Balkan prolaz

APSOLUTNO

Video-snimak razgovora lidera Socijaldemokratske partije i aktualnog ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumdžije sa novinarom Federalne Televizije Darijanom Babićem za kratko vrijeme je na internetu i televiziji vidjelo više stotina hiljada gledalaca iz čitave regije. Nakon završene konferencije za novinare SDP-a, održane 27. februara, Lagumdžija je prišao novinaru i izdiktirao detaljne upute o tome kako treba da izgleda prilog o konferenciji u Dnevniku FTV-a, a “novinar” je iste večeri u centralnoj informativnoj emisiji FTV-a revnosno ispunio nalog. “Ovo što se radi nije dno, nego ispod dna i novinari Federalne televizije prikazuju sve ono što nema veze s profesijom kao novinarsku profesiju. Tako se ispunjavaju želje političkih lidera, nosi se kišobran Goranu Bregoviću i snima se proboj u Žepu”, rekla je Borka Rudić iz Udruženja BH novinari, dodavši kako se zaokret u politici Federalne televizije vidio kada se Lagumdžija pomirio s vlasnikom Avaza i liderom Saveza za bolju budućnost Fahrudinom Radončićem. Snimak, koji je objavio portal vijesti.ba, a koji je nepobitan dokaz miješanja jednog političara u uređivačku politiku javnog servisa, objavili su veći mediji u regiji i posjećeniji portali. Video, međutim, ne prikazuje ništa što već do sada nije bilo evidentno, i to još od predizborne kampanje 2010. Samo je na najbrutalniji način demistificirao ulogu Lagumdžije kao urednika FTV-a – nije tu bilo nikakvih konspirativnih sastanaka po sarajevskim birtijama, niti prijema u zgradama institucija BiH, nego je Lagumdžija prišao novinaru i, onako, s nogu, sasuo nekoliko kratkih instrukcija, na šta je novinar više puta ponovio: “Apsolutno, apsolutno.” Kako onda izgledaju razgovori predsjednika SDP-a i urednika TV programa i multimedije u FTV-u Bakira Hadžiomerovića, koji se redovno odvijaju baš po spomenutim sarajevskim birtijama, možemo zamisliti. Apsolutno.

RAZGOVORI

Uoči razgovora, koje će 15. marta započeti na visokom nivou sa komesarom za proširenje EU-a, Makedonija je dobila novog šefa Delegacije EU-a, estonskog diplomatu Aiva Orava. Prije zvaničnog preuzimanja dužnosti, tokom sastanka sa makedonskim ministrom inostranih poslova Nikolom Poposkim, Orav je rekao da je njegov mandat u Skoplju da zastupa i brani interese EU-a, a da je interes Unije da zemlja-kandidat što prije postane njenom članicom. Na pregovorima, tokom kojih će se razmatrati pitanja unutrašnjih poslova, sudstva, medija i izbora, učestvovat će makedonska delegacija, predvođena premijerom Nikolom Gruevskim i evropski komesar za proširenje Štefan Füle. Kao prethodnica, u Bruxellesu ovih dana boravi potpredsjednica Vlade Makedonije za evropske integracije Teuta Arifi, gdje predstavlja revidirani makedonski Nacionalni program za usvajanje prava EU-a u Evropskoj komisiji. Makedonija je status kandidata za članstvo u EU-u dobila 15. decembra 2005, ali pregovori još nisu počeli zbog spora između Skoplja i Atine u vezi sa imenom Makedonija. Da Makedoniju očekuju dugi i teški pregovori nagovijestio je prošle sedmice generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen, koji je rekao da Makedonija ne treba da očekuje poziv za članstvo u Alijansu bez prihvatljivog rješenja u sporu sa Grčkom. Neformalni dijalog između Makedonije i EU-a, koji se najavljuje polovicu ovoga mjeseca, nisu zamjena za pregovore nego, kako ti formuliraju europski diplomati, tek “most za njihov početak”.

