i ekološke proizvodnje u poljoprivredi, voćarstvu i stočarstvu – smatra Kulić.

Direktne i indirektne koristi

– Za SNV i za SDSS, kao jedinu srpsku parlamentarnu stranku, pitanje ulaska Hrvatske u EU nije izazvalo dileme i nije bilo teško – rekao je zamjenik predsjednika SNV-a Saša Milošević, ističući da su učinili sve da ulazak ubrzaju i olakšaju.

– Od ulaska će profitirati Hrvatska, a od toga će bolje biti i Srbiji i BIH-u. Bit će direktnih i posrednih koristi, onih koje ćemo osjetiti trenutačno i onih što će dati ploda nakon duljeg vremena, na političkom, ekonomskom, kulturnom i svim drugim poljima – kaže Milošević.

Opredjeljenje ljudi na terenu pozdravio je i bivši vicepremijer Slobodan Uzelac, koji je nedavno osnovao udruženje Forum za selo.

– Drago mi je da su Srbi u ruralnim dijelovima Hrvatske izišli na referendum i glasali u natprosječno velikom broju. To je dokaz da ljudi vjeruju proklamiranim principima hrvatskoga političkog vodstva. Oni vjeruju u ideju EU-a kao u univerzalnu ideju kvalitete ljudskih prava, koja su im se, kao ne-prava, mnogo puta obila o glavu – smatra Uzelac.