Intrigator

Katran & perje

Raspojasani američki ambasador

Neprijatelj ne spava

Diplomacija, koješta… sve sama kurva muška i ženska, đubre do đubreta, jadao se starojugoslavenski Major u Marinkovićevom “Kiklopu”, ovjekovječen u istoimenom filmu u liku glumca Borisa Dvornika – a bilo je to doba kada su diplomati još uvijek razgovarali u bijelim rukavicama.

Međutim, ni diplomacija nije što je nekada bila: ambasador Sjedinjenih Američkih Država James B. Foley naprosto se raspomamio u Zagrebu. Raspali i ožeži, pa kom obojci kom opanci, što bi rekao Dvornikov Major. Po Foleyjevim neobično srdačnim riječima, u Hrvatskoj “investicijska klima nije atraktivna, nego je u nekom smislu i aktivno neprijateljska”. Nasumice udarajući oko sebe sudionike skupa u organizaciji Instituta za inovacije, njegova ekscelencija se zauzela za “promjene na tržištu rada” – što bi imalo značiti da boljševički Zakon o radu jednom za svagda ima biti promijenjen.

– Poslodavci trebaju lakše zapošljavati i otpuštati – ošamario je još jednog statista na skupu veleposlanik, objašnjavajući korelaciju otpuštanja i zapošljavanja, te je za svaki slučaj ponovio povijesnu istinu da radna mjesta u vrlom novom svijetu smije otvarati samo privatni sektor.

– Biznismene se često gleda sa sumnjom – ustanovio je Foley, koji smatra da je nepoduzetnička klima dijelom rezultat kontroverzne privatizacije iz 1990-ih, no dublji razlozi za averziju prema kapitalizmu leže u jugoslavenskoj prošlosti Hrvatske. Eto tako opet arhetipskih dežurnih krivaca – komunista, inače izumrlih prije 22 godine.

Ne treba posebno napominjati radosnu činjenicu da je gospodin prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić ponizno izrazio umjereno oduševljenje stavovima američkog ambasadora. Za “reforme na tržištu rada” zauzeo se i šef delegacije EU Paul Vandoren, a Krele je zalajao na žarulju.

Petar Glodić

Politički safari za razbijanje dokolice bogatih u organizaciji londonske agencije

Turističko lešinarenje

Program turističke eksploatacije nedavnih sukoba u Bosni i Srbiji nudi, među ostalim, spavanje u Srebrenici, penjanje na sarajevska brda i posjet beogradskom kafiću “Luda kuća”, kamo je rado svraćao Karadžić

Internetska stranica www.politicaltours.com ima neobičnu turističku ponudu: londonska agencija zainteresiranim putnicima nudi da u šest do devet dana, ovisno o destinaciji, obiđu neke od najzanimljivijih konfliktnih zona na svijetu. Tako su u ponudi i Bosna i Srbija, odnosno te dvije zemlje za nekih 2.400 funti po glavi dobijete u paketu. Najnovije što se nudi je obilazak postgadafijevske Libije. Kreće se negdje krajem marta i, među ostalim, možete vidjeti mjesta gdje se kretao Gadafi posljednjih sati svog otpora. Valjda, iako ne piše, nude i ulazak u cijev odakle su izvukli bivšeg ranjenog vođu Libije.

E sada, nama je posebno zanimljivo što ova svojevrsna turistička eksploatacija nedavnih sukoba nudi u susjednoj Bosni i Srbiji. Među ostalim, spavanje u Srebrenici, penjanje na okolna sarajevska brda i “Das ist Walter” pogled, odakle je po gradu pripucao i ruski pisac Edvard Limonov, svojevrsni preteča ovog današnjeg lešinarskog turizma. Vazda radoznali turisti mogu vidjeti i neki od – za njih otvorenih – podzemnih tunela iz doba Jugoslavije, kao i tunel iz prethodnog rata u Sarajevu. Kada se umore od turističkog uživanja u tanatosu, vodiči im opcionalno nude rafting na Neretvi, obilazak središta Beograda ili odlazak na nogometnu utakmicu na Marakani. Za okrepu, mogu otići i u novobeogradski kafić “Luda kuća”, u koji je rado svraćao i Radovan Karadžić.

Londonska agencija je za evropsku mobilnu elitu željnu novih turističkih iskustava osigurala i prvoligašku vodičku liniju. Tako rečenu Bosnu & Srbiju, za koje se izlet inače službeno zove “Mladićeva ostavština”, pokrivaju sve sami balkanski eksperti – Louis Sell, bivši zaposlenik britanskog Foreign Officea i Kate Adie, bivša dopisnica BBC-a s ovih prostora. Turu po Kosovu predvodi nitko drugi doli Tim Judah, autor dajdžestiranih povijesnih pregleda o Balkanu, svojedobno u nas vrlo popularnih. Inače, agencija Prištinu smatra jednim od najružnijih gradova na svijetu koji – u istom dahu priznaje – ima jednu od najboljih ponuda lokalne i internacionalne žive glazbe.