CICIBAN

Sloveniju potresa skandal koji je pokrenuo popularni dječji časopis “Ciciban”, koji je u najnovijem broju objavio pričicu djevojčice Ane pod naslovom “Moja dva tate”, u kojoj djevojčica sretno živi sa dva oca. Lavina homofobnih komentara sručila se na redakciju časopisa, a prva se kamena dohvatila članica slovenske koalicijske vlade, kršćansko-narodna stranka Nova Slovenija (NSi), pozivajući roditelje da otkažu pretplatu na dječji list. Slovenci će u nedjelju 25. marta na referendumu odlučivati o tome hoće li istospolni parovi dobiti pravo na usvajanje djece iz svojih ranijih heteroseksualnih veza, što je i predviđeno još lani usvojenim porodičnim zakonom, koji se ne primjenjuje jer su njegovi protivnici inzistirali da konačnu ocjenu daju birači na referendumu. NSi, koji uz podršku Katoličke crkve biračima predlaže da odbiju novi porodični zakon, tvrdi da je “Ciciban” “zloupotrijebio učenike nižih razreda osnovne škole, kako bi se uključio u referendumsku kampanju”. “Bojimo se da će slični sadržaji, s idealiziranim prikazom istospolnih zajednica, postupno ući u školske udžbenike i obrazovne programe”, navela je stranka Nova Slovenija u prestravljenom saopćenju za javnost. Pobornici potvrđivanja novog porodičnog zakona u Sloveniji tvrde da su u Evropskoj uniji neke države, koje inače važe za “katoličke i konzervativne”, već prihvatile slična rješenja i veća prava za istospolne parove. Protivnici zakona tvrde da su za homoseksualne parove dovoljna prava iz zakona o registraciji istospolnih zajednica, donesenog prije sedam godina te da istospolnim parovima nije mjesto u porodičnom zakonu koji se treba odnositi samo na “klasičnu porodicu, odnosno zajednicu muškarca i žene s djecom”. Prema ispitivanju koje je među 500 građana provelo ljubljansko “Delo”, zagovornika većih prava gay parova trenutno je više, ali ishod referenduma još je neizvjestan.

ADŽIĆ 1

Blagoje Adžić, posljednji načelnik Generalštaba JNA, ispustio je zločinačku dušu u tišini, i da nije bilo tabloida “Kurir” tko zna da li bi se vijest o njegovoj smrti protegla dalje od skromne čitulje u “Politici”. Povodom njegove smrti nisu izdata nikakva zvanična vojna ili civilna saopćenja, pa je prvi operativac Miloševićevog pohoda na Sloveniju, Hrvatsku i BiH sahranjen u subotu u najužem krugu rodbine i prijatelja. Historija će zabilježiti da je Adžić imenovan na dužnost načelnika Generalštaba Oružanih snaga SFRJ 29. septembra 1989. i da je na toj dužnosti bio do 27. februara 1992, kada je prisilno penzionisan sa skupinom od 32 generala. Otvoreno je zagovarao i najavljivao intervenciju JNA na Hrvatsku, a za njim je Županijski sud u Osijeku još 1991. raspisao potjernicu zbog počinjenog genocida, ratnog zločina protiv civila, ratnih zarobljenika i bolesnika tokom rata u Hrvatskoj 1991. Protiv Adžića je na vukovarskom Županijskom sudu podignuta optužnica za ratni zločin, ali je predmet ustupljen Županijskom sudu u Osijeku.

ADŽIĆ 2

U euforiji oko zelenog svjetla iz Europske unije i promocije nove knjige Dobrice Ćosića “Bosanski rat”, koja je upravo objavljena u izdanju Službenog glasnika, dakle, dok je bivši predsjednik SRJ o državnom trošku tumačio svoja viđenja ratova u kojima (ni)je učestvovao, Srbija je potpuno zanemarila smrt nekadašnjeg načelnika Generalštaba JNA. Blagoje Adžić će ostati upamćen i kao učesnik udruženog zločinačkog poduhvata, kako je to formulirano u optužnici Tribunala u Haagu u optužnici protiv Hadžića, Martića, Simatovića, Stanišića, “čiji je cilj bio prisilno i trajno uklanjanje većine nesrba, prvenstveno Hrvata, bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, sa velikih dijelova teritorije Hrvatske i Bosne i Hercegovine”: “U ovom udruženom zločinačkom poduhvatu učestvovalo je mnogo pojedinaca. Svaki pojedini učesnik je, činjenjem ili nečinjenjem, doprineo postizanju cilja tog poduhvata. Među pojedincima koji su učestvovali u ovom udruženom zločinačkom poduhvatu i time značajno pomogli ostvarivanju cilja tog poduhvata, bili su optuženi Jovica Stanišić i Franko Simatović, Slobodan Milošević, Veljko Kadijević, Blagoje Adžić, Ratko Mladić, Radmilo Bogdanović, Radovan Stojičić zvani Badža, Mihalj Kertes, Milan Martić, Radovan Karadžić, Biljana Plavšić, Željko Ražnatović zvani Arkan, Vojislav Šešelj; drugi pripadnici JNA, kasnije Vojske Savezne Republike Jugoslavije, VRS-a i vojske Republike Srpske Krajine; srpskog TO-a Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore; lokalnih policijskih snaga i MUP-a Srbije uključujući DB Srbije i Martićevu policiju; te pripadnici jedinica paravojnih snaga jedinica iz Srbije, Crne Gore i bosanskih Srba.”