Agencija nudi i brzopotezni uvid u Sjevernu Koreju i Sjevernu Irsku, u Etiopiju i Tursku te Gruziju. Lako je za pretpostaviti da će se u ponudi, prije ili kasnije, naći i pacificirana Sirija u koju upravo pristiže demokracija, zatim domesticirani Iran, omekšana Kuba, pa Venezuela ako jednom uspiju skinuti Huga Chaveza itd. itd.

Vrlo je zanimljivo da praktički svi programi sadrže i razgovore s lokalnim aktivistima civilne scene. To je stvarno bizarno, naime, da nekadašnji drčni borci za ljudska prava sada figuriraju kao pitomi informatori i zabavljači koji za sitnu paru, a možda čak i džabe, hostesiraju blazirane zapadnjačke turiste u njihovoj vječnoj potrazi za nečim autentičnim, originalnim i lokalnim, pa bila to i trauma.

Rade Dragojević

Sindikalisti o političkom kadroviranju u HEP-u

Agresivno na Koračevića

Novi predsjednik uprave HEP-a Zlatko Koračević navodno je iznenadio HEP-ove sindikaliste izjavom kako je on protiv razbijanja te tvrtke na dijelove. Iznenadio je i javnost, jer u planu Kukuriku koalicije stoji kako će se prijenos i distribucija vlasnički izdvojiti u posebne tvrtke, protiv čega se energično bori sindikat Tehnos na čijem je čelu Denis Geto. Koliko u tome ima istine?

– Ja sam bio na tom sastanku i nisam čuo da je Koračević izjavio da je protiv razbijanja HEP grupe na dijelove. Taj podatak je iznio predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravko Čorak. Sve što se dogodilo jest to da su stranačke fotelje podijeljene, iako se ranije govorilo da će se u HEP dovesti neki stručni ljudi izvana. Govorilo se o nekom kriznom menadžmentu, ali očigledno je sve bila demagogija. Hoće li nova uprava raditi na dobrobit HEP-a, teško je za sada reći – kaže Geto za “Novosti”.

O novom predsjedniku uprave stekao je ipak solidan dojam, jer Koračević je savladao neke termine iz energetike i potrudio se naučiti ponešto o poduzeću u koje dolazi.

– Ako će se investirati u proizvodne objekte, gdje smo desetkovani, ako će se ulagati u infrastrukturu, kao što možemo čuti, ako se restrukturiranje o kojem se govori posljednjih deset godina konačno provede, onda će biti dobro. HEP je, ponavljam, nacionalni interes. No poučeni iskustvom iz prošlosti, opet se bojimo da investicije ne odu u krivom smjeru – oprezan je Geto.

Sindikat Tehnos, najavljuje Geto, prema novoj upravi odmah će krenuti agresivnije, jer novo vodstvo HEP-a želi prisiliti da u startu pokaže svoje pravo lice. Zahtijevat će puni socijalni dijalog i opće informiranje. Dosadašnjim interesnim uplitanjem, zaključuje Geto, HEP-u se svake godine ukrade jedna velika elektrana, jer se pogoduje privatnom kapitalu.

Dragan Grozdanić

Prvi potpredsjednik opet napada

Toplina i duhovitost

Radimir Čačić muku muči s novinarima koji ne uviđaju da on “radi za dobrobit naše djece i domovine”, kako sam veli. Posljednji od takvih je Aleksandar Stanković, koji je u ponedjeljak u Dnevniku plus HTV-a ustrajao na pitanju Čačićeve bahatosti i, još važnije, na temi postavljanja stranačkih upravnika državnih poduzeća. Ne zaboravimo, do izbora se za takve pozicije obećavalo ljude iz struke.

Gore citirane riječi, međutim, prvi potpredsjednik – kako sebi tepa Čačić – nije samo izjavio, nego ih je doslovce odurlao u studiju nakon emisije, k tome prijeteći da neće više davati intervjue za javnu televiziju. Bilo je tomu više svjedoka, no urednik Informativnog programa Dražen Miočić je svejedno kolegama s portala Danas.hr, koji su objavili vijest o Čačićevu ispadu, promucao tek da “nije baš tako bilo”. Pa, s obzirom na sve to, bilježimo dva zabrinjavajuća momenta, a koji su apsolutno naš problem.

Prvo, naš je problem činjenica da Radimir Čačić očito loše podnosi nešto veći pritisak, i to još od same izborne noći. Bilo da je opterećen javnim te političkim, ili privatnim, a pravosudnim poteškoćama, on puca i praska i prijeti. A uzeo je silnu količinu ovlasti na raspolaganje. Dobrobit naše djece i domovine je u opasnosti, dakle, ne samo zato što se ne slažemo s konkretnim njegovim rješenjima za krizu.

I drugo, Miočićevu reakciju podržao je naknadno glavni urednik Bruno Kovačević, inače slavan i po nedavnom prigovaranju novinarima Dnevnika zbog, također, Čačićeva nezadovoljstva prilogom o Ini i Molu. Kovačević navodi kako sada nije bilo vike, nego se nakon emisije među protagonistima odvijao “topao i duhovit” razgovor. Fakat, kako da se onda nesretni prvi potpredsjednik odluči za stručnost umjesto posluha?

Igor Lasić

(Ne)procesuiranje zločina u Medačkom džepu

Lov na lošeg momka

Hrvatska policija uhapsila je petoricu bivših pripadnika Devete gardijske brigade HV-a pod sumnjom da su izvršioci masakra tokom operacije Medački džep u septembru 1993. godine. Nakon ispitivanja u zagrebačkom Državnom odvjetništvu, trojica su puštena, a komandir izviđačke čete Josip Krmpotić i jedan od nižih komandira, Velibor Šolaja, zadržani su mjesec dana u zatvoru.

Ovo hapšenje bilo je povod za nove zahtjeve nevladinih organizacija da se sudi i naredbodavcima zločina. Janko Bobetko je umro, a Hag je suđenje delegirao Hrvatskoj, pa je Mirko Norac s konačnih šest godina zatvora bio jedini osuđenik za ubojstva 23 civila i petero zarobljenika, čija su imena navedena u optužnici. Po riječima domaćih nevladinih organizacija, u toj je optužnici izostavljeno nekoliko imena žrtava jedinice specijalne policije. NVO-i su se zalagali za procesuiranje Davora Domazeta Loše za koga je, po riječima voditeljice Documente Vesne Teršelič, na sudu ustanovljeno da je preko njega išla paralelna linija zapovijedanja. Sada se oglasio i Amnesty International (AI), ukazujući na potrebu istraživanja zapovjedne odgovornosti.

– Nijedan od uhapšenih nije bio visoki vojni oficir – tvrdi Nicola Duckworth, direktorica programa Amnestyja za Evropu i srednju Aziju, ističući da je u javnosti dovoljno podataka da se otvori istraga.

AI također ističe da su operacijom zapovijedali Bobetko i Domazet Lošo, ali da hrvatske vlasti do sada nisu istražile tvrdnje o njihovoj komandnoj odgovornosti, pogotovo što je Domazet bio izaslanik Bobetka kao glavnog zapovjednika.

Zna se da su hapšenja u monitoring tablicama i izvještaju o poglavlju o sudstvu i ljudskim pravima, koji do 15. marta ide u Brisel. Hoće li tu biti još imena, zavisi o glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću.

Nenad Jovanović

Kratko & jasno

Boris Feis, izvršni tajnik SSSH-a

Ništa od grčkog scenarija

Kako komentirate porast cijena vode, grijanja, goriva i javnog prijevoza?

– Istovremeni porast cijena bio je za očekivati, jer se poklopilo povećanje stope PDV-a sa 23 na 25 posto s poskupljenjem komunalija u nekoliko hrvatskih gradova i s puzajućim rastom cijena naftnih derivata, koji su u posljednja tri mjeseca poskupili oko 12 posto. Ukupni utjecaj sadašnjih povećanja cijena može iscrpiti stopu inflacije za čitavu godinu (2,4 posto), što znači da bi godišnje povećanje moglo biti i duplo veće od očekivanog.

Kako je moguće da je smanjen PDV za vodu, a njena cijena je porasla?

– Istina, PDV na vodu je smanjen, ali je povećana cijena kubnog metra i uvedena je jednokratna naknada od 18 kuna. Tako da sve zajedno za Zagreb daje dvocifreno povećanje.

Koliko još mogu građani izdržati ovakav rast cijena? Što država treba učiniti po tom pitanju?

– Standard građana je u realnom padu posljednje tri godine, a daljnji pad je predviđen smjernicama Vlade i u ovoj godini (za oko 0,8 posto). Očito se bližimo granicama izdržljivosti. Vlada ima male mogućnosti za intervenciju na području cijena naftnih derivata, ali ima mogućnosti kod drugih energenata čiju cijenu posredno ili neposredno određuje.

Kamo to sve vodi? Očekuje li građane Hrvatske situacija poput one u Grčkoj?

– Grčki scenarij trenutno nije moguć, jer je Hrvatska u boljoj poziciji. Hrvatski državni dug iznosi, zajedno s državnim garancijama, oko 60 posto BDP-a, za razliku od grčkog, koji je oko 160 posto. Kamate na hrvatski državni dug su oko 7,2 posto godišnje, a one na grčki 37 posto, prema stanju od 5. ožujka ove godine. Daljnji tok događanja bit će jako uvjetovan i razvojem političkih prilika u svijetu (bitka za Siriju, iranska kriza, odnosi Rusije i zapadnog svijeta), kao i posljedicama ekonomskih poremećaja u Kini i Evropskoj uniji.

AUTOR: Mirna Jasić